ISTRAŽUJEMO Ima li Vlada pravo da u ostavci odlučuje o sudbini NIS-a

Poslednje vesti pred ostavku Miloša Vučevića o rešenju za NIS bile su da se razgovara i sa SAD i sa Rusijom i da će se tražiti odlaganje primene sankcija. Dubravka Đedović Handanović, resorna ministarka rudarstva i energetike najavila je takvu mogućnost, odnosno prolongiranje roka koji je američka administracija ostavila. Taj rok je 25. februar i do tada bi ruski kapital u NIS-u trebalo da bude nula.
Drugim rečima, udeli Gasproma i Gaspromnjefta, ukupno 56 odsto akcija, trebalo bi da pripadnu nekom drugom, uključujući i državu Srbiju.
Nedavno je i hrvatski naftovod Janaf preko koga se doprema sirova nafta u NIS-ove rafinerije zatražio izuzeće od primene sankcija, ali odgovora još nema.
U međuvremenu, Srbija je, mada to nije još uvek formalizovano, ostala bez Vlade. Forbes Srbija istraživao je može li Vlada u tehničkom mandatu da donese odluku o daljoj sudbini NIS-a. Ima li ona za to zakonska ovlašćenja? Šta kaže Zakon o Vladi a šta pravni stručnjaci sa kojima je Forbes Srbija razgovarao?
Da li je Vlada pala
Vlada je, kažu tako propisi, još uvek u punom mandatu. I tako će biti sve dok Skupština Srbije na prvoj narednoj sednici ne konstatuje, odnosno ne primi k znanju neopozivu ostavku premijera Miloša Vučevića.
Sa druge strane, ne postoji zakonski rok do kada ona to mora da učini. Ustav i Zakon o vladi propisuju da od trenutka kada Skupština konstatuje ostavku teče zakonski rok od 30 dana u kojem predsednik Srbije mora da predloži novog mandatara.
Milan Jovanović, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu kaže za Forbes Srbija da iako nema propisanog roka, da to ne trebalo da traje neprimereno dugo.
„Stvar je procene predsednika Narodne skupštine kada će sazvati sednicu na kojoj bi se konstatovala ostavka predesednika Vlade. Tek time bi se stvorio osnov za pokretanje procesa konsultacija za predlaganje novog mandatara. Iako nije jasno određen ne bi politički bilo celishodno da taj rok bude neprimereno dug. Mišljenja sam da prilike nalažu da to bude što pre. To mora biti znatno kraće od 30 dana koliko je od dana konstatovanja ostavke ostavljeno Ustavom predsedniku da predloži novog mandara“, smatra Jovanović.

Sa druge strane, Vesna Rakić Vodinelić, nekadašnja profesorka Pravnog fakulteta u Beogradu kaže da je ne bi iznenadilo da vlast sada svesno odlaže sazivanje sednice Skupštine na kojoj bi se konstatovala ostavka premijera.
„Ne bi to bilo ništa čudno ni iznenađujuće. Sve smo to već imali prilike da vidimo. Pošto od tog trenutka teče rok za predlog novog mandatara, održavanje sednice će zavisiti od procene vlasti šta joj je i u kom roku dalje činiti“.
Opcije za NIS
Formalno gledano, ukoliko se sednica Skupštine ne održi tokom februara sudbina NIS-a mogla bi se rešavati dok Vlada ima pun mandat. Ukoliko rok za to rešenje ostane 25. februar i ne dođe do pomeranja kako je najavila Handanović. A sa druge strane, Ana Brnabić prolongira sazivanje sednice Skupštine.
Pojašnjenja radi, ne bi to odlaganje bilo zbog NIS-a nego zbog neke SNS-ove eventualne izborne računice. Svejedno, u tom slučaju Vlada bi o NIS-u odlučivala dok još ima pun mandat.
Ako se, pak, sednica održi ranije i na njoj time konstatuje ostavka Miloša Vučevića, Vlada bi i formalno bila u ostavci, odnosno tehnička. Ima li ona u tom slučaju mandat da odlučuje o budućnosti NIS-a? Ovo pogotovo važi ukoliko je nacionalizacija ili kupovina udela koji trenutno imaju Gasprom i Gaspromnjeft od strane države opcija?
Šta kaže zakon
Član 17. Zakona o vladi govori upravo o njenim ovlašćenjima posle prestanka mandata. U njemu se navodi da Vlada kada joj prestane mandat „može vršiti samo tekuće poslove. Ne može predlagati Narodnoj skupštini zakone i druge akte niti donositi propise, izuzev ako je njihovo donošenje vezano za zakonski rok ili to nalažu potrebe države, interesi odbrane ili prirodna, privredna ili tehnička nesreća“.
Sagovornici Forbes Srbija slažu se da bi Vlada, iako u ostavci, mogla donositi odluku o NIS-u. Uporište je važnost ovog rešenja za funkcionisanje države i privrede.
„Vlada u tehničkom mandatu ima pravo da se bavi tekućim stvarima. Teško je tvrditi da li je NIS tekuća stvar ili nije. Moguće je i da jeste. Činjenica je i da su sankcije donete pre ostavke premijera, pa bi se ovo moglo tumačiti kao započeti posao koji se mora uraditi u nekom zadatom roku“, objašnjava Rakić Vodinelić. Ona dodaje da će Vlada to svakako uraditi ako tako reši, šta god da stoji u zakonskim odredbama i kako god da se one tumače.
Državni interes iznad ostavke
„Logično je da vlada u ostavci ne vrši sve funkcije u punom kapacitetu. Međutim, proces upravljanja nužno zahteva neprekidan rad Vlade i ministarstava. To se najbolje vidi u članu Zakona o Vladi koji ste naveli. Tu se između ostalog zabranjuje Vladi da predlaže Narodnoj skupštini zakone i druge opšte akte niti donosi propis. Osim ako je njihovo donošenje vezano za zakonski rok ili to nalažu potrebe države, interesi odbrane, prirodna, privredna i tehnička nesreća. Formulacija „potreba države“ je dovoljan osnov za postupanje vlade u traženja rešenja za sankcije nametnute kompaniji NIS. Nesumnjivo je da se radi o prvorazrednom državnom interesu“, smatra Jovanović.

On objašnjava da NIS nije tehničko pitanje, već kompleksan problem koji se tiče energetske bezbednosti zemlje i redovnog funkcionisanja privrede i države. „To zahteva ispunjavanje niza složenih pravnih, ekonomskih i finansijskih pretpostavki vezanih za poziciju Srbije i njene odnose sa SAD i Rusijom. Dakle, Vlada, iako u ostavci, ima pun pravni kapacitet da rešava problem funkcionisanja kompanije NIS-a”, dodaje profesor FPN-a.
Vlada u nepovoljnom položaju
On navodi da osim pravnih ovde postoje i politički aspekti. „Pozicija Vlade u ostavci svakako nije prednost u složenim pregovorima. Pre bi se moglo reći da komplikuje pregovaračku poziciju naše strane imajući u vidu važnost i hitnost postizanja povoljnog rešenja“, kaže Jovanović.
On smatra da će problem sa NIS-om, s obzirom na to da je već pokrenut i reperkusije koje može imati i globalno, a pogotovo regionalno, ova Vlada nastaviti da rešava.
„Na njemu već rade, koliko smo obavešteni, dva tima. Verujem da će zato ovaj personalni sastav Vlade nastaviti taj posao i pripremiti elemente za rešavanje sankcija NIS-u. Ipak, ne treba isključivati ni mogućnost da složenost nametnutih sankcija, komplikovana procedura rešavanja problema, najave postizanja mira između Ukrajine i Rusije, ne otvore prostor za prolongiranje rokova što bi značilo da se tim poslom može baviti i buduća Vlada“, zaključuje Jovanović.
Potencijalna rešenja za NIS
Još nije poznato da li država ima i kakvo rešenje za NIS. Ne zna se ni šta će učiniti sadašnji većinski vlasnici, tačnije Gaspromnjeft i Gasprom. Ranije pominjane opcije bile su ili prodaja NIS-a nekom trećem (što je najmanje verovatno), nacionalizacija (što nije preporučljivo) ili pak otkup udela koji imaju Rusi.
Pominjano je i da udeo ruske kompanije vredi na tržištu najmanje 2,5 milijardi evra, dok je ta vrednost ako se uzme sadašnja cena akcija NIS-a daleko manja i ne prelazi milijardu.
Finansijski rezultati za 2024.
NIS je pre nekoliko dana objavio i rezultate poslovanja za 2024. godinu. Očekivano, ostvareni profit bio je manji nego 2023. Prema podacima iz Finansijskog izveštaja, ova kompanija zabeležila je prethodne godine neto dobit od 18,4 milijarde dinara, za razliku od 41,9 milijardi koliko je ostvareno u 2023. Rekordna dobit, podsetimo, ostvarena je 2022. i to 93,5 milijardi dinara,
Sa druge strane, kada se pogledaju rezultati iz Konsolidovanog finansijskog izveštaja NIS-a, dakle onog koji objedinjuje i zavisna privredna društva, neto profit u prošloj godini bio je 10,1 milijardu dinara što je pad od 77 odsto. Ovo je posledica, kako se navodi, redovnog remonta u rafineriji, gubitaka koje je ostvarila Petrohemija, kao i skupljih zaliha nafte iz prethodnog perioda.