Promašena inovacija: Rusi su u Ukrajini izmislili samouništavajući tenk

Inovacije Forbes 17. dec 2023. 08:07
featured image

Ne bi trebalo da postavljate reaktivni oklop preko prostora za motor tenka.

17. dec 2023. 08:07

Tokom sedamdesetih godina prošlog veka SSSR je razvio eksplozivni reaktivni oklop (ERA) kao brz način dodavanja zaštite tenkovima i drugim teškim oklopnim vozilima.

ERA radi tako što eksplodira. Kada unutrašnji blok ERA, veličine cigle, pogodi dolazni hitac, pokreće slojeve eksploziva unutar bloka. Oni eksplodiraju ka spolja, delimično odbijajući dolaznu eksploziju.

Većina ruskih tenkova nosi ERA. Ali gde ga nose, to čini ogromnu razliku. I barem jedan ruski tenk koji učestvuje u katastrofalnoj ruskoj kampanji oko Krinkija, na jugu Ukrajine, nosi ga potpuno pogrešno.

U suštini, to je samouništavajući tenk.

ERA može udvostručiti zaštitu od eksplozivnih granata. Ali eksplozivni oklop ne može se dodati bilo kojem vozilu ili bilo kom delu vozila. Kada blok ERA eksplodira, rizikuje se oštećenje vozila na koje je postavljen.

„Potreban je određeni nivo osnovnog oklopa da bi se preživela eksplozija koju stvara ERA“, objašnjeno je u izveštaju budžetske kancelarije Kongresa SAD iz 2012. godine. „Stoga se reaktivni oklop ne može dodavati svim vozilima – što uključuje, na primer, kamione“.

To nije sprečilo loše obučene i loše vođene ruske vojnike u Ukrajini da postave ERA na neka vozila sa tankom limarijom, uključujući jedan kamion s eksplozivnim oklopom postavljenim na vetrobran.

ERA na vetrobranu predstavlja smrtonosnu zamku za posadu kamiona, u slučaju da ih pogodi ukrajinski hitac. Eksplozija ERA mogla bi da pretvori vetrobransko staklo u oluju smrtonosnih staklenih krhotina.

Samouništavajući tenk koji je ukrajinski dron primetio izvan Krinkija samo je malo manje opasan po svoju posadu. Video zapisi drona jasno otkrivaju sloj ERA blokova na rešetki motora tenka.

Ovo nije ispravno. Većina ruskih i ukrajinskih tenkova sa ERA zaštitom nosi dodatne oklopne blokove na kupolama i na prednjoj strani, kao i na prednjim stranama bočnih delova. To je zato što su to delovi tenka koji se najviše suočavaju s neprijateljem i najverovatnije će biti pogođeni.

Razlog je i to što je u zadnjem delu trupa tenka smešten motor. Motoru je potrebna izduvna rešetka, koja po definiciji mora biti tanko zaštićena.

Tenk sa stotinama milimetara oklopa na prednjoj strani kupole može imati samo desetine milimetara oklopa iznad prostora za motor. Kako bi to nadoknadile, mnoge vojske – uključujući rusku i ukrajinsku vojsku – dodaju rešetkasti oklop na spoljni deo prostora za motor.

Ono što ne rade je dodavanje ERA blokova na deo gde se nalazi motor. Ako granata ili eksplozivni dron pogode motor i pokrenu ERA, jednako je verovatno da će njegova eksplozija onesposobiti tenk isto kao i dolazna municija.

To što se ovaj samouništavajući tenk nalazi u sektoru Krinki ima smisla. Pre dva meseca, ukrajinski marinci iz 35. brigade prešli su reku Dnjipro i, uz podršku artiljerije, dronova i intenzivnog radio ometanja, osigurali su mostobran u Krinkiju, gde su levu obalu držale ruske snage.

Pavel Lisitsyn / Sputnik / Profimedia

To je novi front u ratu – za koji se Ukrajinci nadaju da će ga iskoristiti kako bi oterali ruske okupatore iz južne Ukrajine.

Ruski marinci, pojačani motorizovanim pukom vojske, nisu uspeli da izbace Ukrajince. Tako je nakon nekoliko površnih obuka u septembru i oktobru, u južnu Ukrajinu morala da dođe 104. divizija vazdušno-desantnih trupa – i preuzme vođstvo.

Ova 104. divizija je nova, peta divizija u uobičajeno četvorodivizijskom ruskom vazdušno-desantnom korpusu i treba da popuni teške gubitke u prvih 22 meseca rata.

Umesto toga, divizija sa približno 2.000 vojnika i sama je postala žrtva eskalirajućeg rata iznurivanja. Divizija je „navodno bila slabo podržana vazduhoplovnim snagama i artiljerijom, dok je većina vojnika bila vrlo verovatno neiskusna“, objasnilo je britansko ministarstvo odbrane.

To što je barem jedna posada tenka smatrala da je dobro dodati ERA na motor govori o tom neiskustvu.

Dejvid Aks, novinar Forbes