Srbija ne prestaje da iznenađuje: Imamo verovatno najmanju inspekciju na svetu sa samo „pola“ čoveka

Propisi Ivan Radak 11. maj 2026. 07:00
featured image

11. maj 2026. 07:00

Možda ste pomislili da je inspekcija za informacionu bezbednost koja broji dva inspektora najmanja u našoj zemlji. Međutim, imamo još manju. Ona broji samo jednog čoveka. Ili je preciznije reći „pola“ jer je ta osoba zadužena i na drugim poslovima. Iako nema tačnih podataka, ova inspekcija kandiduje se za verovatno najmanju i u svetu.

Reč je o organu prepoznatljivom pre svega po dugačkom nazivu.

To je – Inspekcija za nadzor nad pravnim subjektima koji se bave izdavanjem i stavljanjem u prometom kartografskih publikacija i publikacija sa kartografskim sadržajem.

Za ovaj posao zadužen je Republički geodetski zavod koji je po zakonu nadležan za nadzor u pomenutoj oblasti i u čijem sastavu radi ova inspekcija. Deo je Odeljenja za kartografiju u Geo sektoru RGZ.

Osnovni zadatak ove inspekcije je da proverava fizička i pravna lica koja objavljuju kartografske publikacije. One ne mogu da izađu na tržište bez saglasnosti RGZ bilo da je reč o kartama, globusima, atlasima, vežbankama… Tako su predmet nadzora izdavači udžbenika, visokoobrazovne institucije i instituti, izdavači monografija, enciklopedija, atlasa, vodiča, distributeri i proizvođači globusa, elektronski mediji i dr.

Za zemlju za koju bi neki rekli da nema rešeno pitanje granica, ovaj inspekcijski organ ima poseban značaj. U njenom opisu zadataka između ostalog je i da proverava – državnu granicu.

Puno posla

Shodno raspoloživim resursima, možda i ne treba da čudi podatak iz izveštaja o radu ove inspekcije da je prošle godine realizovala ukupno – 12 inspekcijskih nadzora. U proseku, jedan mesečno. I obavljena je jedna savetodavna poseta.

Ono što olakšava rad inspekciji je kontrolna lista putem koje preduzeća mogu sama da provere da li ispunjavaju zakonske uslove. I da potom traže saglasnost RGZ za svoju publikaciju s kartama.

U jednom od opisa iz izveštaja navodi se i ocena šta je ostvareno u 2025.

„Ovlašćeno lice za inspekcijski nadzor….. tokom 2025. godine preventivnim delovanjem, dostavljanjem akata o primeni propisa, savetodavnim posetama i inspekcijskim nadzorom, u potpunosti je ostvarilo minimalan planirani opseg rada (usled nedostatka sredstava za rad)“.

Plan doduše nije premašen u pogledu nadzora. Bilo je planirano 12 i toliko ih je izvršeno. S druge strane, jeste premašen kod izdavanja saglasnosti na objavljivanje publikacija. Očekivano je bilo da će biti izdato 150, a izdato je 300.

Dodaje se i da na rad inspektora nije bilo prigovora i pritužbi.

Resursi

U izveštaja o radu inspekcije vidi se da je sve inspekcijske nadzore obavila ista (jedina) osoba nadležna za taj posao. To se i konstatuje u delu izveštaja o resursima inspekcije.

Pomoć oko poslova vezanih za izdavanje saglasnosti na objavljivanje publikacija ima od sektora pravnih poslova RGZ. U toj proceduri učestvuju i dvoje zaposlenih u odseku za tematske karte.

Inspektor (tačnije inspektorka) koristi tehničke resurse RGZ-a (vozila, računare, čitače digitalnih potpisa, prostor i dr.), stoji u izveštaju.

Tek iz plana rada za 2026. saznaje se da inspektorka ne radi samo inspekcijske poslove.

„Pored rada u Inspekciji, ovlašćeno lice obavlja i tekuće poslove u Odeljenju za kartografiju po nalogu neposrednog rukovodioca u skladu sa radnim ciljevima odeljenje“. Inače, reči „tekuće poslove“ su boldovane u izveštaju.

Ova inspekcija počela je s radom 1. aprila 2016. I tada je za obavljanje inspekcijskog nadzora bila ovlašćena – jedna osoba.

Prema dostupnim podacima na sajtu Poverenika za informacije od javnog značaja, RGZ ima 2.772 osobe na raspolaganju (2.296 zaposlenih na neodređeno vreme, 188 na određeno i 288 angažovanih za obavljanje privremenih i povremenih poslova).

Karta mapa
Shutterstock/lightman_pic

Inspekcijski nadzor putem vajbera

Ono što verovatno olakšava posao inspektorki jeste što su izdavači ovih publikacija mahom koncentrisani u Beogradu. Zato se nadzor u glavnom gradu obavlja tokom cele godine, a na ostatku teritorije Srbije – po potrebi.

Iz izveštaja se vidi da su prošle godine kontrolisani pojedini instituti SANU, izdavači kao što su Laguna, Eduka, Mladinska knjiga, Publik praktikum…

Međutim, kada je došlo do nadzora nad kompanijom iz Smederevske Palanke, može se videti i jedna zanimljivost. Kontrola je sprovedena – vajberom.

„Inspekcijski nadzor je obavljen dana 16.06.2025. sa početkom u 13 časova preko aplikacije za daljinsku komunikaciju – viber, s obzirom na to da je bilo neizvodljivo uraditi drugačije zbog nedostatka logistike“, konstatuje inspektorka u izveštaju.

RGZ bez odgovora

Povodom kapaciteta ove inspekcije obratili smo se direktno Republičkom geodetskom zavodu.

Pitali smo da li su kapaciteti inspekcije dovoljni za obavljanje poverenog posla. Kao i da li je u planu jačanje kapaciteta ove inspekcije, na koji način i u kom roku.

Međutim, odgovori nikada nisu stigli.

Zanimalo nas je i koja su najčešća odstupanja od pravila u kartografskim publikacijama. Ni na to pitanje nije odgovoreno (kada se 2013. u parlamentu raspravljalo o uvođenju inspekcijskog nadzora u ovu oblast, predsednik Pokreta socijalista Aleksandra Vulin rekao je da je to potrebno jer se na tržištu pojavljuju netačne kartografske publikacije).

Ono što se može zaključiti iz izveštaja jeste da je fokus nadzora bio na posedovanju saglasnosti za objavljivanje publikacija. Inspektorka je uglavnom kao meru nalagala podnošenje zahteva za stavljanje u promet publikacija.

Upravo se broj podnetih zahteva i datih saglasnosti gleda kao jedan od pokazatelja efikasnosti rada inspekcije odnosno samo stavljanje publikacija u promet.

Raspodela vremena

Iz plana za 2026. može se saznati i raspodela vremena inspektorke u obavljanju osnovnog posla. Od 40 sati nedeljno, 11 sati ili 27,5% odlazi na upoznavanje sa predmetom za inspekcijski nadzor (pet sati) i pripremu za inspekcijski nadzor (šest sati).

Od RGZ-a smo želeli da saznamo u čemu je razlika između ove dve stavke. Međutim, kako nam nije odgovoreno, ostali smo uskraćeni za objašnjenje.

Najveći deo vremena (40%) odlazi na sam nadzor, izradu zapisnika i putovanja do firmi i organizacija koje su predmet nadzora.

Međutim, i ovde se ukazuje na izazove sa realizacijom plana. Nešto drugo je po svemu sudeći jednako važno. I na tome će morati da bude angažovana i inspektorka.

„Sledeće kalendarske godine (2026) planira se veći udeo radnih sati određenih za projekat na kome je angažovan veliki broj zaposlenih RGZ-a kao i ovlašćeno lice, tako da broj planiranih inspekcijskih nadzora u mnogome će zavisiti od vremenskog rasporeda i mogućnosti smenjivanja ove dve aktivnosti“, stoji u delu koji je označen kao „napomena“.

Srbija
Shutterstock/rarrarorro

Ambiciozno u ovoj godini

Koji su planovi u ovoj godini?

Za sam inspekcijski nadzor predviđeno je 10 dana (uz dodatne nadzore „po potrebi“). Tri puta više vremena (30 dana) predviđeno je za pripremanje. Na sastanke će takođe otići više vremena – 12 dana. Na izrade zapisnika, rešenja i dopisa sa preporukama – 50.

Sve zajedno – 218 dana u ovoj godini će se inspekcija baviti inspekcijskim nadzorom.

Obrazlaže se i da se puno očekuje od eInspektora na unapređenju efikasnosti rada. Na osnovu iskustava iz 2025. se zaključuje da su nadzirani subjekti „spremni na saradnju i da su efikasni“ po pitanju ispunjavanja zahteva inspektorke.

Inače, u dokumentu se navodi da se veliki broj pravnih subjekata u Srbiji bavi izdavanjem publikacija sa kartografskim sadržajem. Ali se ne daje tačan broj. Apostrofira se (što se vidi i u ranijim izveštajima) da je posebno teško identifikovati fizička lica koja se pojavljuju kao autori i izdavači takvih publikacija.

Kako se može videti, ove godine u planu za inspekcijski nadzor je – 75 izdavača.

Među njima su oni koji su bili nadzirani i u 2025. poput Balkanološkog instituta SANU, Lagune, Eduke, Mladinske knjige, Publik praktiktuma. Na spisku su i organi državne uprave – Agencija za zaštitu životne sredine, Hidrometeorološki zavod, Zavod za statistiku, Direkcija za vode. Nadzirani će biti i lanci benzinskih pumpi poput OMV-a i Lukoila. Geografski i Ekonomski fakultet. I brojni izdavači poput Vulkana, Freske, Novog Logosa, Kleta, Zavoda za udžbenike, kao i fondacija Alek Kavčić.

Postoji i kraći spisak označen kao „Obavezni pravni subjekti planirani za inspekcijski nadzor u 2026“. Njih je – 12.