Ovaj startap je prešao igricu u građevinarstvu: Napravili su bager koji radi bez čoveka

Bedrock Robotics, koji predvodi veteran odeljenja za autonomnu tehnologiju kompanije Alfabet izlazi iz tajnosti sa 80 miliona dolara i planovima da građevinske mašine rade neprekidno – bez ljudskih operatera.
Tim inženjera iz kompanije Vejmo, lidera u oblasti autonomnih robotaksija, cilja još jedno ogromno tržište za automatizaciju: građevinsku opremu.
Prošle godine, Boris Sofman, nekada zvezda-inženjer u Vejmu, gde je radio na automatizaciji kamiona, udružio se s bivšim kolegama Adžajem Gumalom i Kevinom Petersonom, kao i inženjerom Tomom Elijazom, kako bi osnovali Bedrock Robotics. Počeli su sa bagerima, sveprisutnim mašinama za teške zemljane radove. Startap iz San Franciska ne dizajnira sopstvene mašine, već planira da modifikuje postojeću opremu dodavanjem kamera, lidara, računara i AI softvera, kako bi mogla da radi neprekidno. Čak i po velikim vrućinama, kada su radnicima potrebne redovne pauze.
Bedrok je kao operativnog direktora (COO) doveo i bivšeg izvršnog potpredsednika Uber Frajta Lorena Hotefija. A sada izlazi iz tajnosti sa 80 miliona dolara nove investicije i planovima da počne s komercijalnim radom 2026.
Uspeh Vejma sa robotaksijima pokazuje da je „tehnologija sada na pravom nivou. I vidimo da funkcioniše u jednoj od najtežih mogućih primena“, kaže Sofman za Forbes. „To je upravo ona vrsta prekretnice koja pokreće promene. Kada saberete sve načine na koje koristimo ove specijalizovane teške mašine, jasno je da je i ovo još jedno ‘transportno’ polje koje je spremno za talas transformacije“.
Iznajmljivanje bagera vredno 145 milijardi dolara
Građevinska industrija SAD se trenutno suočava sa izazovima. Postoji ogromna potražnja za novim stambenim objektima, centrima za podatke i fabrikama. Ali, trgovinski rat i restriktivna imigraciona politika administracije Donalda Trampa povećavaju cene materijala. Tako dodatno smanjuju ionako oskudnu radnu snagu.
„Imamo fascinantnu situaciju gde postoji snažan makroekonomski vetar u leđa i potreba da se ponovo industrijalizuju SAD“, kaže Sofman. „Istovremeno, radna snaga, čak izraženije nego što je bio slučaj u transportu, ide u suprotnom smeru“.
Iako još ne otkriva ciljeve prihoda, tržište je ogromno. Unapređenje infrastrukture koje omogućava Bajdenov infrastrukturni zakon, zajedno sa rastućom potražnjom za skladištima, centrima za podatke i fabrikama, verovatno će povećati prihode od iznajmljivanja bagera u SAD na 145 milijardi dolara ove godine. To je rast od 2,5%, prema izveštaju IBISWorld-a. Bedrok još ne objavljuje procenu svoje vrednosti. Planiraju novu rundu finansiranja u narednih godinu dana.

Počela testiranja, manje prepreka u propisima
Autonomni bager već je u fazi testiranje na Bedrokovim lokacijama u Arizoni, Teksasu i Arkanzasu. Kompanija planira da sledećeg meseca započne testiranje i na gradilištu jednog klijenta. Ako sve prođe kako treba, „očekujemo prve radove bez ljudskog operatera već 2026. godine“,kaže Sofman. On ima doktorat iz robotike sa univerziteta Karnegi Melon.
„Boris je okupio izuzetan osnivački tim, sa mnogima sam imao čast da radim“, kaže bivši direktor Vejma Džon Krafsik. On je investirao nepoznat iznos u startap. „To je izuzetna grupa s tehničkom dubinom, odlučnošću i vizijom da autonomne građevinske mašine postanu stvarnost“.
Za razliku od Vejma ili kompanije Aurora koja razvija autonomne kamione, Bedroku treba znatno manje kapitala, jer ne gradi niti kupuje flote vozila niti velike fabrike. Takođe, pošto posluje na privatnim komercijalnim gradilištima, ne mora da se suočava s regulatornim izazovima kao vozila koja se kreću po javnim putevima. Brzina takođe nije presudna, jer se rad na gradilištima odvija ljudskim tempom. Sofman procenjuje da bi se troškovi mogli smanjiti za najmanje 20%. Ali, još važnije, projekti bi mogli biti završeni brže nego kada rade isključivo ljudi.
Nedostatak radnika koji rade s bagerom
Već sada postoji manjak radnika koji bi zamenili oko 500.000 ljudi godišnje koji odlaze u penziju ili prestaju da rade. To su podaci udruženja građevinskih izvođača (Associated Builders and Contractors). Istovremeno, Trampova carina od 25% na uvozni čelik i aluminijum, kao i njegova pretnja da će povećati carinu na kanadsko drvo na 35%, povećavaju troškove u čitavoj industriji.
Pun efekat trenutne imigracione represije još nije u potpunosti poznat. U 2023. godini 34% radnika u građevinskim delatnostima bilo je iz inostranstva. To je gotovo dvostruko više u poređenju sa 18% među svim radnicima, rekao je Ken Simonson, glavni ekonomista udruženja Associated General Contractors of America, pozivajući se na podatke američkog popisa stanovništva. Ipak, dodaje da je učešće stranih radnika manje u stručnim zanimanjima koja zahtevaju sertifikaciju, poput rukovaoca bagerima.
S obzirom na nedostatak radne snage, tehnologija verovatno neće ugasiti poslove, već će omogućiti ljudima da rade efikasnije, kaže Erik Silvik, direktor inovacija u firmi Sundt Construction iz Arizone. Oni pomažu Bedroku u razvoju i testiranju njihove tehnologije, zajedno sa firmama Zachry Construction iz Teksasa i Champion Site Prep.

„Ne prelazimo odmah na nula ljudi. Ne mislim da iko stvarno veruje da je to realno“, kaže on. Umesto toga, Bedrokova tehnologija omogućava Sundtu i njegovim konkurentima da rade, recimo, preko noći. Tada robotski bager može da obavlja dosadne i ponavljajuće zadatke pripreme terena, kao što je utovar zemlje u kamione, dok se ljudi mogu fokusirati na postavljanje cevi i složenije radove. Tehnologija bi takođe mogla pomoći ekipama na udaljenim gradilištima, „gde ne možemo da obezbedimo dovoljno operatera za opremu koju želimo da koristimo“, kaže Silvik.
Novi bager košta 500.000 dolara
Bedrok još ne otkriva koliko će naplaćivati za nadogradnju složenih mašina poput bagera. Novi koštaju oko 500.000 dolara. Mogućnost modifikacije postojeće opreme u autonomnu je izuzetno privlačna za firme poput Sundta. „To je sjajno jer funkcioniše sa čitavom našom flotom. I može se uraditi za delić cene kupovine novog bagera“, ističe Silvik.
Lidar senzor, koji može trenutno da stvori 3D prikaz okoline čak i pri velikim brzinama, ključan je za bezbednu vožnju na putevima. Na gradilištima, on može precizno da mapira uslove tla i tačno izmeri koliko kubnih metara zemlje je uklonjeno svakim zahvatom koji napravi bager. To su podaci od velike važnosti za izvođače radova.
Za neke projekte, „moramo da angažujemo ovlašćenog geometra da svaki put izmeri koliko zemlje smo pomerili pre nego što možemo da naplatimo posao“, kaže Silvik. „Sa ovakvim sistemom, možemo svakog dana tačno znati koliko je svaka mašina pomerila zemlje“. To direktno utiče na brzinu isplate firmi Sundt. „Postoji duboki poslovni uticaj na građevinsku industriju kad se ovako brzo može analizirati tolika količina podataka“.

Velika brzina razvoja
Brzina kojom je Bedrok prešao put od ideje do testiranja i komercijalizacije privukla je investicionu firmu Eklips, koja je vodila njihovu seed rundu u maju 2024. Trenutnu rundu Serije A predvodi firma 8VC. Ostali investitori su Two Sigma Ventures, Valor Equity Partners, NVentures (Envidija), Crossbeam Venture Partners, Raine Group, Tishman Speyer, Atreides Management, Al Rajhi Partners i Samsara Ventures.
„Prava oluja promena“, kaže Aidan Madigan-Kurtis, partner u Eklipsu. „Kompanija je počela u maju [2024], a već u novembru imali su prototip koji radi autonomno na test lokaciji. To je neverovatno. Sada već testiraju potpuno autonomno iskopavanje bez operatera. I sledećeg meseca to će se desiti i na gradilištu kod kupca“.
Konkurencija zaobišla bagere
Oni su takođe ciljali industriju u kojoj gotovo da nema konkurencije. Vodeći proizvođači opreme poput Katerpilara i Džona Dira ulaze u automatizaciju s robotskim kamionima za rudnike i autonomnim traktorima, ali se nisu fokusirali na bager, utovarivače i dampere. To su mašine ključne za komercijalnu gradnju. Pre Bedroka, „nije bilo nijedne prilike da se testira automatizovana građevinska oprema“, kaže Silvik.
Pitanje zašto Katerpilar i Dir nisu napravili konkurentska robotska rešenja za gradnju je, po Sofmanu, kao da pitate zašto BMV nije napravio Vejmo. „Ono što su oni mehanički napravili je zaista magično. Njihove mašine su neverovatne, rade pouzdano i promišljeno u teškim uslovima. Ali, to je potpuno drugačiji DNK od onog koji vam treba za tim veštačke inteligencije“.
On se nada da će Bedrok sarađivati sa tim kompanijama, a ne da će ih zameniti.
„Mi ne pokušavamo da se takmičimo sa Katerpilarom i pravimo mašine. Mi pokušavamo da mašine učinimo pametnijima“, rekao je. „To postaje komplementaran deo ekosistema, gde Katerpilar i Dir mašine postaju inteligentnije. Glavni i podizvođači mogu da urade više posla, efikasnije i s većom zaradom. I celokupno društvo ima koristi, jer se više posla obavi i cene postaju pristupačnije“.
Alan Onsman, novinar Forbes