Srbija ima 16 među 50 najvećih kompanija u Adriatik regionu

Biznis Forbes 15. nov 2023. 12:47
featured image

15. nov 2023. 12:47

Kompanija Kofejs (Coface) objavila je danas listu 500 najvećih kompanija u centralnoj i istočnoj Evropi, kao i listu 50 najvećih u Adriatik regionu, među kojima Srbija ima 16 kompanija, a najbolje rangirane su Naftna industrija Srbije na 6. mestu, Elektroprivreda Srbije na 7. mestu i Delez (Delhaize) Srbija na 21.

Među srpskim kompanijama u prvih 50 su i HBIS, Tigar tajers (Tigar Tyres), Jugorosgas (Yugorosgaz), Ziđing majning (Serbia Zijin Mining), Ziđin koper (Serbia Zijin Copper), Telekom Srbija, Srbijagas, Elektrodistribucija Srbije, Lidl Srbija, Merkator S, Nelt, GEN-I doo, Mercata VT (Merkata).

Na listi dominiraju kompanije koje pružaju javne usluge (snabdevanje električnom energijom i gasom), kompanije koje posluju u delatnosti vađenja prirodnih resursa i prerade (minerali, nafta, hemikalije…), trgovinski lanci, metalska industrija, firme koje posluju u sektoru motornih vozila i transporta, kao i nekoliko kompanija iz sektora poljoprivrede i proizvodnje hrane, kao i u delatnosti elektronike, informacija i telekomunikacija.

Kada je reč o listi 500 najvećih kompanija u centralnoj i istočnoj Evropi, u ovo rangiranje je ušlo 14. kompanija iz Srbije. NIS je na 51. mestu dok je poslednji na listu uspeo da uđe Nelt kao 469.

Gžegož Šelevič, ekonomski stručnjak kompanije Kofejs za prostor centralne i istočne Evrope istakao je da su se ekonomske posledice rata u Ukrajini odrazile i na zemlje Balkana, s visokom inflacijom uzrokovanom rastućim cenama energije i poremećajima u lancima snabdevanja. Ove zemlje su podložne globalnoj potražnji, s obzirom na to da čine region malih otvorenih ekonomija koje su usmerene ka spoljnoj trgovini, pri čemu najveći izvoz ide unutar regiona i ka zemljama evrozone.

Najvišu stopu rasta među jadranskim zemljama zabeležile su Hrvatska (6,2%) i Crna Gora (6,4%), zahvaljujući snažnoj potrošnji domaćinstava i oporavku turizma.

Nakon pandemije, balkanske ekonomije doživele su veliko ubrzanje rasta, koje je izgubilo zamah tokom 2022. Ipak, nekoliko faktora nastavilo je da podržava ekonomsku aktivnost, uključujući obnavljanje sektora turizma, kreiranje novih radnih mesta i smanjenje siromaštva.

Ti faktori omogućili su regionu da izbegne recesiju u 2022. godini; na potrošnju domaćinstava uticale su rastuće cene, ali je ostala podstaknuta doznakama i većim platama. Uprkos globalnoj nesigurnosti, jadranske zemlje još su uvek bile u mogućnosti da privuku strane direktne investicije.

Efekti ekonomskog opadanja, visokih kamatnih stopa i slabih spoljnih okolnosti počeli su da se značajnije manifestuju tokom 2023. i očekuje se da će uticati na ekonomsku aktivnost u regionu i tokom 2024.

Istovremeno, povećanje minimalnih plata stavlja pritisak na opšti rast plata; to može imati nepovoljne efekte, budući da se mnoge kompanije još bore s visokim operativnim troškovima i smanjenom potražnjom. Kao rezultat toga, 2024. neće videti snažan oporavak, dok se očekuje da će jadranske zemlje zabeležiti stope rasta ispod potencijala svojih ekonomija, posebno u prvoj polovini godine.

ZemljaBroj firmi
na listi
Prihod u
mil. evra
Neto dobit
u mil. evra
Broj
radnika
BDP
po glavi
Rast
BDP (%)
Inflacija
(%)
Nezaposlenost
(%)
Radna snaga
(miliona)
Srbija1619.8941.52684.0779.8392,511,79,53,1
Slovenija1531.63736734.14327.0402,59,34,01,0
Hrvatska1423.780-19534.14017.3706,210,77,01,7
BiH32.3236412.7546.7813,914,015,41,4
S. Mak.23.429821.2195.9032,114,214,30,8
C. Gora9.1386,413,014,80,3

Region se i dalje fokusira na dalje približavanje Evropskoj uniji. Hrvatska je usvojila evro i pridružila se bezviznom Šengenskom prostoru EU u januaru 2023. godine, što će verovatno podržati trgovinu, turizam i investicije na dugi rok. Bosna i Hercegovina je stekla status kandidata za EU u decembru 2022. Među domaćim izazovima, politički rizik ostaje visok, posebno za Srbiju zbog trajnih i čak rastućih tenzija s Kosovom.

Što se tiče ekonomske napretka, posebno zemlje Balkana koje nisu članice EU, i dalje se suočavaju sa strukturalnim teškoćama i potrebom za reformama kako bi se povećala produktivnost, povećala konkurencija i ojačala uprava. Ako bi to pratili napori vlade da investiraju u obrazovni sistem i poboljšaju infrastrukturu, multinacionalne kompanije mogle bi biti još otvorenije za investiranje u region.

Kofejs je društvo za osiguranje trgovinskih kredita i upravljanje poslovnim rizicima, kao i kompanija koja pruža usluge otkupa dugovanja, naplate dugovanja, osiguranja poslovanja u inostranstvu, izdavanja garancija i pribavljanja poslovnih informacija. U opisu kompanije se navodi da njihovi stručnjaci prate svetske ekonomske trendove pomažući približno 50.000 klijenata u 100 zemalja sveta da pokrenu uspešno i dinamično poslovanje koje se neprestano razvija. Kompanija Kofejs je u 2022. zapošljavala približno 4.720 ljudi i zabeležila promet u vrednosti od 1,81 milijardi evra.


Inflacija u regionu 12,2%

Dvocifrena inflacija stigla je u jadranski region 2022. Iako je to uticalo na ekonomsku aktivnost, tržište rada se poboljšalo, što je podržalo ekonomije regiona i omogućilo im zabeležavanje nižih, ali pozitivnih stopa rasta. Prosečna stopa inflacije u adriatik regionu dostigla je 12,2% u 2022.


Metodologija

Kofejs Adriatik/Balkan Top 50 rangiranje zajednički je projekat kancelarija Kofejs u Centralnoj Evropi. Ovo rangiranje obuhvata najveće kompanije u regionu – na osnovu njihovog prometa u kalendarskoj godini 2022. Studija obuhvata BiH, Hrvatsku, Severnu Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Sloveniju. Najveće kompanije u svakoj od navedenih zemalja (promet veći od 300 miliona evra) identifikovane su, isključujući pružaoce finansijskih usluga poput banaka, osiguravajućih društava, lizing firmi i brokera. Rangiranje Kofejs Adriatik/Balkan Top 50 kompanija bazirano je na prihodima i uključuje druge ključne korporativne indikatore, poput neto profita i broja zaposlenih. Promet i dobit su pretvoreni u evre, koristeći kursnu razmenu na kraju 2021. godine. Podaci su preuzeti iz naše Kofejs iCON baze podataka i dopunjeni spoljnim informacijama po potrebi. Kompanije koje su pozvane da učestvuju u anketi, ali su odbile da učestvuju, nisu uključene u finalno rangiranje.

Izvor: Coface