Sa tri na pola miliona evra: Zašto je Komisija za zaštitu konkurencije izrekla manje kazni

Baveći se napretkom Srbije, Evropska komisija komentarisala je i učinak Komisije za zaštitu konkurenciju. Uz opasku da „ima reputaciju operativno nezavisne institucije“, primećuje da je nivo kazni u 2024. znatno manji nego godinu pre. Lane su izrekli kazne vredne 0,5 miliona evra, dok je u 2023. iznos bio – tri miliona evra.
Komisija još dodaje da antimonopolsko telo treba da nastavi da održava kredibilni zapis o sprovođenju zakona. Odluke treba sistematski da objavljuju. Poručuju da transparentnost rada Komisije za zaštitu konkurencije treba povećati.
„Kapacitet Komisije za sprovođenje zakona je relativno adekvatan. Konsultacije sa Komisijom o svim relevantnim zakonima treba da se nastave, a njena mišljenja treba sistematski uzimati u obzir. Komisija treba dalje da pojača aktivnosti zagovaranja. Kapacitet i specijalizacija pravosuđa za složene slučajeve konkurencije moraju se značajno poboljšati“, stoji u poslednjem izveštaju Evropske komisije.
Zašto manje novca
Na opasku o iznosu izrečenih kazni, Komisija za zaštitu konkurencije odgovara da on i ne kazuje mnogo.
„U praksi zaštite konkurencije variranje tog iznosa je uobičajeno, jer visina izrečenih i naplaćenih novčanih mera zaštite konkurencije ne može biti ista po godinama. Iz više ekonomskih, pravnih i institucionalnih razloga“, odgovorila je Komisija za Forbes Srbija.
Jedna od tih razloga je broj okončanih postupaka. Ali i veličina kompanije. Zakon propisuje da se mere izriču kao procenat godišnjeg prihoda učesnika na tržištu – do 10%.
„Mere se izriču i naplaćuju u onim godinama kada se postupak završi. Neki traju dve, tri ili više godina. Ređe se dešava da u godini kada je i pokrenut postupak bude i pravosnažno okončan. Komisija može imati u jednoj godini okončanih nekoliko velikih postupaka, visoke kazne, a sledeće budu okončani samo manji postupci. Ili da tokom jedne godine bude pravosnažno okončan jedan postupak, a sledeće nekoliko“, pojašnjava Komisija za zaštitu konkurencije.
Jedan od razloga manjeg iznosa, kao navodi Komisija, mogala bi da bude i primena pokajničkog programa. Ako učesnici na tržištu prijave restriktivni sporazum i sarađuju s Komisijom, mogu biti oslobođeni mere ili može biti značajno umanjena. Mi, međutim, u Srbiji do sada znamo samo za jedan pokajnički program.
„Ako sud poništi odluku ili smanji kaznu po tužbi kažnjenog učesnika na tržištu, visina izrečenih mera je manja za tu godinu“, dodaje Komisija.

Uobičajeno da postupci traju godinama
Čitajući izveštaj Komisije za zaštitu konkurencije za prošlu godinu, naišli smo na skoro zaboravljene slučajeve. Među postupcima koji su i dalje „u toku“ je, na primer, ispitivanje eventulne zloupotrebe dominantnog položaja protiv povezanih izadavača. Reč je o Klett DOO, Novi logos DOO i Izdavačkoj kući Freska DOO.
Postupak je započet 2021. godine. I dalje – traje. Pune četiri godine.
„Uobičajeno je da postupci tela za zaštitu konkurencije traju i više godina. Zavise od niza faktora. Stranke u postupku moraju imati garantovanu pravnu sigurnost. Trajanje postupaka koja sprovode sva tela za zaštitu konkurencije, pa tako i Komisija, nije zato zakonski određeno. To nije ni moguće i zavisi od svih navedenih faktora“, uverava Komisija.
Trajanje postupka zavisi od vrste povrede, pa i broja stranaka. Nekada ih je i više desetina. Zavisi i u kom stepenu one sarađuju sa Komisijom. Koliko se podataka i dokaza prikupi i koliko je potrebnih analiza. Sve to može da traje od nekoliko meseci, pa do više godina, jer svaka stranka u postupku koristi sva procesna prava koje su joj zakonom garantovana.
Ističu i da nemaju regulatornu funkciju, odnosno da trenutno deluju na tržištu. Samim tim se favorizuje temelјan i fer postupak zasnovan na čvrstim dokazima.
„Prosek trajanja postupka za utvrđivanje povrede konkurencije – sklapanje restriktivnog sporazuma u EU je od četiri do sedam godina. Za zloupotrebu dominantnog položaja prosek je manji, do tri godine“, napominje Komisija.
Komisija okončala jedan, prekinula tri postupka
Komisija za zaštitu konkurencije lane je okončala jedan slučaj kojim je utvrdila postojanje restriktivnog ugovora. Prekinula je na tri godine dva postupka u kojima je ispitivala ima li takvog ugovora.
Raspleten je i slučaj koji je potvrdio zloupotrebu dominatnog položaja. Ali tako što su protekle tri godine od prekida postupka kontrolisali da li je firma poštovala obećano. I pošto jeste, postupak je prekinut.
Komisija je u ovom periodu pokrenula i četiri nova postupka. Nastavila je da utvrđuje da li je bilo restriktivnog ugovora i dominatnog položaja u ukupno 11 slučajeva.
Evropska komisija sugeriše da odluke treba da objavljuju sistematski.
„Zakon o zaštiti konkurencije Republike Srbije propisuje da Komisija za zaštitu konkurencije javno objavlјuje samo odluke, to jest rešenja o utvrđenoj povredi konkurencije i zaklјučke o pokretanju postupka po službenoj dužnosti u Službenom glasniku i na sajtu. Time je propisana obaveza i javnog objavlјivanja i zaklјučaka o pokretanju postupka ispitivanja koncentracija po službenoj dužnosti (složeni slučajevi ili čiji mogući efekti mogu izazvati zabrinutost Komisije o uticaju te koncentracije na tržište)“, objašnjava Komisija.
Naše zakonodavstvo ne propisuje obavezu objave notifikacija o koncentraciji koje se sprovode u skraćenom postupku kao ni rešenja o odobrenju koncentracije.
Komisija je iz tog razloga uvela praksu objavlјivanja rešenja o sprovedenim koncentracijama zbog veće transparentnosti rada. Treba uzeti u obzir i da u poslednjih dve godine je značajno povećan broj rešenja odobrenih koncentracija kao i da sam postupak zaštite podataka može trajati i više meseci. To sve utiče na dinamiku objavlјivanja rešenja, a na šta se odnosila preporuka EK“, kaže Komisija.