Slovenačka porodična firma ima biznis u Kragujevcu i Srbiju vide kao veliki potencijal

Lotrič Meroslovje, kao i mnoge slovenačke kompanije nastale nakon osamostaljenja Slovenije, prolazi kroz test prelaska upravljanja na drugu generaciju. Na mesto direktora pre godinu dana došla je najmlađa od troje dece, Maja Brelih Lotrič.
Brat Mitja Lotrič je direktor podružnice Lotrič Certificiranje, a sestra Katja Lotrič Kejžar je finansijski direktor. Sve troje su 2017. godine potpisivanjem porodičnog ugovora stekli i vlasničke udele u kompaniji, svako sa po 12,5 odsto.
Maja je svoju karijeru započela 2015. godine, sa 23 godine. „Bilo mi je prirodno da radim u porodičnom poslu, ali to ne znači da je lako“, kaže ona u kancelariji u Selcu, gde je centralni deo grupe.
Tamo vrše merenja i ispitivanja za više od 20.000 kupaca. Među njima su poznata imena poput kompanija Rimac, Sandoz, Novartis, Porsche Slovenija, Hisense Gorenje Europe i Atlantic Droga Kolinska.
Tokom šetnje kroz niz laboratorija, direktorka objašnjava šta rade. Na primer, proveravaju hemijski sastav soli koja se posipa po putevima kada pada sneg, kako materijal na Folksvagenovom volanu reaguje na kremu za sunčanje, testiraju materijale koje Rimac koristi za svoje automobile, testirali su kućišta lampi koje osvetljavaju Pelješki most.
Grupa okuplja 10 kompanija, od kojih su tri u Sloveniji, a po jedna u Nemačkoj, Austriji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Severnoj Makedoniji i Saudijskoj Arabiji. Približno 190 zaposlenih ostvarilo je 12 miliona neto prihoda od prodaje i milion neto dobiti prošle godine. Najveće je matično preduzeće u Selcu, koje je prošle godine imalo oko sedam miliona evra prihoda.
Svake godine između osam i 10 odsto prihoda se ulaže u istraživanje i razvoj, uključujući veliki deo u opremu. U budućnosti planiraju da još više ulažu u digitalizaciju, na primer u optimizaciju poslovnih ruta, „s obzirom na to da svakog dana imamo između 30 i 40 kolega na terenu“. „Sada dve koleginice planiraju ove trase i vidimo da bi troškovi mogli da se smanje za oko 30 odsto“, kaže o planovima, između ostalog, Maja Brelih Lotrič.

Značaj Srbije
Na pitanje koja tržišta najviše rastu, ona ističe Srbiju.
„Srbija ima veliki potencijal, što je rezultat velikih ulaganja u tamošnju industriju. Oni privlače proizvođače automobila. Na primer, Fijat se širi novim linijama. Imamo preduzeće u Kragujevcu, koji je istaknuti industrijski grad. Tamo gde su nekada bile njive, sada su industrijske zone. Svakog januara obilazimo sve podružnice u inostranstvu. Ove godine sam otišao posle dugo vremena i razlika je očigledna“, navodi Maja.
Ona ističe da je Srbija njihovo drugo najveće tržište i prošle godine su ovde porasli čak 70 odsto.
„Mnogo pomaže to što im iz matične kompanije obezbeđujemo svu neophodnu infrastrukturu za takav rast. Ne moraju da se bave ni marketingom ni prodajom. U Sloveniji poslujemo kao centar za razvoj i podršku svim zavisnim preduzećima“, kaže Maja.
Za ovu godinu računaju na rast grupe od 12 odsto.
„Dobro je što imamo veoma raznovrstan posao. Radimo u raznim industrijama, najviše u automobilskoj, metalskoj, plastičnoj, ali i u farmaciji, medicini. Takođe imamo višegodišnje ugovore sa mnogim klijentima. Ali ako dobiju manje porudžbina u automobilskoj industriji, optimizovaće troškove, što ćemo takođe znati. Ipak, računamo na tržišta kao što su Srbija i Saudijska Arabija, jer se tamo takmičite sa tehnologijom i evropskim znanjem. U Nemačkoj se takmičite pre svega cenom, što mi dugoročno ne želimo“, napominje Maja.
Preuzimanje biznisa od oca
Dodaje i da imaju prodajne kompanije u Nemačkoj i Austriji, gde je sada veća potražnja za merenjima električne energije. „Moramo brzo da reagujemo na tržišne trendove, zbog čega smo prošlog oktobra investirali i u novu laboratoriju u Železnicima, koja nas je koštala 1,8 miliona evra, gde testiramo komponente za električne automobile“, kaže direktorka.
Kada je reč o preuzimanju upravljanja kompanijom, ona navodi da je prelazak napravljen skoro preko noći, zbog novog posla njihovog oca. Takođe se vratila sa porodiljskog odsustva, tako da je početak bio prilično naporan.
„Brzo sam odlučila da obavim godišnje intervjue sa svim zaposlenima u matičnoj kompaniji, gde nas ima 105. To mi je dalo pravi uvid u poslovanje i oblikovalo fokus za 2023. Imamo strategiju u kompaniji i pravac je bio jasan za mene, ali intervjui sa kolegama su mi dali preciznije razumevanje o tome gde se nalazimo kao kompanija“, naglašava Brelih Lotrič.
Prema njenim rečima, najviše je iznenadila dinamika balansiranja porodice i posla i morali su svi iznova da uče da sarađuju, ali nije bilo otpora u timu i većih stresova. Nije bilo iznenađenja ni kada je reč o poslu, jer je ranije radila u kompaniji i poznaje probleme.
Za proces preuzimanja kompanije imali su konsultantsku podršku kompanije Ernst&Young. Kažu da su ih konsultanti intervjuisali i pitali obe sestre i brata da li su spremni da preuzmu porodični biznis.
„Tada sam imala 25 godina, bila sam spremna, ali sam shvatila da nemam kilometražu koja je potrebna za takvu funkciju. Mitja i Katja su rekli da će preuzeti lidersku poziciju ako bude potrebno, ali to im nije bila najveća želja. Moji brat i sestra su podržali predlog da preuzmem kompaniju, a za mene je ovo bilo ključno – ne bih želela da vodim kompaniju bez njihove podrške“, kaže Maja.

Rešavanje konflikata
Navodi primer da su dogovorili da članovi porodice ili partneri mogu da dobiju visoke pozicije u kompaniji, ali moraju da imaju određene veštine. Zapisali su i „ključ“ po kojem članovi porodice u trećoj generaciji stiču vlasničke udele. Sa 16 godina dobijaju jedan odsto od roditelja.
„Inače, mi smo pre svega odredili vrednosti, šta je prihvatljivo ponašanje, kako rešavamo probleme kao što je prodaja udela u kompaniji zbog finansijskih teškoća, pod kojim uslovima se akcije mogu prodati, ko ima prednost pri kupovini itd“, ističe direktorka.
Na pitanje kako rešavaju konflikte, odgovara da ako osete potrebu da razgovaraju zbog različitih stavova, što je normalno da se dešava, sastaju se privatno. „Moj brat je, na primer, analitičniji i imaće više pitanja kada pravi veće investicije. Moramo da se dogovorimo posebno, jer je najgore ako kolege vide da nismo usklađeni“, zaključuje Maja.
Bojana Humar, urednica Forbes Slovenija