Anketna komisija: Još jedan dokaz da su se nenadležni mešali u rekonstrukciju pruge

Biznis Ivan Radak 21. maj 2025. 16:02
featured image

21. maj 2025. 16:02

Anketna komisija za ispitivanje odgovornosti za pad nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu objavila je danas mejl prepisku koja pokazuje da su informacije o projektu rekonstrukcije pruge do mađarske granice prosleđivane šefu kabineta predsednika države iako je nenadležan da učestvuje u postupku pregovaranja s kineskim izvođačima radova.

Kako se vidi iz objavljene prepiske, državni sekretar Ministarstva građevinarstva Imre Kern uputio je mejlom informaciju tadašnjoj ministarki Zorani Mihajlović da su uspešno završeni pregovori s kineskim konzorcijumom i da je pregovarački tim uspeo da snizi cenu projekta. Nakon tog mejla, zaposlenima u ministarstvu naloženo da informaciju proslede i šefu kabineta predsednika Ivici Kojiću.

Anketna komisija prepiska

Kojić je nakon toga tražio uporednu analizu troškova rekonstrukcije za deonicu od Novog Sada do Mađarske sa troškovima za deonicu Beograd – Stara Pazova, što mu je Kern dostavio. I stavio mu se na raspolaganje ukoliko bude želeo detaljniju analizu. Sutradan, Mihajlović je Kernu javila da imaju odobrenje da nastave ka finalizaciji ugovora.

Anketna komisija prepiska
Anketna komisija prepiska

„To budi sumnju da ključne odluke o infrastrukturi donose nenadležne osobe. Ivica Kojić je nenadležan za učešće u pregovaračkom postupku. Traži dodatne analize, a Kern mu to dostavlja kao da mu je Kojić šef. Postavlja se pitanje zašto mu dostavlja informacije koje su vrlo poverljive. Tužilaštvo za organizovani kriminal bi trebalo odmah da pozove Kojića da odgovori u čije ime je učestvovao u postupku, za čiji račun je ubrzavao rokove i da li sada učestvuje u projektima“, izjavio je član Anketne komisije i profesor Fakulteta organizacionih nauka Vladimir Obradović.

Izostavljanje provere stanja mosta i tunela iz projekta

Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i član AK Ognjen Radonjić podsetio je da je tim pregovorima dogovoreno da cena projekta bude snižena za 147 miliona dolara. Govoreći o analizi koja je dostavljena Kojiću, on je ocenio da prvo u oči upadaju velike razlike u ceni. Druga zanimljivost je to da je za dužu deonicu ugovoren kraći rok za izvođenje radova. Radonjić smatra da odgovor leži u dokumentima koji nisu objavljeni. Anketna komisija ih je tražila od Infrastrukture železnice Srbije po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.

On je ispred Anketne komisije predstavio i dodatna dva dokumenta do kojih su članovi došli, a koji pokazuju da je u fazi pripreme projektne dokumentacije IŽS doneo odluku i naložio Saobraćajnom institutu CIP da projektom ne bude obuhvaćeno ispitivanje stanja mostova na deonici Beograd – Stara Pazova (Hajdinov most u Beogradu), kao i tunela Bežanijska Kosa. Radonjić je rekao da nije dostupan dokument kojim je obuhvaćena provera stanja Hajdinovog železničkog mosta u Beogradu i tunela.

„Postavlja se pitanje da li je snižena inicijalna cena projekta imajući u vidu da se naknadno izostavljaju radovi vredni 20-25 miliona evra. Gde je onda završio taj novac“, upitao je Radonjić.

Prepiska Anketna komisija

Opravdano je proveriti Hajdinov most

Član Anketne komisije i profesor Građevinskog fakulteta Vladan Kuzmanović istakao je da je veliki značaj Hajdinovog mosta iz ugla građevinske struke i da, zbog njegove starosti i rešenja koje predviđa da most drže kosi kablovi, postoji potreba da bude pregledan.

„Nemamo podatke da li je provera stanja objekata bila deo neke druge tehničke dokumentacije. Opravdano je da se sprovede provera stanja. Ali je opravdana i bojazan da nije urađena rekonstrukcija tunela. Ne samo da je upitno izostavljanje ovih objekata iz projekta već se budi i sumnja u korupciju. Pogotovo kada imate u vidu i ovaj detalj da nenadležni šef kabineta traži obrazloženje o snižavanju cene projekta kao da je cena povećana za 147 miliona, a ne smanjena. Jedino što može da padne na pamet da je i procenat od ugovora manji kada je on manji za 147 miliona“, ocenio je Kuzmanović.

Prema njegovim rečima, nije namera Anketne komisije da širi paniku, „ali nemamo podatke da je železnica radila periodične preglede mosta i da je utvrđivano njegovo stanje ili da je eventualno vršena zamena kablova“. Kuzmanović je rekao da je praksa u svetu da se kod ovakvih tipova mostova i osetljivih elemenata kao što su kosi kablovi pregleda njihovo stanje i da se periodično menjaju. „To je objekat koji zahteva punu pažnju i pregled i potpuno je očekivano ako imamo rekonstrukciju železnice, a objekat je na toj trasi, da se uradi i rekonstrukcija mosta odnosno da se pre toga utvrdi stanje“, rekao je Kuzmanović.

Poziv na suprotstavljanje izmenama Zakona o EXPO

„Primetili ste da je ponovo u skupštinsku proceduru upućen leks specijalis o izložbi EXPO. Ovo je njegova izmena i sve ono što je bilo povučeno sada je vraćeno. Pozivam pobunjene inženjere, njih oko 5.000 i javnost, da se svi suprotstavimo ovome. Predviđaju se parcijalne građevinske dozvole, privremene upotrebne dozvole, ne mora da se radi procena uticaja na životnu sredinu. Jedan krajnji javašluk jer je očigledno da. poštujući pravila struke i vodeći računa o bezbednosti, u ovako kratkom roku te objekte nije moguće izgraditi. I da nam se ne bi ponovila neka nova nadstrešnica, apelujem na stručnu i svu javnost da ne dozvolimo usvajanje ovog leks specijalisa“, rekao je profesor Vladan Kuzmanović.

Žiofre odgovorio na pismo Anketne komisije

Profesor Vladimir Obradović je danas saopštio i da je Anketna komisija dobila odgovor šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuela Žiofrea u kojem potvrđuje da je EU iz programa IPA 2011 finansirala deo aktivnosti na projektu modernizacije železnice u periodu 2013-2016. Žiofre je dodao da je Srbija donela suverenu odluku da nastavi s projektom bez evropske finansijske podrške i da je promenila tehničko rešenje tako što je odlučeno da se pruga projektuje za brzinu od 200 kilometara na sat umesto prvobitno predviđenih 160 km/h.

„Ostaje pitanje ko je i zašto odustao od bespovratnih sredstava i povoljnih kredita odnosno promenio tehničko rešenje. Zašto taj dokument nije objavljen, da li će TOK to da istraži i kolika je šteta zbog toga nastala“, rekao je Obradović.