Istra priprema teren za gradnju vetroelektrana na moru, tri su potencijalne zone
U Hrvatskoj još ne postoje projekti vetroelektrana na moru – poznato je tek da Ina uz evropsku podršku radi na jednoj studiji izvodljivosti za severni Jadran koja bi trebalo biti gotova 2025. godine – ali Istarska županija i Istarska regionalna energetska agencija IRENA nedavno su krenule u izradu smernica za razvoj takvih vetroelektrana te za mart najavljuju da će biti održana i prva javna rasprava.
Naravno, jedna od najzanimljivijih tačaka je – gde bi se tačno mogli postavljati veliki vetrogeneratori, čiji su stubovi obično visoki 100 metara, a mogu biti i viši.
Prema onome što su odgovorili na pitanja Forbes Hrvatska, na radionicama za pripremu smernica održanim u februaru predstavljene su tri potencijalne zone za vetroelektrane na moru, pojedinačnog obuhvata od 200 kvadratnih kilometara.
„Dve od navedenih zona nalaze se u isključivom privrednom pojasu zapadno i jugozapadno od istarskog poluostrva, dok se treća nalazi južno unutar teritorijalnog mora pod nadležnošću Skupštine Istarske županije“, odgovorila nam je Doris Pajković iz IRENA-e.
Tri zone: Važna brzina vetra i morsko dno
Te su zone, napominje, detektovane primarno imajući u vidu brzinu i gustinu vetra te batimetrijske karakteristike (one se odnose na morsko dno), a izostavljena su područja međunarodnih pomorskih koridora, postojećih koncesionih područja za eksploataciju ugljovodonika, zaštićena morska područja te područja Nature 2000.
„Pri definisanju potencijalnih zona interesa uzeta je u obzir i mogućnost spajanja na elektroenergetsku mrežu. Druga ograničenja, prepreke i prilike predmet su radionica“, poručuju iz IRENA-e. Napominju i da cilj morske vetroelektrane „nije maksimiziranje proizvodnje električne energije, već maksimiziranje zbira proizvodnih učinaka svih relevantnih privrednih sektora uz poboljšanje stanja morskog ekosistema“.
Inu u svojim odgovorima nisu spominjali (o njenom potencijalnom projektu je Forbes Hrvatska već pisao), ali su naveli da se smernice izrađuju u sklopu COOPwind inicijative, za čije je sprovođenje osigurano finansiranje Fonda za bilateralne odnose EGP i Norveškog finansijskog mehanizma za razdoblje 2014. – 2021. godine.
Kapacitet od 500 megavata
Andro Bačan, istraživač u Energetskom institutu Hrvoje Požar, koji kao stručnjak učestvuje u izradi smernica, takođe, napominje da još nije definisana precizna lokacija vetroelektrane te da se načelno radi o kapacitetu od oko 500 megavata.
„Predložena je lokacija 50-ak kilometara južnije od rta Kamenjak, ali tačna lokacija će se odabrati na osnovu više kriterijuma, u sklopu izrade prostornih planova (Istarska županija i Isključivi gospodarski pojas). To je svakako posebno zahtevan zadatak koji se mora zasnivati na nizu ulaznih podataka, posebno oko stanja okoline”, odgovorio je na upit Forbes Hrvatska.
Na pitanje o samoj vetroelektrani i turbinama odgovara da će se to draftovati u daljim fazama razvoja projekta, pa je sada teško reći nešto konkretno o načinu izrade i visini stuba, ali navodi primer vetroagregata Simens Gamesa SG14-236 snage 14 megavata koji ima prečnik rotora od 236 metara. “Dok dođe do gradnje, ja bih očekivao i veće mašine, kako dimenzija tako posledično i snage”, kaže Bačan.
Napominje da u ovom trenutku, budući da se ne zna tehničko rešenje i nema detaljnih ulaznih podataka, “nije moguće nedvosmileno kvalifikovati uticaj na okolinu i prirodu. Za procenu tih uticaja, posebno na području severnog Jadrana, biće potrebno sprovesti veći broj ciljanih istraživanja“.
Nužno jačanje prenosne mreže
Što se tiče ekonomskih benefita, smatra da oni mogu biti višestruki, posebno ako se na vreme uključi domaća industrija. Dodaje da bi paralelno s tim projektom trebalo da ide i jačanje prenosne mreže, odnosno povezivanje Istre 400 kilovoltnim dalekovodom s ostatkom Hrvatske, a taj je zahvat naveden u desetogodišnjem planu Hrvatskog operatora prenosnog sistema (HOPS).
Dodajmo tome da se u najnovijem izveštaju Evropske mreže operatora prenosnih sistema (ENTSO) spominju i ti planovi HOPS-a, a vezani su za razvoj morskih vetroelektrana za područja istočnog Sredozemlja i Crnog mora. U tom se izveštaju spominje i zaštita prirode, odnosno napominje se da je u Jadranskom moru ustanovljeno čak 266 morskih područja u sklopu ekološke mreže Nature 2000 (to je 16 odsto hrvatskog pomorskog područja).
Glavne prednosti vetroelektrana na moru
U hrvatskoj studiji nazvanoj “Akcijski plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj”, koju je prošle godine objavilo udruženje OIEH uz finansijsku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj, konstatuje se da vetroturbine na moru imaju mnoge prednosti u odnosu na one na kopnu. “Glavna prednost je u tome što su brzine vetra na moru više i češće, što omogućava stabilniju proizvodnju električne energije”, navodi se. U severnom Jadranu su u toj studiji naveli da bi se na području severnog Jadrana potencijalno mogle izgraditi vetroelektrane snage od 25 do 32 gigavata.
Zamena za TE Plomin 2 koji se gasi 2033. godine
U agenciji IRENA objašnjavaju da su inicijalnu procenu potencijala plave energije, u koju spada i energija vetra na moru, na području Istarske županije sproveli kroz projekat MAESTRALE koji je započet još 2016. godine. „Detektovani potencijali u odnosu na dostupnu tehnologiju tada nisu ukazivali na ekonomsku opravdanost takvih projekata, no razvoj tehnologije i očekivana tržišna kretanja ukazuju da trošak proizvodnje električne energije posredstvom morskih elektrana lociranih u potencijalnim zonama interesa u Istarskoj županiji postaje konkurentan“, odgovorila nam je Doris Pajković.
Spominje pritom da se zatvaranje TE Plomin 2 najavljuje za 2033. godinu, pa se stoga kao zamena za električnu energiju iz uglja predviđa solarna energija i energija iz vetra s ciljnim instalacijskim kapacitetom od 400 i 500 megavata.
Gordana Grgas, novinarka Forbes Hrvatska