Priče o gigantima: Ledo je pravio prvi smrznuti šlag na svetu

Biznis Forbes Hrvatska 11. feb 2024. 08:00
featured image

11. feb 2024. 08:00

Postupak proizvodnje smrznutog tučenog vrhnja, navodi se u radu inženjerke Filjak, bio je prvi u svetu, te je priznat kao patent. Tadašnji Savezni zavod za patente priznao ga je u februaru 1969., godine, ali proizvod je pušten na tržište i pre nego što je usvojen zahtev za patentom.

Ledo šlag, omiljeni proizvod mnogih, koji funkcioniše kao dodatak uz kafu, kolače, voće ili kao samostalan desert, na tržištu je duže od pet decenija. Jedan je od najstarijih Ledovih proizvoda i uprkos promenama trendova i ukusa potrošača, on je opstao na tržištu: manje je poznato da se, zapravo, radi o inovaciji kompanije Ledo.

Proizvodnja sladoleda i smrznute hrane u Hrvatskoj, ali i tadašnjoj Jugoslaviji započela je u drugoj polovini 50-ih godina prošlog veka. Prema podacima iz Hrvatske tehničke enciklopedije, tadašnja Zagrebačka mlekara 1958. godine kupila je poluautomatsku mašinu za proizvodnju sladoleda.

Ledo šlag na tržište pušten 1966. godine

Foto: Ledo

S obzirom na to da su kapaciteti te proizvodnje bili daleko manji od potražnje, sedam godina kasnije, 1965. godine otvara se nova fabrika sladoleda, koja dobija naziv Ledo. U nove pogone preseljene su neke stare mašine, ali je nabavljeno i nekoliko novih. Već sledeće, 1966. godine potrošačima je ponuđen novi proizvod – do tada nepoznat na domaćem i stranom tržištu – smrznuto tučeno slatko vrhnje, odnosno šlag.

Šlag se pravi tako što se u slatko vrhnje, ručnim ili električnim mešalicama inkorporira vazduh i tako nastaje pena. Ali, problem je što šlag nije mogao dugo da ostane nepromenjen, odnosno vrlo brzo izgubio bi svojstva.

Za pomoć oko istorije nastanka smrznutog šlaga obratili smo se Ledu, iz kojeg su nam skrenuli pažnju na seminarski rad inženjerke Dubravke Filjak iz 1977. godine. Ona je tada, kao zaposlena u Ledu, pripremila rad za Seminar mlekarske industrije u kojem navodi da se početkom 1965. godine započelo s eksperimentima dobijanja tučenog slatkog vrhnja dužeg trajanja.

Nažalost, nije zabeleženo koji su tačno stručnjaci – tehnolozi bili uključeni u razvoj tog proizvoda, a čije je znanje i iskustvo u proizvodnji industrijskog sladoleda, sasvim sigurno odigralo važnu ulogu. Nakon godinu dana eksperimenata napokon su uspeli da proizvedu tučeno vrhnje koje može stajati na niskim temperaturama i više od 12 meseci.

Postupak proizvodnje patentiran 1969.

Postupak proizvodnje smrznutog tučenog vrhnja, navodi se u radu inženjerke Filjak, bio je prvi u svetu, te je priznat kao patent. Tadašnji Savezni zavod za patente priznao ga je u februaru 1969. godine, ali proizvod je pušten na tržište i pre nego što je usvojen zahtev za patentom. Do tada šlag nije postojao kao proizvod, već je isključivo pripreman ručno, pre konzumacije.

Ledo šlag danas se prodaje u karakterističnim plavim čašicama, što je dizajn koji je, s manjim izmenama, aktuelan već nekoliko decenija. Ali, mnogima nostalgiju budi prugasto pakovanje kojeg se sećaju iz 80-ih godina ili ranije. Nažalost, ne zna se ko je autor tog dizajna. Ipak, iz Leda kažu da im je, s obzirom na karakter proizvoda, kod razvoja ambalaže prioritet očuvanje kvaliteta.

Tehnologija proizvodnje je značajno napredovala u poslednjih šest decenija, pa je samim tim došlo i do promena formule koje su pratile nove tehnološke procese. Kolika je trenutna prodaja Ledo šlaga, nismo uspeli da saznamo, s obzirom na to da se radi o poslovnoj tajni, ali je poznato da se deo proizvodnje izvozi, najviše na susedna tržišta – Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. No, može se pronaći i u Nemačkoj, Austriji, Irskoj, pa čak i u Azerbejdžanu.

Ledo je do 2021. bio deo Agrokora odnosno Fortenove. U septembru 2021. godine preuzima ga Nomad Foods, britanska kompanija koja je najveći evropski proizvođač smrznute hrane. Ledo danas zapošljava oko 950 radnika, a prihodi su, prema poslednjem dostupnom izveštaju iz 2022. godine, iznosili oko 157 miliona evra.

Foto: Ledo

Još malo istorije

Kako se navodi na sajtu kompanije Ledo, zaštitnu marku Ledo Medo nacrtao je karikaturista Slavko Marjanec i vremenom je delimično menjao izgled.

Od početnih dva miliona komada sladoleda, godišnja proizvodnja narasla je na 40 miliona.

Ledo je do 1976. bio deo Zagrebačke mlekare (današnji Dukat) i tek 1976. prerastao je u zasebnu kompaniju odnosno, kako se to tada zvalo, radnu organizaciju. Do tada već su bili lansirani različiti proizvodi – porodični sladoled, sladoled u čašici i kornetu, smrznute torte, smrznuto voće i povrće, lisnato testo i tučeno slatko vrhnje. Krajem sedamdesetih Ledo je imao oko 500 zaposlenih.

Ranih osamdesetih, Ledo je osim centrale u Zagrebu otvarao i podružnice na području cele SFRJ. Kako stoji u istorijatu kompanije, ulagalo se u modernizaciju pogona pa je 1983. otvorena nova fabrika. Pored rasta broja zaposlenih i proizvodnje, dešavali su se i pehovi pa su Ledo krajem osamdesetih pogodile četiri velike poplave koje su nanele značajnu štetu.

Foto: Ledo

Sa raspadom Jugoslavije ušlo se u proces privatizacije i kompanija je privatizovana 1992. kada je postala deoničarsko društvo, a dve godine kasnije Agrokor postaje većinski vlasnik. U prošloj deceniji dolazi do krize u poslovanju Agrokora koja je rešena 2017. donošenjem posebnog zakona kada se država uključila u poslovanje koncerna. Na osnovu tog zakona 2019. nastaje Fortenova grupa čiji je Ledo postao deo i kada menja ime u Ledo Plus.

Ledo je duboko povezan i sa tržištem Srbije. Preko Leda, Agrokor je bio vlasnik Industrije smrznute hrane Frikom, koji je kupljen 2003. Sada i Frikom i Ledo posluju u okviru Nomad Foods.

Marko Repecki, novinar Forbes Hrvatska
Tekstu je doprineo i Forbes Srbija