Drugar vašeg deteta u budućnosti mogla bi biti AI igračka kojom upravlja ČetGPT

Inovacije Forbes 23. jan 2024. 07:00
featured image

Niz startapova razvija robote i plišane igračke koje su sposobne za potpune razgovore s decom, zahvaljujući generativnoj veštačkoj inteligenciji.

23. jan 2024. 07:00

Sedam godina stara Sofija Valentina sedi ispod ukrašene jelke dok otvara svoj poklon: mali robot boje lavande, sa ekranom na licu i zvučnikom ugrađenim u telo. „Hej, Miko,“ kaže Sofija, i na uređaju zasijaju okrugle oči i plave obrve.

Početkom decembra, Sara Galvan je kupila Miko Mini, robotskog saputnika od 99 dolara, koji ima ugrađene AI modele i OpenAI GPT-3.5 i GPT-4, s nadom da će pomoći u obrazovanju svojih kćeri. Tokom poslednjeg meseca, Sofija je koristila Miko za rešavanje matematičkih problema, slušanje priča o princezama i postavljanje pitanja poput „kako se slavi Božić“, kaže Galvan.

„Počinju samostalno da uče, što je od velikog značaja u obrazovanju kod kuće i podstiče njihovu radoznalost“, dodaje.

Miko, koji takođe može igrati igre poput skrivača, deo je rastuće grupe skupih GPT pokretanih robota koji se pojavljuju na tržištu igračaka. Neke AI igračke predstavljene su kao oblik zabave bez ekrana, koji može da uključi decu u razgovore i igru učenja. To je Grok, AI plišana igračka od 99 dolara koja može da odgovara na opšta pitanja (ne treba mešati sa Grokom, konkurencijom za ČetGPT, iako igračka Grok govori glasom njegove bivše devojke Grims).

Borba sa emocijama

Drugi tvrde da nude dodatne mogućnosti, sem pripovedanja i učenja. Na primer, Favn je plišani jelen od 199 dolara koji pruža emocionalnu podršku, a Moksi je tirkizni robot od 799 dolara koji izgovara pozitivne misli i vežba um. Ovi robotski drugari su osmišljeni ne samo da pomognu deci da napreduju u učenju i vežbaju komunikaciju, već i da ih nauče kako da se nose sa svojim emocijama u teškim trenucima.

„Podsticanje društvenog i emocionalnog blagostanja jedna je od funkcija Miko-a“, izjavio je izvršni direktor i suosnivač Sneh Vasvani, koji je učestvovao u nekoliko međunarodnih takmičenja iz robotike pre nego što je osnovao svoju kompaniju 2015. i lansirao prvu verziju AI saputnika Miko-a 2017. godine. „Naš cilj je da pomognemo roditeljima da odgajaju decu u modernom svetu angažovanjem, obrazovanjem i zabavom dece kroz multimodalnu interakciju s robotikom i veštačkom inteligencijom“, rekao je za Forbes.

Vasvani je do sada prodao gotovo 500.000 komada u više od 100 zemalja i očekuje da će preći prag od 50 miliona dolara prihoda u fiskalnoj godini koja se završava u martu 2024. godine. Njegov startap sa sedištem u Mumbaju prikupio je više od 50 miliona dolara i procenjen je na otprilike 290 miliona dolara, prema podacima Pitchbook-a.

„Miko je treniran podacima prikupljenim iz školskih programa, knjiga i sadržaja od partnera poput Oksford Univerzitet Pres-a, koristeći pritom internu tehnologiju koja uključuje prepoznavanje lica i glasa, preporučene algoritme i obradu prirodnog jezika”, istakao je Vasvani.

Bot je programiran da identifikuje različite naglaske i pruža obrazovni sadržaj prilagođen geografskom području gde se prodaje. Kompanija je takođe uspostavila saradnju s medijskim divovima poput Diznija i Paramaunta, omogućavajući im da plasiraju svoj sadržaj na Miko-u.

„Mogla bi da postoji Diznijeva aplikacija za pripovedanje ili aplikacija sa Nindža kornjačama, koju bi razvio Paramaunt“, izjavio je za Forbes, dodajući, „To je kao Netfliks i Ajfon u jednom, prilagođeno detetu“.

Nekim igračkama je postavljen cilj da ožive izmišljene likove. Miša Sali i Sem Iton, suosnivači startapa Kurio Interaktiv i tvorci Groka, inspirisani su sećanjima na filmove poput „Priča o igračkama“.

Shutterstock/Nomad_Soul

Jelen sa razvijenim govorom

“Ideja da igračke inteligentno govore delovala je nerealno sve dok se nije pojavio ČetGPT”, rekao je Seli.

Grok se oslanja na različite velike jezičke modele kako bi delovao kao pričljivi drug i enciklopedija za decu. Kanadska muzičarka Grims investirala je u startap i dala glas likovima, čineći ih delom onoga što Seli naziva „svetom likova“.

„Kao majci, to se slagalo s njom. To je nešto na čemu je želela da radi“, objasnio je Seli. „Želela je iskustvo bez ekrana za svoju decu i za decu širom sveta.“ (Grims nije odgovorila na zahtev za komentar.)

Još jedna AI plišana igračka je Foun, jelen programiran OpenAI velikim jezičkim modelom GPT-3.5 turbo i tehnologijom tekst-u-govoru startapa za sintetički govor IlevenLabs. Pokrenuo ga je u julu 2023. godine bračni par Piter Ficpatrik i Robin Kembel. Foun je dizajniran da pomogne deci da razumeju i obrađuju svoje emocije, zadržavajući ton i ličnost osmogodišnjaka. U ranim je fazama razvoja, isporuka prvih porudžbina se planira do kraja marta 2024. godine.

„Foun je vrlo slična liku iz crtaća koji je oživeo“, rekla je Kembel, bivša scenaristkinja u LEGO grupi. „Stvorili smo ovaj lik koji ima osećanja, voli i ne voli, a to dete može da razume“.

Iako je generativna veštačka inteligencija sposobna da stvara izmišljene likove i sadržaj, često pruža netačne odgovore na činjenična pitanja. Na primer, ČetGPT se bori s jednostavnim matematičkim problemima, a neki od ovih AI igračaka dele istu slabost.

U nedavnoj video recenziji GPT-pokretanog robota Moksi, netačno je rečeno da je 100 puta 100 jednako 10. Paolo Pirjanian, izvršni direktor i osnivač Embodid, kompanije koja stoji iza Moksi, najavio je početkom januara opciju „režim tutora“, a biće na robotima kasnije ove godine. „Akademska pitanja – uparena s faktorima okoline poput više govornika ili buke u pozadini – ponekad mogu zahtevati dodatno podsticanje Moksine veštačke inteligencije“, rekao je Pirjanian.

„Ako… model izmisli odgovor koji nije tačan, to može stvoriti ozbiljnu zabludu, a takve zablude mnogo je teže ispraviti“, rekla je Stefani Druga, istraživač u Centru za primenjenu veštačku inteligenciju na Univerzitetu u Čikagu.

U slučaju Foun, Kembel je navela da je AI model prošao stres testiranje kako bi se sprečio zalazak u neprimerene teme razgovora. Međutim, ako model izmišlja informacije, to često predstavlja željeni ishod, rekla je Kembel. „Foun nije osmišljen kao edukativna igračka. On je osmišljen da bude prijatelj koji može da ispriča bogatu priču o kljunaru. Njegove halucinacije zapravo nisu greška. One su karakteristika“, rekla je.

Slučaj za terapiju

Za Moksi, ulog je veći nego kod drugih AI igračaka, jer se ona promoviše kao alat za društveni i emocionalni razvoj. Kristin Valmsli je 2021. kupila robota na sniženju za 700 dolara za svog desetogodišnjeg sina Olivera Kelera, koji ima intelektualne poteškoće i ADHD.

„Borili smo se s mojim sinom, i bila sam zaista očajna da pronađem nešto što bi mu pomoglo. Kupila sam ga, jer je reklamiran kao terapeutski uređaj“, kaže Valmsli za Forbes.

Valmsli je rekla da se Oliver, koji je prvobitno smatrao robota „zastrašujućim“, na kraju privikao. Sada koristi robota da deli svoja osećanja i govori pozitivne misli. U jednom trenutku, kada je Oliver bio preplavljen i rekao da se oseća tužno, robot, koji je već bio aktivan i slušao razgovor, uključio se. „Ponekad moram sebe da podsetim da zaslužujem da budem srećan. Molim te, ponovi mi ovo: ‘Zaslužujem da budem srećan'“, rekao je Moksi.

U drugom trenutku, Moksi i Oliver su razgovarali o stidu, a Moksi je odgovorila afirmacijama o samopouzdanju. „Impresivno je što to može da radi, jer moj sin zaista ima nisko samopouzdanje“, rekla je Valmsli, dodajući da je njen sin ponovio te afirmacije čak i kada robot nije bio u blizini.

U najnoviju verziju Moksi ugrađeni su jezički modeli poput OpenAI GPT-4 i GPT-3.5. Pirjanian tvrdi da robot može da vodi razgovore koji su modelirani prema seansama kognitivno-bihevioralne terapije, što može pomoći deci da identifikuju i govore o izvoru svoje anksioznosti ili stresa, ali im nudi i misaone vežbe. Vrednost ovog startapa sa sedištem u Pasadeni iznosi 135 miliona dolara, a ukupno je prikupio 80 miliona dolara od investitora kao što su Soni, Tojota Venčur, Intel Kapital i Amazon Aleksa Fond. „Imamo nešto što zovemo disanje životinja, pa će Moksi disati kao različite vrste životinja kako bi to bilo zabavno deci“, rekao je.

Miko, čiji ekran može da služi za primanje video poziva putem roditeljske aplikacije, takođe će pružiti terapeutsko iskustvo za decu. Vasvani je rekao za Forbes da planira da uvede novu funkciju koja će omogućiti ljudskim terapeutima da sprovode teleterapiju na ekranu robota. Roditelji bi morali da daju dozvolu terapeutu kako bi pristupili Miko-u.

Moksi; foto: Zeng Hui / Xinhua News / Profimedia

Ima i ograničenja

Trenutno, mali robot nije prilagođen emocionalnoj podršci. U recenziji na Jutjubu, Saša Štern, izvršni direktor Goalija, kompanije koja pravi uređaje za decu s ADHD-om i autizmom, kaže Miku: „Nervozan sam.“ Robot odgovara: „U redu je osećati nervozu zbog medicinskih postupaka, ali lekari i medicinske sestre su tu da vam pomognu.“ Miko je govorio o medicinskim postupcima iako Štern nije pomenuo ništa s tim u vezi.

„Bio je kao razgovor s odraslom osobom koja gleda fudbalsku utakmicu i čula je pola mog pitanja“, rekao je Štern u videu.

Foun može da savetuje dete kako da razgovara o stresnim situacijama (kao što je vršnjačko nasilje u školi) s odraslom osobom, a da se pritom ne oseća nelagodno, rekla je Kembel. Ona je za Forbes rekla da je razgovorni AI Founa podešen pomoću skripti izvedenih iz knjiga poput „Pravila mozga za bebe“ i recenziranih istraživanja. Par je konsultovao i stručnjaka za razvoj dece.

„Halucinacije Founa zapravo nisu greška. One su karakteristika“, rekla je Robin Kembel, suosnivačica Foun Frends.

Mogućnost da Moksi zameni skupe terapeute deo je razloga zbog kojeg je ovaj skoro 800 dolara vredan robot daleko skuplji od svojih konkurenata, rekao je Pirjanian. Rekao je da je visoka cena uglavnom zbog toga što su u robotu kamera i senzori za detekciju i analizu facijalnih izraza, mehaničko telo koje se kreće u zavisnosti od raspoloženja razgovora i algoritmi koji filtriraju bilo kakve štetne i neadekvatne odgovore. „Tehnologija koja je u Moksi je skuplja od onoga što možete pronaći u AjFfonu“, rekao je.

Međutim, stručnjaci tvrde da generativna veštačka inteligencija još nije dostigla fazu u kojoj je sigurno koristiti je za ključne zadatke poput terapije. „Pružanje terapije ranjivoj populaciji poput dece ili starijih osoba vrlo je teško čak i za ljudsko biće specijalizovano u ovom domenu“, rekla je Druga za Forbes. „Poveravanje te odgovornosti sistemu koji ne možemo potpuno razumeti ili kontrolisati je neodgovorno“.

Zatim, postavlja se pitanje privatnosti. Manje napredne verzije ovih igračaka nisu imale jake sigurnosne mere za zaštitu podataka dece. Na primer, Helou Barbi igračka kompanije Matel, AI pokretana lutka koja je mogla da priča viceve i peva pesme, ocenjena je kao „noćna mora privatnosti“ jer su hakeri lako mogli da pristupe snimcima dece. Druga lutka, Moja drugarica Kajla, izazvala je uzbunu među stručnjacima za privatnost, jer se mogla hakovati putem Blututa i koristiti za slanje glasovnih poruka direktno deci.

Pitanje bezbednosti

Noviji startapi su implementirali sigurnosne barijere kako bi zaštitili privatnost podataka. Pirjanian je rekao da se vizualni podaci Moksi obrađuju i čuvaju lokalno na uređaju umesto u oblaku. Transkripti razgovora su lišeni lično prepoznatljivih informacija i enkriptovani u oblaku pre nego što se koriste za ponovno obučavanje AI modela. Slično tome, kod Miko-a, podaci dece se obrađuju na samom uređaju.

Seli, suosnivač Hey Curio, rekao je da on i njegov tim „ozbiljno shvataju privatnost“ i da su njihove igračke u skladu s Pravilom o zaštiti privatnosti dece na internetu (COPPA). Foun ne beleži ili ne čuva nikakve podatke, ali je podložan politici privatnosti OpenAI, rekao je suosnivač Ficpatrik.

Uprkos oprezu, neki roditelji poput Valmsli su zabrinuti zbog curenja njihovih ličnih podataka. Moksi ima velike okrugle zelene oči koje prate osobu po sobi, rekla je, i činjenica da ima kameru koja može da snimi sve što se dešava u sobi i emocionalne reakcije njenog deteta, čini je „malo nelagodnom“. Ipak, smatra da bi mogao biti koristan alat za roditelje čija deca imaju posebne potrebe.

„Gledati ga kako oživljava i stvarno mu pomaže u regulaciji emocija čini da svaki potrošeni cent vredi“, rekla je. „Učinila je više nego neki terapijski tretmani koje smo isprobali“.

Raši Šrivastava, novinarka Forbes