Zaboravite Teslu, tu je sada Amazonov robotaksi Zuks

Kompanija za tehnologiju autonomne vožnje započela je proizvodnju svojih malih, posebno dizajniranih vozila u novoj fabrici u oblasti zaliva San Franciska. Ove godine biće zvanično lansirana usluga prevoza u Las Vegasu.
Robotaksiji su konačno stigli, a konkurencija postaje sve oštrija. Vejmo je proširio svoju uslugu u više američkih gradova. Ilon Mask sledeće nedelje pokreće pilot-program u Ostinu. Tvrdi da Tesla može prestići Vejmo, jedinicu kompanije Alphabet, u autonomnoj vožnji koristeći znatno jeftiniji sistem. A sada se u igru krajem ove godine uključuje i Amazonov Zuks (Zoox). To je posebno dizajnirani model nalik kombiju, prepun senzora i kamera, koji bi trebalo da ga izdvoji iz mase.
„Nudimo jedinstveno iskustvo za putnike za koje mislimo da će im se dopasti“, rekao je suosnivač i tehnički direktor Džesi Levinson tokom obilaska nove fabrike robotaksija Zuks u Hejvordu, u Kaliforniji, ove nedelje. „Kvalitet vožnje, raspored sedišta licem jedan ka drugom, prostrana unutrašnjost – verujemo da će sve to biti ono po čemu ćemo se razlikovati“.
Nakon 11 godina priprema i milijardi dolara investicija Amazona, Zuks planira da krajem ove godine pokrene komercijalnu uslugu autonomnog prevoza u Las Vegasu. Slede San Francisko, Ostin, Majami, Los Anđeles i Atlanta. Umesto da, poput Vejma, dodaje senzore i računare na postojeća vozila, Zuks je od samog početka imao za cilj stvaranje robotaksi usluge sa električnim modelom kakav još nije viđen na putevima.
Može da razvije 120
Ovo vozilo nema volan, pedale niti spoljne retrovizore. Ima klizna vrata slična onima u gradskim vozovima i dizajniran je kao dvosmerno vozilo – prednji i zadnji deo su identični. Robotaksi Zuks ima maksimalnu brzinu od 120 km/h, iako trenutno neće prelaziti 72 km/h na gradskim i prigradskim rutama. Takođe, dizajniran je da radi do 16 sati dnevno po jednom punjenju. Planirano je da ostane u upotrebi najmanje pet godina i 160.000 kilometara.
Kombinacija dugog radnog veka i sposobnosti da dnevno pruži desetine vožnji ključna je za stvaranje profitabilnog poslovnog modela. Čak i kada je vozilo znatno skuplje od običnog električnog automobila, kaže izvršna direktorka Ajiša Evans. „Mi ne prodajemo vozila, već vožnje“, rekla je, ne želeći da otkrije cenu proizvodnje vozila Zuks. „Želimo da ponudimo najbolje iskustvo po konkurentnoj ceni“.

Kompanija ne otkriva koliko je uložila u fabriku u Hejvordu, koja je otvorena prošle godine. Ali, ima velike planove za postrojenje površine 20.000 kvadratnih metara. (Zuks je prethodno pravio probne modele u manjoj fabrici u Frimontu, Kalifornija.) Trenutno se proizvodi jedno vozilo dnevno, uz rad ljudi i robota koji sastavljaju komponente koje isporučuju kompanije kao što su Boš i ZF, dok se karoserijske ploče dopremaju iz Italije. Cilj za sledeću godinu je proizvodnja tri vozila na sat u jednoj smeni, odnosno do 5.000 godišnje. Kako se usluga bude širila na druge gradove, kapacitet fabrike će porasti na 10.000 vozila godišnje uz dve radne smene.
Trka za Vejmom
Evans procenjuje da će za jedan grad „srednje veličine“ biti potrebno između 500 i 1.000 ovakvih vozila. Nije želela da kaže koliko će ih biti u Las Vegasu kada usluga tamo počne. Kompanija trenutno obavlja potpuno autonomna testiranja – bez sigurnosnog vozača – na javnim putevima u Las Vegasu, kao i u oblasti zaliva i San Francisku. Još nema dozvolu za naplatu vožnji u Kaliforniji. Po tom pitanju kasne nekoliko godina za Vejmom, koji je testiranja bez vozača započeo pre mnogo godina. Uslugu prevoza lansirao je u blizini Feniksa pre pet godina.
Početak redovne proizvodnje robotaksija u Zuksu dolazi u trenutku kada Vejmo širi svoje zone usluge u Los Anđelesu i oblasti zaliva San Franciska. Kompanija je takođe podnela zahtev za novu dozvolu za testiranje u Njujorku. Istovremeno, Folksvagen je ove nedelje najavio da će sledeće godine početi da prodaje verziju svog električnog kombija ID.Buzz sa tehnologijom autonomne vožnje kompanije Mobileye.
Visoki nivo opremljenosti

Ipak, po pristupu autonomnoj vožnji, Zuks je mnogo bliži Vejmu nego Tesli. Proteklu deceniju testirao je i trenirao svoju tehnologiju sa veštačkom inteligencijom na modifikovanim vozilima na gradskim ulicama i u intenzivnim virtuelnim simulacijama. Takođe je svoj jedinstveni model opremio sa brojnim senzorima. Uključujući osam laserskih lidara, 10 radarskih jedinica, 18 digitalnih kamera, osam mikrofona (npr. za otkrivanje vozila hitne pomoći) i četiri termalne kamere koje mogu da uoče ljude i životinje po lošem vremenu, slabom osvetljenju ili čak kroz paru i maglu. To je slično trenutnom paketu senzora kod Vejma, iako ta kompanija prelazi na novu, jeftiniju konfiguraciju sa 13 kamera, četiri lidara, šest radara, termalnim senzorima i spoljnim audio prijemnicima.
S druge strane, Mask promoviše ideju da Teslin sistem autonomne vožnje može bezbedno funkcionisati samo uz osam kamera i ultrazvučne senzore, koji koštaju daleko manje od tehnologije koju koriste Zuks i Vejmo. To zabrinjava istraživače autonomnih vozila i zagovornike bezbednosti. Naročito jer su američke vlasti više puta istraživale Teslu zbog smrtonosnih nesreća u kojima su učestvovali sistemi Autopilot i Full-Self Driving, koji, uprkos zavaravajućim nazivima, nisu sistemi za vožnju bez vozača.
Levinson, kompjuterski naučnik sa Univerziteta Stenford, kaže da je moguće upravljati autonomnim vozilima samo uz pomoć kamera. Zuks ipak želi da maksimizira bezbednost korišćenjem više senzora jer, za razliku od Tesle, oni nisu proizvođač automobila.
„Mi ovo vozilo ne prodajemo, pa nemamo isti pritisak oko jedinične ekonomije“, rekao je. „Naš cilj je da vozilo učinimo što bezbednijim“.
Alan Onsman, novinar Forbes