Malim i srednjim preduzećima nedostaje sistemska podrška države

Manje od polovine, tačnije 41 odsto malih i srednjih preduzeća koristi mogućnosti širenja na inostrana tržišta, iako 72 odsto vlasnika ovih preduzeća veruje da je to put ka povećanju prihoda. Ovi podaci izneti su u Barometru ambicija malih i srednjih preduzeća kompanije Pajonir koji je sačinjen na osnovu ankete među 3.575 vlasnika malih i srednjih preduzeća na 15 svetskih tržišta, uključujući i Srbiju.
Shodno globalnim ambicijama, srpska mala i srednja preduzeća (MSP) ne zaostaju kada je reč o težnji za povećanjem izvoza i daljom globalizacijom lanca snabdevanja, pokazuju podaci iz Barometra, ali se na putu širenja na ino tržišta suočavaju sa ograničenim finansijskim i drugim resursima koji znatno otežavaju njihov prodor u inostranstvo.
„Dobijeni podaci, kada govorimo o Srbiji, ohrabruju u mnogobrojnim segmentima, što može biti samo podstrek za poslovanje domaćih malih i srednjih preduzeća. Iz svega navedenog vidimo da su ona i te kako kadra da odgovore na globalne izazove, pa čak i da postave neke nove poslovne standarde. Pajonir (Payoneer) će, kao i do sada, ostati pouzdan partner u njihovom napretku i proširenju poslovanja“, rekao je Džejms Alum (James Allum), regionalni viši potpredsednik za Evropu kompanije Pajonir.
Bez obzira na mnogobrojne izazove u globalnom poslovanju, posebno u poslednje tri godine, srpska mala i srednja preduzeća nastavljaju da posluju dobro. Dokaz za to je i podatak da su srpska MSP ostvarila rast prihoda ostvarenog od izvoza u proseku za 12% u periodu od 2021. do 2023. I dok je godišnja stopa rasta MSP-a u Srbiji 2020. iznosila 3%, predviđanja su da do 2024. taj procenat biti 7%. Ovakvi i slični rezultati doneli su Srbiji visoko 3. mesto na listi podindeksa ekspanzije poslovanja, sa koeficijentom od 1.54, kaže se u pomenutom Barometru.
Prilikom diverzifikacije ponuda i grupa dobavljača kod malih i srednjih preduzeća, pokazalo se da ispitanici u proseku rade sa 22 dobavljača, u odnosu na 17 dobavljača koliko ih je bilo pre dve godine. Srpska mala i srednja preduzeća uspela su da povećaju broj dobavljača sa 15, koliko je iznosio u 2020, na 19 u 2022, a očekivanja su da će naredne godine broj dobavljača porasti na 26.
Kada je u pitanju procenat domaćih kupaca, MSP iz Srbije ostvarila su koeficijent od 54,7%, što je ispod proseka u odnosu na ispitanike iz drugih zemalja sa liste. Sa druge strane, Srbija je kada je reč o prihodu koji je ostvaren putem onlajn prodaje zauzela 3. mesto odmah nakon Ukrajine i Bangladeša, sa 49,8 odsto ukupno ostvarenog prihoda, što je identično rezultatu koji ima Izrael.
Kao tri najveća izazova za mala i srednja preduzeća na globalnom nivou navode se sporo vreme platne transakcije (78%), upravljanje deviznim kursevima (77%) i naknade za transfer (76%). Stoga je napredak u tehnologiji (uključujući platforme za e-trgovinu, digitalne komunikacione alate i platforme za digitalno plaćanje) prepoznat kao jedan od primarnih činilaca za međunarodnu trgovinu.
Poremećaj u globalnom lancu snabdevanja i infrastruktura prekograničnog plaćanja nisu jedini problemi s kojima se susreću srpska mala i srednja preduzeća. Tako, primera radi, za razliku od dve trećine MSP-a koja se osećaju podržanim od strane svojih vlada, srpski privrednici ukazuju na manjak institucionalne podrške.
„Premda srpska MSP uspevaju da prate svoje kolege iz najrazvijenih zemalja, činjenica je da za procvat ove grane industrije nedostaje sistemska pomoć države“ navodi se u saopštenju kompanije Pajonir.