MOL za Forbes Srbija o pregovorima za NIS: Ako budemo vlasnici, dugoročno ćemo zadržati rafineriju

Biznis Petrica Đaković 23. apr 2026. 07:00
featured image

23. apr 2026. 07:00

Da nije Dubravke Đedović i njenog obraćanja domaćoj javnosti, što u medijima, što na svojim društvenim mrežama, o pregovorima za novog vlasnika NIS-a gotovo ništa se ne bi ni znalo. Ovako, resorna ministarka svakodnevno se potrudi da servira neku informaciju i time uglavnom stvori još veću nedoumicu.

Ovoga puta, njeno obraćanje odnosilo se na sastanke operativnih timova MOL-a i Srbije. Preciznije na sastanak pravnika koji usaglašavaju najavljeni međudržavni sporazum kojim se rešavaju međusobni vlasnički odnosi MOL-a i Srbije, kao da je novi vlasnik već poznat.

Pregovori se, kako ona kaže, vode uporedo. Sa jedne strane, MOL sa ruskim vlasnicima većinskog paketa NIS-a pregovara o kupoprodaji, a sa Srbijom o pravima i obavezama koje će novi većinski vlasnik preuzeti ako i kada dođe do zaključenja ugovora o kupovini.

I dok je za resornu ministarku to već završena stvar, očigledno je da za druge učesnike, one bitnije u celoj ovoj priči, to ipak nije.

Pa ni za sam MOL. Ipak u ovoj kompaniji nisu odgovorili na pitanje Forbes Srbija zašto pregovaraju sa Srbijom o budućim vlasničkim odnosima pre nego što su završeni razgovori sa Gaspromom u vezi s kupovinom većinskog paketa akcija.

Šta kažu u MOL-u

Forbes Srbija uputio je pres službi mađarske kompanije MOL sledeća pitanja:

Dokle su stigli pregovori o kupovini akcija od Gasproma? Da li će MOL postići dogovor sa sadašnjim većinskim vlasnikom o kupovini kontrolnog paketa do 22. maja, kada ističe dodatni rok OFAC-a?

Da li je osnovano zajedničko preduzeće sa arapskim ADNOC-om koje bi trebalo da preuzme većinski udeo ili se to tek planira? Koliki udeo će u tom preduzeću imati MOL, a koliki ADNOC?

Takođe, pitali smo i kako teku pregovori sa Srbijom, kao i zašto se oni vode pre nego što je finalizovana kupoprodajna transakcija. Odnosno, da li MOL kada postane većinski vlasnik planira da zatvori rafineriju u Pančevu, a čemu se spekuliše u domaćoj javnosti?

Umesto odgovora na ova pitanja, iz mađarskog MOL-a odgovorili su šturim informacijama.

Oni kažu da se „pregovori nastavljaju u skladu sa prethodno potpisanim osnovnim sporazumom“.

Dodaju i da su pregovori usklađeni sa propisima o sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i EU.

„Za završetak transakcije, između ostalog, potrebna je saglasnost OFAC-a, kao i nadležnih organa Republike Srbije“, kažu u MOL-u za Forbes Srbija.

Planiramo dugoročno upravljanje rafinerijom

„Rafinerija u Pančevu ima veoma važnu stratešku ulogu u obezbeđivanju stabilnog i neprekidnog snabdevanja energijom. Cilj MOL-a je da dodatno ojača sigurnost snabdevanja u Srbiji i regionu, uz istovremeno iskorišćavanje sinergija između rafinerija. Ukoliko transakcija bude uspešno realizovana, planiramo dugoročno upravljanje tim postrojenjem“, kažu u ovoj kompaniji.

Da pregovori nisu privedeni kraju, odnosno da nije još izvesno da je MOL sigurni kupac većinskog paketa akcija NIS-a koji je i dalje u rukama ruskih kompanija, jasno je i iz njihovog odgovora „ako transakcija bude uspešno realizovana“.

Za razliku od MOL-a, u Gaspromu nisu ništa odgovorili. Forbes Srbija je ovoj kompaniji poslao pitanja u vezi sa pregovorima o prodaji akcija NIS-a, ali do objavljivanja nismo dobili nikakav odgovor.

Iz Gasproma i ADNOC-a ni reči

Podsetimo, Gasprom se u vezi sa izlaskom iz vlasništva u NIS-u nije izjašnjavao od samog početka.

Tako nismo dobili odgovor ni da li su pregovori u završnoj fazi, odnosno da li je MOL sada već izvesno novi vlasnik njihovog paketa akcija. Kao i da li će dogovor biti postignut do 22. maja što je poslednji rok koji je dao OFAC.

Iz Gasproma nisu odgovorili ni na pitanje da li će promena vlasti u Mađarskoj i odlazak Viktora Orbana u opoziciju uticati na rezultate pregovora. Kao ni na pitanje zbog čega nisu bili zainteresovani da prodaju svoj udeo državi Srbiji. Da li je bila u pitanju ponuđena cena ili su posredi drugi razlozi? Pošto predsednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdi da nije od Rusije dobio jasan odgovor zbog čega nisu pristajali i ne pristaju da Srbiji prodaju svoj paket akcija u našoj naftnoj kompaniji?

Gasprom
Shutterstock/BalkansCat

Na pitanja Forbes Srbija nisu odgovorili ni iz arapske kompanije ADNOC. Zanimljivo, ni u odgovorima MOL-a se ADNOC ne pominje kao potencijalni partner u ovom poslu. Bez obzira na to što je pre nekoliko meseci najavljeno da će zajednički kupiti sadašnji udeo Gasproma u NIS-u.

Da li se i na koji način promenila situacija od početka rata u Iranu, nema odgovora. Ni iz MOL-a, ni iz samog ADNOC-a.

Rezultati poslovanja MOL-a u Srbiji

U međuvremenu, kompanija MOL u Srbiji objavila je finansijske rezultate za 2025. godinu. Za razliku od NIS-a koji je zbog sankcija pretpreo gubitke u poslovanju, MOL je povećao i svoje prihode i neto rezultat u poređenju sa 2024.

Naime, prema objavljenom finansijskom izveštaju, ukupni prihodi MOL Srbija bili su prošle godine 81,9 milijardi dinara. To je za oko 10 milijardi više nego godinu dana pre toga. Ukupni prihodi gotovo su identični poslovnim, što znači da su ostvareni iz poslovanja, odnosno prodaje derivata na srpskom tržištu.

Za 10 milijardi dinara rasli su, međutim, i ukupni rashodi ovog preduzeća. Oni su prema finansijskom izveštaju iznosili u prošloj godini 79,6 milijardi dinara. U 2024. godine bili su 69,6 milijardi. Od ukupno 79,6 milijardi dinara rashoda, 74,7 odnosi se na nabavku derivata, odnosno plaćanje nabavne cene. Troškovi za zarade zaposlenih su tek nešto više od 500 miliona dinara, pokazuje finansijski izveštaj.

Prema podacima iz APR-a zaposlenih je u 2025. bilo 117.

MOL grupa podelila dividende od 640 miliona evra

Inače, zbog izbora u Mađarskoj 12. aprila, Skupština akcionara MOL grupe ove godine je ranije nego uobičajeno usvojila izveštaj Upravnog odbora o finansijskim rezultatima za 2025. i isplatila dividende akcionarima.

Naime, prema tom izveštaju doneta je odluka o isplati dividende od 241 milijarde forinti, odnosno 640 miliona evra.

Dobit MOL grupe pre oporezivanja iznosila je 1,3 milijarde dolara i pala je u odnosu na 2024. za 11 odsto.

Pad dobit rezultat je pre svega troškova amortizacije. Kao i gubitka na kursnim razlikama usled jačanja mađarske valute, kaže se u saopštenju MOL grupe.