Januarski minus i u restoranima: Manje gostiju, ali i manje izdavanje fiskalnih računa

Ugostitelji su se ovih dana požalili na značajno slabiji promet i posetu gostiju u januaru, naročito restoranima.
Pojedini kažu da u poslednje skoro dve decenije ne pamte lošiji mesec. Neki su bili prinuđeni i da zatvore objekte ili pošalju radnike na neplaćeno odustvo. Kažu da im unazad nekoliko meseci drastično slabije ide posao.
Ima i onih koji kažu da je tako „tradicionalno“ i da se nadaju boljim danima. Odnosno da je zbog praznika i slava bilo manje gostiju u januaru i da očekuju njihov povratak od marta.
Sagovornici Forbes ukazuju i da se nailazi na situacije da se u nekim lokalima i restoranima ponovo ne izdaju fiskalni računi odnosno da se gostima daju tzv. međuračuni. Reč je o isečcima koji samo podsećaju na fiskalni, jer su iste veličine i štampani na istom papiru.
Iako predstavnici strukovnih udruženja ukazuju da za to treba da postoji nulta tolerancija, smatraju da treba imati u vidu da odnos snaga nije svuda isti.
Izbegavanja plaćanje poreza u restoranima
Prema podacima Poreske uprave, kontrole u januaru pokazale su da poreski obveznici ne evidentiraju sav ostvaren promet na malo preko fiskalnog uređaja.
Kako kažu u odgovoru za Forbes, u januaru 2026. godine obavljena je kontrola evidentiranja prometa preko elektronskog fiskalnog uređaja u 91 objektu u kojima se obavlja ugostiteljska delatnost. Pretežno kafićima i restoranima.
U izvršenim kontrolama u 41 objektu nisu utvrđene nepravilnosti, dok je u 50 objekata utvrđeno da poreski obveznici ne evidentiraju sav ostvaren promet na malo preko fiskalnog uređaja.
To je 54,94% ukupnog broja kontrolisanih objekata, pojašnjavaju iz Poreske uprave.
„Poreska uprava kontinuirano vrši kontrole evidentiranja prometa preko elektronskog fiskalnog uređaja u kafićima i restoranima, na celoj teritoriji zemlje“, navode između ostalog u odgovoru za Forbes Srbija.
Predsednik Poslovnog udruženja hotelsko-ugostiteljske privrede Srbije HORES Georgi Genov kaže da se to udruženje zalaže za nultu toleranciju za izbegavanja plaćanja PDV. Takođe i da veći broj ugostitelja to poštuje.
Ipak, 30-ak procenata je uvek bilo u sivoj zoni i treba da se borimo da je iskorenimo, dodaje.

Između krize i borbe za opstanak
HORES se, zato kaže, bori za smanjenje stope PDV-a na hranu u hotelima i restoranima sa 20 na 10%.
„To bi moglo da doprinese da se povećaju plate zaposlenima i da samim tim možda i objekti ne izbegavaju plaćanje poreskih obaveza“, dodaje. „Neko to čini svesno i namerno, a neko da bi opstao zbog visokih troškova“.
Imajući u vidu situaciju u restoranima, objašnjava da je tradicionalno u januaru manji promet u odnosu na druge mesece. Oko 15 do 20 odsto, pokazuju podaci HORES.
„Naročito od Božića pa sve do kraja meseca je period koji je bio posebno slab za ugostitelje. I vreme je bilo loše, u tom periodu je i dosta slava, a osim toga ljudi se istroše za Novu godinu…“, objašnjava Genov.
Tek krajem februara može se očekivati više gostiju i rast prometa. „Značajnijem rastu ne nadamo se pre marta“, dodaje.

„Nije isto u Trgovištu i Beogradu“
Kako kaže, imajući vidu da statistika pokazuje rast cena i usluga, to se ne odražava isto na ugostitelje u celoj zemlji.
„Ne možemo isto gledati Trgovište i Beograd i cene u ta dva mesta“, kaže Georgi Genov.
Objašnjava i šta je sve dovelo do ovakve situacije.
Troškovi koji imaju restorani kada je u pitanju zakup, rast cena namirnica i struje sigurno je da dovodi do povećanja cena krajnje usluge, a platežna mogućnost građana sada nije takva da mogu da posećuju restorane. Odnosno, to je stavka koje se najpre odreknu kada inflacija raste.
Ima restorana koji su u januaru dobro poslovali. Njih je manje u odnosu na ukupan broj restorana u Beogradu, dodaje Genov.
Nekima ne ide tako loše
U restornu Gigo u Zemunu kažu da ne primećuju značajan pad broja gostiju. Vide, kažu, da je januar većini kolega problematičan mesec u godini.
Kada je reč o cenama, kažu da su nastojali da ih zadrže, a da ih podižu samo ako moraju.
„Rukovodimo se time da ako skoči cena dve ili tri namirnice koje koristimo da onda podignemo, ali nećemo se lako odlučiti na taj korak imajući u vidu manju kupovnu moć stanovništva i naših posetilaca“, objašnjavaju.
U jednom restoranu na Novom Beogradu, koji u velikom broju posećuju stranci, kažu da ni kod njih situacija u januaru nije bila kao inače i da se osetio pad prometa.
Rezervacije za Dan zaljubljenih bude nadu da će posete malo da živnu, kaže nam menadžerka ovog restorana.
„Decembar je bio odličan što se poseta tiče, bilo je i stalnih i novih gostiju, ali je bilo manje turista“, navodi.
Poručivanje umesto posete restoranima

Marko Dragić iz Nacionalne organizacije potrošača (NOPS) kaže da su cene u restoranima postale luksuz za mnoge i da su ugostitelji „prvi na udaru“ kad prođu praznici.
Dodaje da se potrošači sve više okreću poručivanju hrane jer im je jednostavnije i ipak manji trošak.
S druge strane, primetno je da neki restorani proširuju i uslugu i ponudu svake godine.
Ukazuje da ovo udruženje beleži blagi rast prijavljenih slučajeva neizdavanja fiskalnih računa od strane potrošača. Ipak, kako kaže, ne u drastičnom broju i obimu.
„Neizdavanjem fiskalnih računa ulazi se svesno u rizik i sama činjenica da toga ima i dalje pokazuje da nemamo dovoljno inspektora, a ni redovnih inspekcijskih nadzora koji bi sankcionisali one koji izbegavaju plaćanje poreza“, kaže.
I u 2025. manji promet i štednja
Bojan M. koji je u poslednje vreme imao prliku da radi u nekoliko ugostiteljskih objekata kaže da nije samo januar bio lošiji već mu je utisak da je cela 2025. bila lošija za restorane i kafiće.
Kako objašnjava, smanjio se ne samo broj poseta, već je došlo i do pada kupovne moći. „Gosti manje poručuju kada dođu u restoran ili kafić i ta štednja se jasno oseća kroz pad prometa“, kaže.
U januaru je loše vreme uticalo i na noćne izlaske, ljudi su manje izlazili i više se okretali poručivanju hrane, dodaje on.
Kaže da su hotelijeri posebno u problemu jer da nemaju organizovanih grupa bili bi u velikom problemu.
To potvrđuje Georgi Genov. Navodi primer da je januar za novobeogradske hotele bio solidan jer se održavalo Evropsko privenstvo u vaterpolu pa su mnogi gosti odseli blizu mesta dešavanja – Beogradske arene.
RZS: Od 2023. do 2025. rast cena od oko 32%
U periodu od januara 2023. do decembra 2025. godine potrošačke cene grupe proizvoda “Restorani, kafei i kantine” zabeležile su rast od 32,2%, pokazuju podaci iz zvanične statistike (RZS).
Cene ugostiteljskih usluga u decembru prošle godine bile su za skoro sedam odsto veće nego u istom mesecu 2024, objavio je Republički zavod za statistiku.
Hrana je poskupela za osam odsto, a u okviru nje, najveće poskupljenje je zabeleženo kod gotovih jela – 12,4 odsto.

Šta je najviše poskupelo
Slede variva sa poskupljenjem od 9,1 odsto, hleb – 7,7 odsto, salate – sedam, kolači – 6,7 procenata.
Alkoholna pića su za godinu dana poskupela za 8,7 odsto, a bezalkoholna za 7,9 procenata.
U Vojvodini je ukupno poskupljenje ugostiteljskih usluga bilo veće nego na nivou republike – 8,4 odsto.
Čemu se nadaju ugostitelji
U jednoj grupi na društvenim mrežanma u kojoj izlažu i razmenjuju iskustva o problemima sa kojima se suočavaju neki su naveli da beleže pad od 10 do 15 odsto.
Jedan ugostitelj je rekao da u provinciji „posao puca“.
„Uvek je slab period posle praznika, a ovaj je najslabiji u mojih 19 godina rada“, napisao je jedan od ugostitelja. Ređali su se komentari da je i njima ovaj januar bio lošiji nego 2025.
Mnogi su ukazali na razlike u cenama u gradovima, naročito pića.
Jedan ugostitelj napisao je da je restoran radio veoma loše, ali gril i dostava zadovoljavajuće.
Na jugu Srbije, konkretno Leskovcu, naveli su da se otvara sve više fast food restorana. Izgleda kažu, da taj posao sada još i dobro ide.
Ima onih koji su se požalili da im je u restoranu u poslednja tri meseca išlo toliko loše da su pre dve nedelje trajno zatvorili objekat. Kako se može videti, ima i restorana koji su na neplaćeno poslali radnike i privremeno ne rade.
Neki tvrde da još od oktobra beleže veliki minus. Svedoče da im se promet u januaru izjednačio sa troškovima u trgovinskoj delatnosti.