Beograd za četiri godine može da postane divan zeleni grad, ali i užasan grad

Beograd u naredne četiri godine očekuju velike investicije, ali u razvoju najavljenih infrastrukturnih projekata trebalo bi u obzir uzeti i pitanje zelene transformacije. Zato Beograd do 2027. može da postane „divan zeleni grad ili užasan grad“.
To je poručila Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji, na panelu „Makroekonomski trendovi u 2024. u Srbiji i svetu“, koji je danas organizovao NALED.
Ona je ocenila da se održivost ekonomije bazira na zelenoj transformaciji i smanjenju nejednakosti i da je zelena transformacija sjajna prilika za obnavljanje industrijskog razvoja.
„Kada čujemo velike nove planove Srbije za 2027. i masovne investicije koje će doći u naredne četiri godine mislim da tu moramo da budemo oprezni. Ako planiramo razvoj infrastrukture u Beogradu moramo da razmišljamo kao da smo u 2050. a ne u 1990. Svi imamo odgovornost. I država ima odgovornost. U Beogradu će biti puno investicija i u naredne četiri godine može postati divan zeleni grad ili užasan grad. Moramo da obratimo pažnju na zelenu transformaciju. To nije samo sadnja drveća ili pravljenje širokih trotoara“, rekla je Žakob (njeno obraćanje na engleskom jeziku praćeno je putem onlajn prenosa i prevoda koji je obezbedio organizator).
Decenije do sustizanja zemalja evrozone
Kada je reč o makroekonomskim predviđanjima za ovu i naredne godine, glavni regionalni ekonomista Evropske banke za obnovu i razvoju Peter Tabak ukazao je da bi Zapadni Balkan trebalo da teži stopama rasta pre velike svetske ekonomske krize 2008. Tada su zemlje Balkana beležile stope rasta više od zemalja evrozone za 4-5%, a da je sada ta razlika pala na 2-3%.
Ukoliko bi se nastavilo sadašnjim tempom, države Zapadnog Balkana bi sustigle zemlje evrozone za oko 70 godina dok bi ubrzanjem na nivo od pre svetske ekonomske krize, konvergencija trajala oko četiri decenije, rekao je Tabak.
On je ukazao da je za ubrzanje potrebno sprovođenje institucionalnih reformi i tu je posebno istakao unapređenje upravljanja velikim državnim preduzećima. Drugi važan faktor je zelena tranzicija. Osim toga što je zelena tranzicija nešto što bi pomoglo smanjenju egzodusa stanovništva sa Balkana usled lošeg kvaliteta vazduha, to je i važno ekonomsko pitanje, rekao je Tabak i dodao da zemlje regiona ne bi trebalo da ulažu u stare tehnologije za proizvodnju energije jer su sada tehnologije za proizvodnju iz obnovljivih izvora mnogo jeftinije od tradicionalnih i sve kvalitetnije.
Privreda u dobroj poziciji
Izvršni direktor Unikredit banke u Srbiji Nikola Vuletić nadovezao se na obraćanje Tabaka rečima da su tri važne reforme potrebne kako ne bismo čekali 40 godina da dostignemo nivo razvoja evrozone.
To je pre svega ubrzanje procesa pristupanja Evropskoj uniji. Potom to je „ozbiljna reforma obrazovnog sistema“, jer u brojnim sektorima privrede postoji veliki nedostatak visokokvalifikovane radne snage. I na kraju, privredi je neophodan efikasan pravosudni sistem.
„Optimista sam u vezi Srbije kada je reč o 2024. Da li će rast biti tri ili 3,5 odsto nije toliko bitno. Rast će doći iz privatne potrošnje, uz vraćanje inflacije u zadati koridor do kraja godine, rast zarada i pad kamatnih stopa. Država je obezbedila finansiranje i to je dobro. Novi investicioni plan je ambiciozan i obiman i doneće pozitivne efekte. Normalno je zaduživati se i deo rasta će doći i iz tih izvora. Mislim da smo kao država u prilično dobroj poziciji u ovom trenutku“, poručio je Vuletić.
On je istakao da ni privreda ni stanovništvo nisu prezaduženi i da postoji prostora da se to poveća, ali ono što bi banke volele da vide je veće zaduživanje u vidu privatnih investicionih kredita, kao i njihova zastupljenost u više privrednih sektora nego što je sada slučaj. Situacija je takva da se privreda sada više razdužuje jer je novac skup. S druge strane, ne postoji problem nenaplativih kredita i njihov nivo je negde oko istorijskog minimuma.
Vuletić je dodao da se smanjenje kamata očekuje u drugoj polovini godine. Prvo će to uraditi Evropska centralna banka, a posle dva meseca i Narodna banka Srbije. „Sigurno je da će biti smanjenja, mi verujemo da će to biti 0,75% ove godine i 1% sledeće, ali to je nezahvalno predviđati“, poručio je.
Vuletić ističe da banke sada ne vide velike sistemske izazove koji bi mogli da ugroze rast. Jedini veći izazov može da bude nepredvidivost kretanja cena energenata.
Ono što se sada vidi je usporavanje u pojedinim sektorima, a ono što je za sve zemlje centralne i istočne Evrope važno jeste sektor nekretnina. Cene nekretnina sada stagniraju odnosno ne padaju, a Vuletić očekuje da će za šest meseci do godinu dana i taj sektor privrede nastaviti da raste.
Direktor Unikredita poručio je i da je sada na privredi i menadžmentu kompanija da unaprede operativnu profitabilnost biznisa jer ni srednjoročno ni dugoročno razvojni model više neće moći da se bazira na jeftinoj radnoj snazi s obzirom na to da zarade rastu. On je dodao da će Srbija morati da prihvati da će uvoziti niskokvalifikovanu radnu snagu.

Ovo će biti još jedna prolazna godina
Direktor Sektora kontrolinga i računovodstva Erste banke Miloš Zečević ocenio je da će 2024. biti još jedna prolazna godina za našu zemlju na putu dalje normalizacije.
On je ukazao da su u prošloj godini i srpska, ali i druge ekonomije, pokazale veliku otpornost. To se dobro vidi na primeru Srbije jer su banke očekivale rast do najviše 1,6%, a ostvareno je 2,5 odsto.
Zečević je istakao da su međunarodna tržišta zbog otpornosti koju je pokazala Amerika veoma optimistična dok centralne banke upozoravaju da je taj optimizam možda veći nego što bi trebalo da bude. „Pred nama je truckav put“, rekao je Zečević.
Ipak, on je ukazao da privreda Srbije može da bude optimistična u pogledu situacije u 2024. godine i da Erste banka očekuje rast od 3,3 odsto, kao i da će inflacija pasti na 4,7%.
Zečević je istakao da je projekat Ekspo važan da bi država dostigla stope rasta iznad 4%, da Srbija ima dobre predispozicije i da je pred nama jak investicioni ciklus.
Na ova obraćanja nadovezala se predstavnica UN, koja je dodala da ljudi napuštaju zemlju i da će zato rast biti zaustavljen posle nekog vremena. „Nije dovoljno fokusirati se na BDP već je potrebno da više gledamo na ljude. Prošle godine bilo ih je puno na ulicama. Moramo da razumemo da sada postoje nove dimenzije koje ljudi žele i to nije samo ekonomija“, zaključila je Žakob.