Zakerberg proćerdao AI talente: Nezadovoljni odlazili kod konkurencije

Biznis Forbes 19. avg 2025. 17:00
featured image

Haotična kultura i nedostatak vizije u Meti doveli su do odliva mozgova iz ove kompanije, a konkurenti kažu da im je talenat za veštačku inteligenciju slab. Zakerbergovo grozničavo zapošljavanje nije zaustavilo odlaske

19. avg 2025. 17:00

Meta je bila puna vrhunskih talenata za veštačku inteligenciju, ali više nije tako. Godinama pre nego što je Mark Zakerberg krenuo u „kupovinu“ stručnjaka visokog profila, kompanija je zapošljavala istraživače i inženjere koji su kasnije napustili firmu kako bi osnovali velike AI kompanije.

Osnivači firmi Perplexity, Mistral, Fireworks AI i World Labs. Svi su potekli iz AI laboratorije Fejsbukove matične kompanije.

Ali kako AI bum podstiče razvoj sve sposobnijih modela, neki su otišli kod konkurenata kao što su OpenAI, Anthropik i Gugl.

Odliv mozgova u poslednjih nekoliko godina bio je težak, rekli su za Forbes trojica bivših zaposlenih u Meta AI timu.

„Imali su najbolje ljude, ali su ih izgubili zbog OpenAI. Ovo je Markov pokušaj da poništi gubitak talenta“, rekao je jedan bivši zaposleni u Meta AI timu.

Ali čak i kad Zakerberg daje zapanjujuće ponude vrhunskim AI istraživačima, gigant društvenih mreža i dalje njegovi zaposleni odlaze iz kompanije.

Insajderi: Meta nema mnogo AI talenata

Danas, kada je reč o regrutovanju vrhunskih AI istraživača, Meta je često tek naknadna opcija.

Insajderi iz nekih od najvećih AI kompanija u Silicijumskoj dolini rekli su da, pre nego što je krenuo novi talas zapošljavanja poslednjih meseci, Metin kadar uglavnom nije ispunjavao njihove kriterijume.

„Možda bismo bili zainteresovani da zaposlimo neke od novih ljudi koje Mark sada dovodi. Ali prošlo je vreme kada su nas zanimali stručnjaci koji su kod njega radili“. To za Forbes kaže jedan visoki izvršni direktor u jednoj od vodećih AI kompanija.

Gugl je od prošle jeseni zaposlio manje od dvadesetak stručnjaka u oblasti veštačke inteligencije iz kompanije Meta, prema rečima osobe upoznate sa zapošljavanjem u Guglu. Poređenja radi, ukupno je zaposlio stotine istraživača i inženjera veštačke inteligencije u istom vremenskom periodu.

Ta osoba je rekla za Forbs da je „preovlađujuće verovanje“ da Meta nije imala mnogo talenata koji bi mogli da se ukradu od nje. Gugl je odbio da komentariše.

Foto: Shutterstock/ Brenda Rocha – Blossom

Zakerberg nudio preko milijardu dolara

Ovo je dalo dozu očaja Zakebergovim pokušajima da „napadne“ stručnjake kompanije poput OpenAI i Thinking Machine Labs, mladi startap kojim rukovodi bivša tehnička direktorka OpenAI-ja Mira Murati, dajući im devetocifrene ponude i gotovo neograničene beneficije.

U najmanje dva slučaja, izvršni direktor Mete ponudio je pakete plata vredne preko milijardu dolara raspoređene na više godina, prema pisanju Volstrit žurnala.

Navodno je preoteo najmanje 18 istraživača OpenAI-ja. Ali su ga mnogi odbili, računajući na veći uticaj i bolji povraćaj na svoj kapital.

„Meta je Washington Commanders među tehnološkim kompanijama“, rekao je jedan osnivač veštačke inteligencije za Forbes, aludirajući na ovaj NFL tim u potrazi za slobodnim agentima.

„Oni masovno preplaćuju ‘okej’ naučnike veštačke inteligencije. A onda građani misle da su to najbolji inženjeri veštačke inteligencije na svetu, jer su toliko plaćeni.“

Meta demantuje navode „neimenovanih izvora“

Meta je snažno negirala da je imala problema sa talentima u oblasti veštačke inteligencije i njihovim zadržavanjem.

„Osnovne činjenice očigledno ne potkrepljuju ovu priču. Ali to nije sprečilo neimenovane izvore sa agendama da promovišu ovaj narativ, niti Forbs da objavi priču“, rekao je portparol Rajan Danijels u saopštenju.

Generalni direktor kompanije Antropik, Dario Amodei, rekao je da je razgovarao sa zaposlenima u Antropiku koji su dobili ponude od Mete, ali ih nisu prihvatili.

On je dodao da njegova kompanija ne bi pregovarala o platama zaposlenih na osnovu ponuda Mete.

„Ako Mark Zakerberg baci pikado na ploču za pikado i pogodi vaše ime, to ne znači da bi trebalo da budete plaćeni deset puta više od momka pored vas koji je podjednako vešt i podjednako talentovan“, rekao je prošlog meseca u podkastu Big Technology.

Antropik je odbio da komentariše.

Antropik ima stopu zadržavanja zaposlenih od 80 odsto, najjaču među pionirskim AI laboratorijama, prema majskom izveštaju firme SignalFire.

Rezultati se zasnivaju na podacima prikupljenim za sve pozicije sa punim radnim vremenom, uključujući inženjering, prodaju i ljudske resurse, a ne samo za istraživače veštačke inteligencije.

Poređenja radi, DeepMind ima stopu od 78 odsto, OpenAI 67 odsto, a Meta zaostaje sa 64 odsto.

Meta agresivno zapošljava AI talente

Avgustovski izveštaj firme koja se uglavnom fokusirala na inženjerske talente, napomenuo je da Meta agresivno zapošljava inženjere. Dvostruko brže nego što ih gubi.

„Izvesni odliv kadrova pomaže da se objasni zašto Meta toliko ulaže u obnovu i proširenje svoje tehničkog tima“, rekao je Džarod Rejes, šef zajednice programera u SignalFire-u.

„To odražava intenzitet konkurencije za senior talente u oblasti veštačke inteligencije i pritisak koji čak i vodeće kompanije osećaju da nadoknade iskustvo dok istovremeno skaliraju nove inicijative.“

U junu je Zakerberg zaposlio Aleksandra Vanga, dvadesetosmogodišnjeg bivšeg izvršnog direktora giganta za označavanje podataka Scale AI i stekao 49 odsto udela u kompaniji.

Vang je zadužen da vodi novu laboratoriju unutar Mete. Ona je fokusirana na izgradnju takozvane „superinteligencije“ – sistema veštačke inteligencije koji nadmašuje ljude u nizu kognitivnih zadataka.

Zakerberg pokušao da povrati ljude koje je Meta izgubila

Pridružio mu se i Nat Fridman, istaknuti investitor fokusiran na veštačku inteligenciju i bivši izvršni direktor GitHub-a.

Pored njih i desetak vrhunskih istraživača koje su nedavno doveli iz OpenAI-ja, Google DeepMind-a i Anthropika.

Neki su navodno dobili ponude za plate od 100 do 300 miliona dolara raspoređene na četiri godine. Meta je rekla da je veličina ponuda pogrešno predstavljena.

Krajem juna, Meta je zaposlila Danijela Grosa.

On je istaknuti investitor u veštačku inteligenciju i bivši izvršni direktor startapa za veštačku inteligenciju Safe Superintelligence. Taj startap je vredan 32 milijarde dolara. Gros ga je suosnivao sa bivšim šefom istraživanja OpenAI-ja Iljom Suckeverom.

Kompanija je takođe premestila interno osoblje u novi tim. Devet zaposlenih iz Metinih infrastrukturnih timova premešteno je u jedinicu za superinteligenciju. To je učinjeno nakon što su neki od njih dobili ponude od kompanije Thinking Machines Lab, objavio je Vol strit džurnal.

Zakerberg je takođe pokušao da povrati ljude koje je Meta ranije izgubila.

Ponovo je zaposlio bivšeg višeg inženjerskog direktora kompanije Džoela Pobara i bivšeg istraživačkog inženjera Antona Bahtina. Oni su 2023. otišli da rade u Antropik, prema pisanju Volstrit žurnala. Oni nisu odgovorili na zahteve za komentar.

Ljudi i dalje napuštaju Metu

U međuvremenu, ljudi i dalje napuštaju kompaniju. U 2024, matična kompanija Fejsbuka bila je drugi tehnološki gigant kojem su najviše preotimali kadrove, među svim pozicijama sa punim radnim vremenom.

Te godine je 4,3 odsto od svih zaposlenih u laboratorijama za veštačku inteligenciju došlo iz Mete, prema izveštaju SignalFajera za maj.

Gugl, isključujući njegovu jedinicu Deap Mind, bio je tehnološki gigant kojem su najviše preotimali zaposlene.

Prošle nedelje, Antropik je angažovao Lorensa van der Matena, ranije istaknutog istraživača u kompaniji Meta, koji je bio jedan od rukovodilaca istraživačke strategije za modele Llama.

U junu, startap za veštačku inteligenciju Writer je angažovao Dena Bikela, bivšeg višeg istraživača i tehničkog rukovodioca u kompaniji Meta, kao svog šefa za veštačku inteligenciju.

U kompaniji Meta, Bikel je vodio primenjena istraživanja za veštačku inteligenciju, sisteme koji mogu autonomno da obavljaju određene radnje.

Šta se dalje dešavalo

Majkrosoft je navodno napravio listu najtraženijih inženjera i istraživača u kompaniji Meta, a takođe je naložio usklađivanje sa ponudama kompanije, prema Biznis insjaderu.

U francuskom startapu za veštačku inteligenciju Mistral, najmanje devet naučnika za istraživanje veštačke inteligencije došlo je direktno iz Mete od osnivanja startapa u aprilu 2023. godine, prema pretragama LinkedIn-a koje je sproveo Forbes.

U Meti su radili na obučavanju ranih verzija modela Llama. Dva od ovih zaposlenja su obavljena u poslednja tri meseca.

A Ilon Mask je nedavno tvrdio da je xAI regrutovao nekoliko inženjera iz Mete, a da nije izdvojio „lude“ i „neodrživo visoke“ iznose novca za nadoknade. Od januara, xAI je zaposlio 14 inženjera Mete, objavio je Biznis insajder.

Kultura haosa

U decembru 2013. godine, Meta je pokrenula FAIR, svoju internu laboratoriju posvećenu veštačkoj inteligenciji.

(Lansirana kao Facebook AI Research, slovo F je kasnije preimenovano u “Fundamental” nakon što je kompanija promenila ime u Meta 2021. godine.)

Na čelu laboratorije bio je poznati profesor sa Njujork Univerziteta Jan Lekan. U to vreme FAIR je važio za jednog od najboljih poslodavaca za one koji su želeli da rade na najmodernijim AI tehnologijama.

Laboratorija je doprinela pionirskim istraživanjima u oblasti računarskog vida i obrade prirodnog jezika.

To su bili “zlatni dani AI istraživanja,” rekao je jedan bivši istraživač iz Mete.

U februaru 2023. godine, kompanija je konsolidovala svoja AI istraživanja pod timom više orijentisanim na proizvode, pod imenom GenAI, umesto FAIR-a.

Iako FAIR i dalje postoji, on je unutar Mete “umirao polako”, odnosno dobijao sve manje računarskih resursa i trpi velike odlaske kadrova.

“Zaker nikada nije smeo da učini FAIR manje važnim,” rekao je isti istraživač. Meta je tada negirala da FAIR gubi na značaju i izjavila da je to novi početak za laboratoriju, koja sada može da se fokusira na dugoročnije projekte.

Meta je takođe izjavila da FAIR i GenAI tesno sarađuju, što omogućava bolje koordinisanje između timova i brže donošenje odluka.

Naporno radili

Novoformirani GenAI tim bio je primoran na „sprint“, radeći do kasno u noć i tokom vikenda kako bi isporučio AI proizvode, poput Metinog konverzacijskog AI asistenta i AI likova. To je Zakerberg kasnije predstavio svetu na konferenciji Meta Connect 2023, rekao je treći bivši viši istraživač.

„Praktično smo imali šest meseci da ni od čega dođemo do isporuke proizvoda“, rekao je istraživač.

On je prebačen iz drugog tima kako bi se pridružio GenAI timu, koji je na početku imao između 200 i 300 zaposlenih, a zatim porastao na skoro 1.000.

Kako je trka u razvoju AI-ja postajala sve intenzivnija, tako se i sprint nastavio tokom 2024. i 2025. godine, rekao je isti izvor. „Radili smo kao ludi, ubijali se od posla cele godine.“

Međutim, vremenom su sprintovi postajali sve haotičniji.

Viši lideri nisu mogli da se dogovore oko tehničkih pristupa, poput najboljeg načina za stvaranje modela, timovima su davani zadaci koji su se preklapali. Ljudi su se borili za zasluge, rekla su dvojica bivših zaposlenih u Meta AI.

Foto: Shutterstock/Frederic Legrand – COMEO

Fokus na druge projekte

Timovi bi se formirali i raspadali u roku od nekoliko nedelja. To je primoravalo istraživače da neprestano preusmeravaju fokus na druge projekte.

Jedan bivši AI istraživač, koji je proveo tri godine u Meti, rekao je da je tokom svog rada promenio čak sedam menadžera.

Jedan od bivših viših AI istraživača rekao je da je Metaverzum – Zakerbergova dugoročna vizija trodimenzionalnog sveta u kom ljudi mogu da međusobno komuniciraju putem avatara predstavljao zbunjujuću prepreku. Već su privukli milijarde dolara i resursa.

Rukovodioci u kompaniji su krajem 2022. tvrdili da je Metaverzum prioritet za tehnološkog giganta, čak i dok je AI dobijao na značaju.

Te godine, istraživač je premešten u Meta Horizon, platformu Metaverzuma za VR igre i virtuelne prostore. „Nisu baš znali šta da rade sa svima nama, i to je bila pomalo sudbonosna odluka. Srećom, formiran je GenAI tim i mi smo se izvukli odatle,“ rekao je on.

Portparolka Mete Daniels nije komentarisala ove tvrdnje.

Ocenjivanje učinka

Zaposleni su morali da pokažu poslovni uticaj tokom polugodišnjih ocenjivanja učinka. Na primer, da li su njihovi skupovi podataka korišćeni za treniranje modela ili da li su modeli na kojima su radili postigli visoke rezultate na određenim merilima, rekao je četvrti bivši AI istraživač za Forbes.

Oni koji to nisu mogli, rizikovali su gubitak posla. „Ljudi počinju da zauzimaju što veći opseg poslova, pazeći da niko drugi ne radi na projektima na kojima oni već rade. To otežava saradnju,“ rekao je on. Daniels je naveo da je ovaj proces ocenjivanja isti za zaposlene u celoj kompaniji.

Mnogi od ovih navoda potvrđeni su u nedavnom eseju od devet strana pod nazivom „Strah od Meta kulture“. Njega je ijmen Blankevort, bivši istraživač veštačke inteligencije u Meti, objavio na internom komunikacionom kanalu AI grupe u kompaniji.

Blankevort je u javnom postu na Substack-u napisao da je imao utisak da stvari u Meti „izmiču kontroli“.

„Mnogi su se osećali obeshrabreno, preopterećeno i zbunjeno,“ napisao je, navodeći da su zaposleni strahovali da će biti otpušteni, da se timski zadaci često menjaju, a lideri imaju „nestabilnu viziju“.

„Postoji jedna ljudskost koja, mislim, nedostaje dok sam slušao kandidate kako zaista opisuju kulturu u kompanijama koje napuštaju, kazala je Mej Habib, izvršna direktorka AI startapa Writer.

„Konstruktivne kritike“

Blankevort nije odgovorio na zahtev za komentar, ali nakon što je esej procureo, napisao je post u kojem je naveo da je dokument bio namenjen internim konstruktivnim kritikama, a ne kao „kap koja preliva čašu“.

Portparol Mete Daniels rekao je da Blankevortov izveštaj „nije iznenađujući“.

„Uzbuđeni smo zbog naših nedavnih promena, novih zapošljavanja u rukovodstvu i istraživanju, i nastavka rada na stvaranju idealnog okruženja za revolucionarna istraživanja,“ rekao je.

Reputacija Mete u oblasti veštačke inteligencije pretrpela je udarac u aprilu kada je objavljen Llama 4.

Model je bio razočaranje i unutar i van kompanije, i široko je kritikovan zbog slabih sposobnosti rezonovanja i kodiranja.

Da stvar bude gora, kompanija je optužena da je veštački podizala Llama 4 rezultate na benchmark testovima. To je uradila da bi performanse modela izgledale bolje nego što zapravo jesu, što je kompanija negirala.

„Llama 4 je bila katastrofa,“ rekao je jedan od bivših istraživača za Forbes.

Sada, nova raskošna laboratorija za superinteligenciju u Meti izaziva još više pitanja o tome u kom pravcu kompanija ide. „Ljudi se pitaju gde im je mesto i osećaju kao da ih guraju u stranu,“ rekao je bivši istraživač.

„Unajmljeni protiv misionara“

Za rivale koji pokušavaju da se odupru Zakerbergovim finansijskim stimulansima „šok i strah“, stav je da on cilja na „plaćenike“, one koji rade za onoga ko ponudi više.

Smatra se da su oni suprotstavljeni Meti zato što ona privlači one koji veruju u rešenje i „misionare“.

„Ponosan sam na to koliko je naša industrija u celini usmerena na misiju, naravno da će uvek biti i nekih plaćenika,“ napisao je šef OpenAI-ja, Sem Altman, u pismu zaposlenima u julu.

„Misionari će pobediti one koji su unajmljeni,“ dodao je.

„Verujem da OpenAI akcije imaju mnogo, mnogo veći potencijal rasta od Meta akcija. Mislim da je važno da veliki rast dođe nakon velikog uspeha, ono što Meta radi vodiće do dubokih kulturnih problema.“

OpenAI je, kao odgovor na pritisak, navodno prilagodio plate i dodelio bonuse u vrednosti i do nekoliko miliona dolara istraživačkim i inženjerskim timovima.

„Velike tehnološke kompanije trenutno imaju potrebu da kontrolišu rezultate tehnologije ka kojoj svi težimo, opšta veštačka inteligencija“ rekla je Mej Habib, izvršna direktorka AI startapa Writer.

„Postoji jedna ljudskost koja, mislim, nedostaje dok sam slušala kandidate kako zaista opisuju kulturu unutar kompanija koje napuštaju“, dodala je.

Meta se polako oporavlja od lošeg imidža

Jedan osnivač AI startapa opisao je „kulturnu promenu“ unutar Mete, navodeći da je počeo da primećuje veći broj prijava kandidata iz te kompanije.

„Obično zapošljavamo više misionare, koji veruju u ideju nego što ih unajmljujemo. Zato ne nudimo ljudima dve milijarde dolara da se pridruže. Nemamo ni potrebe za tim. Takođe nemamo toliko novca da ponudimo za plate,“ rekao je on.

Fejsbuk je, naravno, takođe imao svoj deo problema koji mogu otežati privlačenje novih ljudi. Tokom protekle decenije, tehnološki gigant se suočavao sa kontroverzama vezanim za mešanje u izbore, radikalizaciju, dezinformacije i mentalno zdravlje i dobrobit tinejdžera.

Profesor Lekan, koji nije odgovorio na zahteve za intervju, ranije je priznao da ti problemi mogu uticati i na percepciju javnosti o istraživačkoj laboratoriji kompanije.

„Meta se polako oporavlja od problema sa imidžom,“ rekao je za Forbes 2023. „Ali, svakako postoji određeni negativan stav.“

Raši Šrivastava, Ričard Njiva, novinari Forbes; Tekstu je doprineo Džon Paczkovski