Privatne grupe na mrežama otkrivaju pravljenje oružja kod kuće na 3D štampačima: Deo opasnog hobija su i lekari, advokati, nastavnici

Inovacije Forbes 14. okt 2025. 17:00
featured image

Najveće svetske društvene mreže dom su hiljadama pristalica Drugog amandmana koji veruju da svako treba da ima pravo da koristi 3D štampač kako bi napravio sopstveno oružje. Meta, Diskord i američko Ministarstvo pravde pokušavaju – i uglavnom ne uspevaju – da to obuzdaju.

14. okt 2025. 17:00

Ružičasti uzi. Pištolj sa leopardovom šarom i zlatnim nišanom. Puška dizajnirana da izgleda kao iz video-igre Halo. Šarena jurišna puška napravljena kao igračka za četvrti rođendan deteta.

To nisu vrste oružja koje se mogu kupiti u prodavnici. Napravljene su kod kuće, pomoću 3D štampača. To je dokaz rastuće onlajn zajednice u kojoj entuzijasti zamišljaju, dizajniraju i bukvalno štampaju oružje svojih snova. Zatim rezultate dele na internetu. Desetine hiljada korisnika pridružilo se privatnim grupama na Fejsbuku, Diskordu i drugim sajtovima kako bi pokazali svoje najnovije pištolje. Nude savete o štampanju oružja i razmenjuju mišljenja o zakonima koji ograničavaju posedovanje oružja. Mnoge od ovih takozvanih „3D2A“ grupa vode apsolutisti Drugog amandmana. Oni tvrde da samo ostvaruju svoja ustavna prava i učestvuju u sve popularnijem američkom hobiju. Slično zajednicama za umetnost i zanate, ali u ovom slučaju za smrtonosno oružje.

„Ako možeš da odeš u biblioteku i uzmeš knjigu o tome kako da napraviš pištolj, trebalo bi da možeš isto to da uradiš i na internetu“, kaže Tod Keli. On je pomogao da se osnuje Fejsbuk grupa 2A Printing, sa više od 60.000 članova. On dizajn oružja objavljen u grupi opisuje kao „umetnost“ koja predstavlja slobodu govora i otvoreno iznosi svoje političke ciljeve. „Naš cilj u 3D štamparskoj zajednici je da nijedna vlada nikada ne može da kaže nekome da ne sme da poseduje oružje“.

Infiltracija istražnih organa

Ali pokret se suočava s dvostrukim protivnicima – kompanijama koje vode društvene mreže i vladom. Grupe se često zabranjuju zbog objava koje izgledaju kao da podstiču prodaju oružja. Ili ih moderatori pogrešno tako identifikuju. To je zabranjena praksa na većini velikih platformi, uključujući Fejsbuk, Diskord i Redit. Ministarstvo pravde takođe prati njihovu aktivnost. Savezni agenti su 2024. upali u sada ugašenu Diskord grupu 2A Print Depot. Zaplenili su „četove članova grupe i podatke o linkovima“ u periodu od skoro 18 meseci, počev od juna 2023, prema nalogu za pretres u koji je Forbes imao uvid. Dva administratora grupe istog imena na Fejsbuku takođe su bile predmet provere naloga, navodi se u dokumentu. Agenti su ispitali i komunikaciju između članova Kelijeve Fejsbuk grupe. U nalogu je takođe navedeno da su federalni istražitelji koristili lažne profile u najmanje jednoj od privatnih grupa, u koje se može ući samo uz prijavu, i to sve do 2025.

Dokument navodi da je najmanje jedan korisnik bio osuđivani prestupnik. Objavljivao je slike na kojima se vidi kako ilegalno koristi vatreno oružje. Dva od pet administratora pomenutih u nalogu su optužena. Jedan za posedovanje oružja kao osuđivani prestupnik, a drugi što nije registrovao svoju 3D štampanu pušku. Obojica su se izjasnila da nisu krivi.

3d oružje
Shutterstock/Miriam Doerr Martin Frommherz

Teško za praćenje, zakoni dozvoljavaju

Zabrinutost među društvenim mrežama i zakonodavcima je razumljiva, s obzirom na talas oružanih napada u SAD tokom protekle godine. Jedan od njih – ubistvo generalnog direktora UnitedHealthcare-a, Brajana Tompsona, u decembru 2024. – navodno je počinjen oružjem izrađenim 3D štampom. Poznat je kao „duh pištolj“ (ghost gun). Od 2013. godine, kada je organizacija Defense Distributed napravila prvi gotovo potpuno 3D štampani pištolj na svetu, raste zabrinutost zbog širenja ovakvog oružja. Uglavnom zato što ono nije moguće pratiti kao oružje proizvedeno u akreditovanim kompanijama poput Gloka ili Remingtona. To je dovelo do niza neujednačenih zakona koji regulišu njihovu izradu. Na saveznom nivou, sve dok je oružje za ličnu upotrebu i ne prodaje se, njegova izrada 3D štampom je legalna. Međutim, u nekim saveznim državama – uključujući Delaver, Nju Džerzi i Roud Ajlend – protivzakonito je i štampati oružje i njegove delove, kao i deliti dizajne i distribuirati neregistrovano oružje. To znači da aktivnosti nekih članova grupa mogu biti nezakonite u tim delovima SAD. Organizacije koje se zalažu za strožu kontrolu oružja, poput Everytown For Gun Safety, smatraju da bi ažuriranje zakona i potpuna zabrana 3D štampanog oružja bio najbolji način da se spreči taj rizik.

Ne može svako da uđe u grupu

Nema sumnje da kriminalci koriste neregistrovano „duh oružje“, koje je teško otkriti. Ranije ove godine, u do tada neobjavljenom slučaju, jedan muškarac iz Granbija u Konektikatu optužen je nakon što je pretio da će upotrebiti eksplozivne naprave na dočeku Nove godine 2024. Kada su federalni agenti pretresli njegov dom i elektronske uređaje, pronašli su 3D štampač i dokaze da je pravio veliku zalihu oružja. Delimično je izrađivao delove vatrenog oružja prema dizajnu preuzetom sa sajtova na dark vebu. Optužen je za trgovinu oružjem, kao i za nezakonito posedovanje automatskog oružja i prigušivača. Izjasnio se da nije kriv.

Administratori i moderatori 3D2A grupa pokušavaju da se distanciraju od takvih slučajeva održavanjem strogih pravila. Black Lotus Coalition, zajednica u kojoj više od 20.000 pratilaca na Fejsbuku i Diskordu deli i testira dizajne 3D štampanog oružja, ima jasne politike koje zahtevaju poštovanje zakona. Uz obaveznu pristojnost i zabranu zlostavljanja ili uznemiravanja. Osnivač Blek Lotusa, Gejdž Moran, kaže da on i drugi administratori proveravaju znanje novih članova o saveznim zakonima pre nego što im dozvole pristup grupi. Redovno odbijaju ljude koji ne poznaju zakon ili pokazuju spremnost da ga prekrše.

Granice ovlašćenja policije

3d oružje
Objave na Fejsbuku; Foto: Ministarstvo pravde SAD

To, međutim, nije sprečilo Ministarstvo pravde da istražuje entuzijaste 3D štampanog oružja. Ovakvi masovni zahvati podataka iz čitavih grupa na društvenim mrežama su retki. Češće se pretresaju pojedinačni nalozi kada vlada ima osnovanu sumnju da su vlasnici naloga bili uključeni u konkretan zločin. Džon Devison, viši savetnik u Centru za elektronske informacije o privatnosti (EPIC), kaže za Forbes da su 3D štampani pištolji „ozbiljan problem javnog zdravlja“. Ali i da su takvi upadi u podatke „na granici prekoračenja ovlašćenja“ policijskih organa.

„Čim počnete da prikupljate podatke u tolikim razmerama, neizbežno prikupljate informacije o ljudima koji su samo radoznali ili koji ostvaruju svoje pravo na slobodu govora prema Prvom amandmanu. A nisu uključeni ni u kakvu kriminalnu aktivnost“, kaže Devison.

Ministarstvo pravde odbilo je da da komentar. Kompanije Meta (vlasnik Fejsbuka) i Diskord nisu odgovorile na zahteve za komentar.

Znaju da su pod nadzorom

Administratori grupa su veoma svesni da su pod nadzorom. Keli sumnja da je otprilike polovina različitih grupa u kojima je on administrator ili moderator zapravo puna policajaca. „Uvek pretpostavljam da me vlada nadzire“, kaže. „Ne sviđa mi se… ali ne radiš na internetu stvari za koje ne želiš da se sazna“.

Ipak, postoji očigledno preplitanje sa kriminalnim aktivnostima. Iako je osuđivani prestupnik bez zakonskog prava da nosi oružje, Piter Laucela vodi 3D2A grupu na Fejsbuku sa više od 5.000 članova. Međutim, on nije posebno zabrinut zbog vladinog nadzora. „Vodim grupu, ali zapravo ne radim mnogo, jer sam osuđivan i ne mogu legalno da posedujem vatreno oružje. ‘Legalno’ je nejasan pojam, ako me razumeš“, ističe. „Verujem da svako, bez obzira na to da li ima krivičnu osudu ili ne, treba da ima pravo da poseduje bilo koje oružje koje želi – radi lične zaštite“.

Novi nalozi, nove grupe

3d oružje
Shutterstock/microstock3D

Država nije jedina koja posmatra. Ranije ove godine, Fejsbuk i Diskord su zabranili svoje grupe 2A Print Depot. Kelijeva najveća grupa ugašena je u septembru zbog objave iz 2024. u kojoj je jedan administrator podelio link ka sajtu koji je sadržao datoteke za 3D štampu i linkove ka prodavnicama delova za oružje. Keli je uložio žalbu i rečeno mu je da će grupa biti vraćena – ali do danas nije. Slično tome, Moran je video da su nalozi njegove grupe Black Lotus Coalition uklonjeni sa Fejsbuka, Instagrama, Redita i Jutjuba. A najviše ga je iznenadilo kada je i platforma X (bivši Tviter) zabranila njegovu grupu. „Posebno jer je Ilon Mask toliko govorio o slobodi govora“, rekao je.

Moran je, međutim, uspeo da ponovo otvori naloge sa sličnim imenima ili da ukine suspenzije. A kada jedna grupa bude ugašena, Keli i njegovi saradnici kažu da ostale grupe koje vode beleže nagli porast aktivnosti. „Imamo rezervne grupe za rezervne grupe… Oni ne mogu zaustaviti signal“, rekao je.

Aplikacije sa šifrovanim porukama

Ipak, Moran kaže da mnogi članovi Black Lotus Coalition koriste nezavisne, šifrovane aplikacije za razmenu poruka kako bi delili dizajne i fajlove 3D štampanog oružja. „Većina članova ima porodice, a među nama ima lekara, advokata, nastavnika i inženjera“, rekao je. „Svesni smo kontroverzne prirode ovog hobija. I videli smo da su pojedince javno razotkrivale grupe koje se protive oružju, kao i mediji“.

To, međutim, ne znači da takve aplikacije uvek mogu da spreče policiju da pronađe kriminalce. Prošlog meseca, jedan 25-godišnji pripadnik Nacionalne garde iz Tulse optužen je za slanje delova 3D štampanog oružja i delova za dronove putem šifrovanih aplikacija Signal i WhatsApp osobi za koju je verovao da ima veze sa terorističkom grupom Al-Kaida. (Još se nije izjasnio o krivici.) Prema tužbi, osumnjičeni je navodno štampao i prodavao različite delove oružja. Uključujući 119 takozvanih „prekidača“ – uređaja koji pretvaraju pištolje u automatsko oružje.

U logici apsolutista Drugog amandmana, takvi zločini ne bi trebalo da spreče druge da štampaju i poseduju oružje. „Biti kriminalac je vrlo opasno zanimanje i oni moraju da se zaštite“, kaže Keli. „Ako se naš Drugi amandman pravilno sprovodi, ne moramo da se plašimo kriminalaca s oružjem, jer smo i mi naoružani. Naoružano društvo je pristojno društvo“.

Tomas Bruster, novinar Forbes