KOMENTAR Zašto niste zaustavili projekat?

Pet meseci i još mnogo neodgovorenih pitanja. Šesnaest žrtava i još ko zna koliko do raspleta. Pitanje je i kakvog. I svakim danom može da se doda još neko pitanje. Sasvim logično. Možda postoje i logični odgovori, ali nemamo od koga da ih dobijemo.
Da dodamo i mi nekoliko.
Zašto niste zaustavili i pretresli ceo projekat nakon pada nadstrešnice, a ne samo da zatvorite stanicu u Novom Sadu?
Šta nam posle svega garantuje da su i ostale zgrade na trasi bezbedne? (i novosadska stanica bi po svemu sudeći dobila upotrebnu dozvolu da nije pala nadstrešnica).
Ako su inženjeri pogrešili na stanici u Novom Sadu kako nisu pogrešili i na nekom drugom mestu?
Možda zato što nigde nisu pogrešili.
Dvostruki aršini?
Jer, ako metodološki nešto nije dobro urađeno pri projektovanju, ako nije praćen pretpostavljeni redosled koraka, ako nije urađen snimak stanja cele zgrade u Novom Sadu, kako je to neprihvatljivo samo u slučaju Novog Sada, a prihvatljivo je za ostale stanice na trasi?
Ako je metodološki napravljena greška pri projektovanju, onda je napravljena i na ostalim lokacijama jer nelogično bi bilo da je samo u Novom Sadu drugačije pristupljeno poslu. Zašto onda nije sve vraćeno nazad na nivo idejnog projekta? Zašto ne krenemo iznova od Revizione komisije pa dalje?
Ako je trebalo raditi dubinski snimak stanja cele novosadske stanične zgrade jer je stara 60 godina, kako nije spočitano da nije urađen i za druge zgrade na trasi koje su još starije? Bar dve su iz 19. veka.
Za pojedine objekte imamo samo projekte arhitekture. Nemamo projekte konstrukcije kao za stanicu u Novom Sadu. Zato što je rađeno uglavnom samo sređivanje zgrada (kao i u Novom Sadu) Tamo gde ih imamo, statika je rađena za one delove koji se dodaju, jer je procenjeno da ne utiču na ceo objekat (kao i u Novom Sadu). Nisu ispitivane cele zgrade (kao i u Novom Sadu). Pogotovo nisu proveravane destruktivnom metodom. Snimane su kako se to inače radi i kako su propisi u tom trenutku nalagali (kao i u Novom Sadu). Nisu gurane bilo kakve endoskopske kamere kroz izbušene rupe, na primer. Ili možda jesu ali to niko da nam otkrije.
I opet, kao i u Novom Sadu
Da li je logično da inženjer uoči probleme na nekoj zgradi i smatra da nije potrebno uraditi snimak stanja? U projektima možemo da vidimo različite preglede i objašnjenja zašto nije pristupljeno temeljnom snimanju. Npr. kod dogradnje jednog od objekata, navodi se da stari deo objekta nije predmet projekta konstrukcije jer nema nikakvih izmena postojeće konstrukcije (kao i u Novom Sadu). Ista formulacija ponavlja se i za slične radove u drugom mestu.
Na trećoj lokaciji konstatuje se da je „vizuelno-makroskopskim pregledom zaključeno da se konstrukcija objekta nalazi u dobrom stanju. Na nosećim zidovima i gredama se ne mogu uočiti nikakva oštećenja, a prsline koje se vide ne ugrožavaju konstrukciju“. Zar nije tako vizuelno pregledana i stanica u Novom Sadu? Ako na njoj istom metodom nije uočen problem, a sada se to uzima za zlo, zašto se i kod ovog objekta ne primenjuje isti aršin?
U ovom konkretnom slučaju projektant čak nalaže da se prilikom izvođenja radova detaljno pregleda ostatak konstrukcije i predvidi sanacija u slučaju da se uoče znakovi dotrajalosti. Zašto? Zato što inženjeri znaju da je mnoge stvari nemoguće videti dok ne počne da se radi. Kako su onda to pre radova mogli ili morali da vide inženjeri na stanici u Novom Sadu?
I još je primera. „Zidovi i plafoni su uglavnom u dobrom stanju, sa sitnim pukotinama, a na spoljnim zidovima su vidne fleke od vlage“, stoji u jednom od projekata. Da li je to zahtevalo proveru statike cele zgrade? Laik bi verovatno rekao da, građevinac verovatno ne. Otpadala je fasada i na drugim lokacijama (kao i u Novom Sadu) pa nije rađena statika.
Jednu od stanica iz 19. veka prati opis – „na nosećim zidovima i međuspratnim konstrukcijama nisu uočeni znaci deformacija ili pucanja usled sleganja objekta kao ni vidljivi znaci oštećenja nastalih usled prisustva podzemne vode ili vlage“. Ako nema nikakvih ozbiljnijih znakova oštećenja, zašto bi bilo snimano stanje destruktivnom metodom? Može li odgovor?

Dosta
Suština je ista. Ne može na jednom mestu nešto da važi, a na drugom da ne važi. Tamo gde su procenili da je potrebno uraditi statičke proračune, projektanti su ih uradili. Tamo gde je to moralo dodatno da se uradi nakon uočenih nedostataka pri izvođenju, urađeno je. To nam pokazuje dokumentacija koju imamo. Ne možemo da zaključujemo na osnovu nečeg što nemamo. Kao što ni oni koji se gledali projekte nisu mogli da proveravaju nešto što nema u projektima, a pre toga je neko zaključio da nema objektivnih razloga da bude u projektima.
Sve što smo dosad mogli da zaključimo iz objavljene dokumentacije i drugih dostupnih informacija vodi ka zaključku da javašluk nije bio dominantno na strani projektovanja. Ako je bilo grešaka, neka odgovaraju.
Javašluk i kršenje procedura su svakako bili na nekom drugom mestu. Tamo gde smo navikli da ih bude i čemu sada studenti i građani žele da kažu – dosta.
Ko odlučuje
Od najvećeg značaja za ovo društvo ne bi bilo samo pravično suđenje i utvrđivanje stvarne krivice već i da se ne završi samo na tome. Potrebno nam je temeljno pretresanje propisa. Potrebno je da budu jasniji i da ne umanjuju odgovornost već da je preciziraju.
Međutim, još važnije od dorade propisa, jeste da konačno raskrstimo sa neadekvatnim kadrovima u državnim institucijama i preduzećima.
Potrebno je da pretresemo ko zna ili ne zna da prijavi radove, a ipak na tome radi. Ko otvara stanicu na osnovu internog prijema. Ko piše zakone. Ko se igra pritvorima, karijerama i životima. Ko požuruje, a ne sme da požuruje… I da nam se više nikad ne ponovi.