ISTRAŽUJEMO Klimatske promene već potkopavaju ekonomiju Srbije: Imamo li računicu koliko

Industrije Jelena Andrić 14. avg 2026. 07:00
featured image

14. avg 2026. 07:00

„Borimo se koliko možemo, ali jasno je da voćarsku proizvodnju u budućnosti neće grejati sunce i da će nas klimatske promene namučiti. Slutim da će nam svaka godina što se prinosa tiče i računice biti još gora“, požalio nam se Vladimir iz okoline Vladičinog Hana koji gaji višnje kada smo ga pitali kako su se na njegov voćnjak odrazili klimatski ekstremi poslednjih godina.

On, kao i mnoge njegove komšije i poljoprivrednici iz Pčinjskog okruga poznatog po proizvodnji ovog voća bio je prinuđen da se početkom maja ove godine tokom jedne neobično hladne noći za ovaj period godine paleći bale sena bori protiv mraza. Ponekad moraju da orošavaju stabla, prenoseći vodu traktorima, kaže.

Svesni su da ih po svemu sudeći i narednih godina čeka sličan scenario. Ovaj sektor je možda i ponajviše osetio direktne posledice klimatskih ekstrema. Nažalost nije jedini. Dok razgovaramo, na snazi su restrikcije vode u Gornjem Milanovcu.

Nedostatak padavina, nizak vodostaj na rekama, pre svega Dunavu, ali i nedostatak sistema za njeno zadržavanje i korišćenje zadaju velike probleme.

Bez dovoljne količine vode, ugrožena je proizvodnja hrane, ali i čitav niz drugih sektora koji od nje zavise, upozoravaju stručnjaci.

Foto: Shutterstock/Zdravinjo

Klimatske promene „na delu“

Niski vodostaji otežavaju transport i proizvodnju energije, a visoke temperature povećavaju njenu potrošnju. Restrikcije vode pokazuju koliko su postojeći sistemi ranjivi.

Dok se nekada najviše struje trošilo zimi na grejanje, letnji pikovi potrošnje usled masovne upotrebe klima-uređaja sada ozbiljno testiraju stabilnost elektroenergetske mreže.

Sve su to vidljive posledice koje klimatske promene ostavljaju na čoveka, prirodu i celo društvo.
Ali iza toga krije se još jedan, takođe krupan problem. Dok se suše, poplave i toplotni talasi ponavljaju i sve češće i direktno pogađaju poljoprivredu, vodoprivredu, energetiku i zdravlje stanovništva, pitanje više nije da li će Srbija plaćati posledice klimatskih promena, već koliko će one koštati. I da li je država spremna da uloži dovoljno da taj račun smanji.

Može li se izvesti precizna računica koliko smo na šteti

Srbija, ipak nema precizne podatke koliko je do sada izgubila zbog klimatskih promena. Dostupne procene prema podacima i analizama zasnovanim na različitim domaćim i međunarodnim izvorima, kumulativne štete od suša, poplava, požara, oluja i drugih klimatskih ekstrema u Srbiji od početka ovog veka mere se milijardama evra.

Kako su podaci parcijalni, različite procene se međusobno značajno razlikuju. Stvarna cena klimatskih ekstrema verovatno je još veća, kažu stručnjaci.

Konsultantkinja u oblasti klimatskih promena Danijela Božanić kaže za Forbes Srbija da je praćenje šteta i gubitaka od klimatskih promena indikator koji EU direktno prati od 2013. Srbija ni u 2026. godini nije uspostavila sistematsko prikupljanje odnosno proračun ovih podataka.

Tako se podaci o štetama od klimatskih promena svode na parcijalne podatke, u smislu klimatskih rizika i geografske rasprostranjenosti.

Oni su koji su uglavnom dobijeni zahvaljujući „entuzijazmu“ pojedinca i zasnovani na podacima o prijavljenoj šteti. Takođe i na osnovu podataka o obezbeđenoj pomoći za obnovu oštećenih ili uništenih objekata i useva usled elementarnih nepogoda u delu koji su javno dostupni.

Kao rezultat procene gubitaka i šteta usled klimatskih promena odlikuju se velikom nesigurnošću. Nije ih moguće podeliti po riziku, odnosno ekstremu, kaže Božanić.

Navodi primer skoro objavljenog podatka jednog nezavisnog istraživača prema kome je od 1996. do 2024. godine zabeležena kumulativna šteta od 20 do 22 milijarde evra.

Od tih šteta oko 70 odsto je zapravo uzrokovano sušama. Preostale su posledica poplava, olujnih nepogoda, grada…

U Srbiji je u požarima za 20 godina, od 2006. do 2025. godine, izgorelo više od 51.632 hektara šuma.
Odnosno više od 516 kvadratnih kilometara, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku. Ta površina jednaka je površini 72.000 fudbalskih terena.

Shutterstock/Azulblue

Štete se iz godine u godinu gotovo dvostruko uvećavaju

Prema poslednjem zvaničnom podatku iz 2022. godine (koji je takođe zasnovan na parcijalnim podacima), štete od klimatskih promena u periodu od 2000. do 2015. iznosile su minimalno 1,8 milijardi evra.

Ovaj iznos za period od 2015 – 2020. godina je minimum pet milijardi evra. Ukupno u periodu 2000-2022. minimalno 6,8 milijardi evra.

„Iz navedenih procenjenih podataka od štetama usled klimatskih promena vidi da se sa godinama štete gotovo dvostuko povećavaju. Ovakav trend je očekivan i u budućnosti bez adekvatnih i pravovremenih mera adaptacije“, upozorava naša sagovornica.

Gubici i štete veće od iskazanih

Drugi zaključak je da se ovde radi o minimalno procenjenim štetama. One bi se uz kompletne podatke mogle ispostaviti mnogo većim.

Ovakav trend pored intenziviranih klimatskih ekstrema u Srbiji, svakako je i rezultat nepripremljenosti i odsustva investicija u mere i politike na nacin koji percipira promene klime i favorizuje potrebu adaptacije u odnosu na prioritete razvoja na način tipičan za sredinu prošlog veka, kaže Božanić.

Inače, potvrdu izostanka potpunih i preciznih podataka potvrđuje i činjenica da neke procene pokazuju da su ekonomski gubici i štete u periodu 2000-2024. godina bili na nivou 10,4 milijardi evra.

Božanić kaže da su gubici i štete po svemu sudeći i veći.

Koliko su klimatske promene koštale zemlje EU

Prema zvaničnim podacima EU statistike – prikupljenim po osnovu indikatora štete i gubici usled klimatskih promena – ekstremne klimatske pojave, poput poplava, suša, toplotnih talasa i šumskih požara, koštale su EU više od 822 milijarde evra u periodu od 1980. do 2024.
Odnosno između 40 i 50 milijardi evra godišnje.

Hidrološke opasnosti (poplave) su uzročnik 47%, a meteorološke opasnosti (oluje, uključujući munje i grad) oko 27% ukupnih gubitaka. Kada je reč o klimatološkim opasnostima, toplotni talasi su prouzrokovali gotovo 18% ukupnih gubitaka.

Preostalih 8% posledica je suša, šumskih požara, hladnih talasa i mraza. Evropska Agencija za životnu sredinu – EEA objavila je i podatak o ukupnim ekonomskim gubicima od klimatskih nepogoda u periodu 1980 – 2023.

Oni su premašili 790 milijardi evra u zemljama EEA. Glavni uzrok gubitaka je pad produktivnosti rada usled visokih temperatura. Pored toga, očekuje se da će poljoprivredna proizvodnja opasti za 3-7%. Dodatni pritisak na ekonomiju stvara skok cena hrane, ograničenja u proizvodnji električne energije uz rast cena i ozbiljni poremećaji u drumskom, železničkom i rečnom saobraćaju, ukazuje Božanić.

Šta je skuplje- prevencija ili saniranje štete?

Svetska banka je pre dve godine dala procenu da bi Srbija trebalo da uloži dodatnih 9,5 milijardi dolara tokom naredne tri decenije kako bi zaštitila ljude i imovinu od štetnih i rastućih uticaja poplava, klizišta, suša…Cena izostanka delovanja odgovarala bi smanjenju BDP za najmanje 15% do 2050. godine.

Niz je primera koji dokazuju da je prilagođavanje na klimatske promene najefikasnije kada je pravovremeno, strateško i integrisano u sektorske i razvojne politike, kaže Božanić.

Nepogode, suše, oluje sve češće u Srbiji

Neke od podataka o štetama možemo izvući nakon konkretnih događaja. U julu 2025. Vlada Srbije je proglasila je elementarne nepogode u pet gradova i 11 opština, koje su nakon dugotrajne suše, ekstremne vrućine i vetrova orkanske jačine, zahvatili veliki požari i izazavali ogromnu štetu.

Iz nacionalnog Programa pomoći i obnove izgorelih i oštećenih porodičnih stambenih objekata u svojini građana, obezbeđeno je oko tri miliona evra. Za olujno nevreme u julu 2023. godine samo za stambene objekte iz budžeta je obezbeđeno oko oko šest miliona evra, podseća Božanić.

Dakle samo za dva ekstremna događaja u toku jednog meseca u dve godine za prevenciju samo stambenih objekata opredeljeno je gotovo devet miliona evra.

„S druge strane prema podacima Fiskalnog saveta troškovi za EXPO iznose oko dve milijarde evra realizovanih do kraja 2025, uz dodatnih oko 1,4 milijarde planiranih kroz kapitalne i tekuće rashode do 2027. godine. Dakle jasno je da je investicija u prevenciju bespogovorno isplativa“, kaže Božanić.

Zaštita od klimatskih promena Srbiju će koštati 27 milijardi evra do 2033.

Vlada Srbije usvojila je nedavno Strategiju zaštite životne sredine. U njoj se navodi da zaštita od posledica klimatskih promena, poput aktuelnog toplotnog talasa i niskog vodostaja rečnih slivova, zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. Ključne investicije su fokusirane na tranziciju energetskog sektora i energetsku mrežu.

Na pitanje kako ćemo to postići Božanić kaže da je Srbija trebalo da započne ozbiljan proces dekarbonizacije svoje ekonomije uključujući i energetski sektor, još sa potpisivanjem Sporazuma iz Pariza, 2015. godine. Ako ne i ranije kako bi održala svoju konkurentnost na EU tržištu.

Kada se u obzir uzmu i uticaji klimatskih promena na stabilnost energetskog sistema i proizvodnje, zbog ekstemnih suša i intenzivnih padavina u pojedinim periodima godine, jasno je da su investicije u energetski sistem nužne, a da su samo ukoliko vode dekarbonizaciji i održive.

Srbiju klimatski ekstremi koštaju oko 800 miliona evra godišnje

Doktorand na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, meteorolog Uroš Davidović, koji je podatke o štetama prikupljao iz izveštaja državnih institucija i međunarodnih organizacija i potom ih metodološki usklađivao, procenjuje da su štete od suša, poplava i drugih ekstremnih događaja u periodu od 2000. do 2024. godine iznosile između 19,6 i 21,3 milijardi evra.

To znači da Srbiju klimatski ekstremi u proseku koštaju oko 800 miliona evra godišnje. Pri čemu pojedinačni događaji proizvode ogromne gubitke.

Dugotrajne suše 2011. i 2012. godine, prema njegovim podacima napravile su štetu veću od četiri milijarde evra. Poplave 2014. godine prouzrokovale su najmanje tri milijarde evra štete.

Shutterstock/Nebojsa Markovic

Svi sektori trpe, ali najveći uticaj klimatskih promena je na poljoprivredu, vodopoprivredu i elektroprivredu, kaže.

Davidović ukazuje da mi zakone i strategije imamo. One su međutim mrtvo slovo na papiru ako se ne primenjuju i ne čini dovoljno, dodaje.

Kaže da je za borbu sa klimatskim promenama nije bitno samo uložiti novac već planirati neke jednostavne korake kako se prilagoditi.

Prilagođavanje ne podrazumeva samo ulaganje novca

Na primer, da se pomeri školska godina zbog toplotnih ekstrema… Ili da se izričito vodi računa o tome da se na temperatura veća od 35 stepeni ne radi na gradilištima. Za prilagođavanje ne treba samo novac već se dobar deo svodi svodi na promenu ponašanja u drustvu, kaže ovaj sagovornik.

Izmenjeni klimatski uslovi i njihova veća promenljivost utiču i uticaće u budućnosti na stanje u poljoprivredi Srbije.

Povećanje temperatura i veća učestalost ekstremnih vremenskih događaja vode smanjenju prinosa i povećanju međugodišnjih fluktuacija u prinosima, ukoliko se na vreme ne preduzmu adekvatne mere prilagođavanja, upozoravaju stručnjaci.

Procene pokazuju da klimatske promene najviše utiču na prinos kukuruza.

U uslovima klimatskih promena zapažaju se i očekuju brojne promene u pogledu pojava oboljenja i štetočina. Sve ovo utiče na zaradu poljoprivrednika i kvalitet hrane i života stanovništva uopšte.

„Svako će da sabira svoju muku“

Tu je i rizik od degradacije zemljišta… Suša koja je ove godine pogodila poljoprivredu još nije dobila konačan finansijski račun.

On će biti poznat tek kada se završe žetva i berba i kada se vidi šta je ostalo u njivama i voćnjacima, kaže agroekonomski analitičar Milan Prostran.

Ali ono što je već sada izvesno jeste da klimatski ekstremi više nisu pojedinačni događaji koji ostavljaju ograničenu štetu. Za Srbiju, ali i druge zemlje oni postaju ekonomski problem koji se ponavlja iz godine u godinu.

„Štete jesu velike, račune ćemo svoditi kada njiva ostane prazna… Pa ćemo videti šta ima u ambarima, da li su puni ili prazni“, navodi Milan Prostran.

Ukazuje da je ovogodišnja suša posebno pogodila prolećne kulture poput kukuruza, soje i suncokreta. Kukuruz dobro podnosi temperaturu do 30 stepeni. Na većim temperaturama praktično nema šanse da se ova kultura „izvuče“, kaže stručnjak.

Prostran navodi i da su procene bile da će ova godina biti bolja za poljoprivrednike. Može se reći da je sve do kraja jula godina bila „spašena“. Ova posednja trećina godine ipak nanosi velike štete.

Oni koji primenuju agroteniku će izvući solidnu proizvodnju, drugi koji ne mogu da ulože imaće velike štete i troškove, kaže stručnjak.

Na udaru prolećne kulture

Najosetljvije su prolećne kulture jer se one sada zbog manjka vode ne mogu zalivati. Ukazuje da semenska proizvodnja, kao i proizvodnja paprike i paradajza ne može bez vode.

„Ove vremenske temperature su ekstrem u čitavoj Evropi ne samo Srbiji. Ovo je treća godina zaredom da uzimaju danak….Svako će da računa svoju muku i da rešava probleme ali ono što se pokazalo je da se bez vode ne može“, kaže Prostran.

Zato bi kaže bilo važno da država investira u vodne zahvate i povećanje površina pod navodnjavanjem.

Ono što se pokazalo kao sigurno je to što se poseje u jesen donese rod i ne trpi toliko usled vremenskih ekstrema. Već sa prolećnim kulturama je veliki rizik, kaže sagovornik.

Velike dileme koje kulture gajiti

Poljoprivrednici su kaže s pravom pred pitanjem i dilemama šta da seju u budućnosti. Na to pitanje nauka i struka moraju dati odgovor, ističe. Problem je i što poljoprivrednici ne osiguravaju dovoljno svoje useve jer nisu zadovoljni uslovima koje daju osiguravajuće kuće.

„Ako nema hrane, džaba putevi i fabrike. Srbija je agrarna zemlja i mogli bismo više da izvozimo. Recimo veliki interes je za ječmom i pšenicom iz Srbije, a ne može da se transportuje Dunavom zbog niskog vodostaja“, objašnjava.

„Studija slučaja“ u poljoprivredi: Skoro devet puta manji prinos usled ekstrema

Vladimir Stevanović iz Pčinskog okruga, sagovornik sa početka teksta pokušao je da objasni kako je on direktno kao proizvođač na šteti usled klimatskih ekstrema. Višnje uzgaja na 4,5 hektara a prinos prošle godine bio je 5,5 tona.

„Trebalo bi po hektaru prinos da mi bude deset tona, odnosno da imam ukupno 45 tona.

Godišnje uložim oko 1,3 miliona dinara za zaštitu, berbu, agrotehniku, orezivanje i po kojoj god ceni da prodam u debelom sam minusu“, izvodi računicu za Forbes ovaj poljoprivrednik.

Ove godine kaže nešto je bolje prošao pa je imao 24 tona višnje.

Problem zadaje i to što im kako kaže osiguravajuće kuće nisu naklonjene i najviše im uračunaju do 20 odsto štete.

Govoreći o cenama i kako se sve to preliva na krajnje kupce kaže da je prošle godine godine višnja prodavana po ceni od 330 dinara. Uz to treba imati u vidu da je prošle godine 80 odsto voćnjaka bilio uništeno.

Srbija se, dakle, kako kažu naši sagovornici nalazi pred izborom koji više nije pitanje zaštite životne sredine, već pitanje ekonomskog opstanka.

Jer klimatske promene račun već ispostavljaju. Pitanje je samo da li će Srbija plaćati štetu ili ulagati u to da ona bude manja.