Za manje od 10 godina nestaće kriminal na ulicama Amerike uz pomoć kamera i dronova

Sa više od 80.000 kamera na veštačku inteligenciju širom SAD, Flok Sejfti (Flock Safety) postao je jedno od glavnih sredstava policijskog nadzora i kompanija vredna 7,5 milijardi dolara. Sada generalni direktor Geret Lengli ima u planu da se suprotstavi i američkom policijskom tehnološkom gigantu Axon i kineskom proizvođaču dronova DJI, na svom putu ka cilju koji zvuči plemenito (ali gotovo sizifovski): sprečavanje svakog zločina u SAD.
U prostoriji bez prozora u policijskoj stanici Danvudi u Atlanti, poručnik Tim Fekt pritiska dugme i dron DJI tiho poleće sa krova stanice. Već ima koordinate: lokalni tržni centar gde je poziv na 911 prijavio kradljivca u radnji. Sa visine, Fekt zumira muškarca koji proverava telefon. Zatim posmatra grupu ljudi koji čekaju voz. Svi su udaljeni stotinama metara, ali na ogromnom ekranu u policijskom centru za borbu protiv kriminala slika je kristalno jasna.
To je prostorija veličine učionice, čiji su zidovi prekriveni monitorima na kojima trepere podaci u realnom vremenu. Snimci sa kamera za nadzor i očitavanje registarskih tablica, izveštaji detektora pucnjeva, digitalne mape sa lokacijom policijskih automobila po gradu. Dok stižu novi pozivi na 911, veštačka inteligencija ih u realnom vremenu transkribuje na drugi ekran. Fekt može da pristupi svemu tome samo uz nekoliko klikova.
Rastući biznis
Dvadeset minuta vožnje dalje, u kancelariji gde su izložene Flokove kamere i detektori pucnjeva poput muzejskih eksponata, 38-godišnji direktor i suosnivač Geret Lengli vodi kompaniju sa procenjenih 300 miliona dolara prihoda u 2024, koja je odgovorna za sve ovo. Od osnivanja 2017, Flok, koji je u poslednjem krugu finansiranja procenjen na 7,5 milijardi dolara, tiho je izgradio mrežu od 80.000 kamera usmerenih na autoputeve, glavne saobraćajnice i parkinge širom SAD. One ne snimaju samo registarske tablice, već i druge karakteristične detalje vozila. Slomljene prozore, ogrebotine, nalepnice na branicima. Lengli procenjuje da njegove kamere pomažu u rešavanju milion krivičnih dela godišnje.
Flokove kamere su postavljene i na sopstvene dronove proizvedene u SAD. U fabrici koju je kompanija otvorila početkom godine kod Atlante. Time će dodati novu dimenziju poslovanju i pokušati da smanje dominaciju kineskog DJI.
Vizija o Americi bez kriminala
Lengli daje predviđanje: za manje od 10 godina, Flokove kamere – na zemlji i u vazduhu – iskoreniće skoro sav kriminal u SAD (uz napomenu da su važni i programi za zapošljavanje mladih i smanjenje povratka u kriminal). Iako zvuči kao nerealno obećanje još jednog tehnološkog entuzijaste, Lengli ostaje uveren. Uprkos talasu kritika aktivista za privatnost i protivljenju najvećeg rivala. To je kompanija Axon Enterprise, vredna 2,1 milijardu dolara (prihodi u 2024). Lengli veruje da Amerika može i treba da postane zemlja u kojoj se svi osećaju bezbedno.
„Razgovarao sam sa mnogim aktivistima koji misle da je kriminal jednostavno cena modernog društva. Ne slažem se“, kaže Lengli. „Mislim da možemo imati grad bez kriminala i uz očuvane građanske slobode… Možemo imati sve“. U gradovima gde se koristi Flok, dodaje, prosečni prestupnik – uglavnom mladi od 16 do 24 godine koji čine nenasilne prekršaje – „vrlo verovatno će biti uhvaćen“.

Policijska praksa
Ne uvek, međutim. U policiji Danvudija nisu uspeli da identifikuju pomenutog kradljivca iz radnje. Ali Fekt i njegov nadređeni, major Patrik Krig, brzo navode druge primere gde je Flok bio ključan. Hvatanje bande koja je pljačkala bankomate i apoteke duž Istočne obale kada su kamere identifikovale jedno od vozila za bekstvo. Naoružani muškarac koji je išao ka prepunom baru, identifikovan je dronom po tetovaži na vratu. Uhapšen je pre nego što je stigao da nekome naudi.
Žena koja je uperila pištolj u komšiju. Tokom parade za 4. jul, najveće u Džordžiji, Flok kamere nadgledaju događaj da bi sprečile eventualne incidente. „To nam daje priliku da obezbedimo bezbednost zajednice tokom ogromnih događaja poput tog“, kaže Krig.
Eksplozivni rast
Nakon porodičnog odmora u Evropi, visoki i atletski građen Lengli deluje vedro i optimistično. Rast je eksplozivan. Prihod je porastao za 70% u odnosu na 2023. kada je iznosio 175 miliona dolara. Kompanija još nije profitabilna i ne planira da to uskoro postane. Daje prednost rastu, oslonjena na 275 miliona dolara prikupljenih u martu u investicionom krugu koji je predvodio Andreessen Horowitz. To je bilo dovoljno da Flok dospe na listu Forbes Cloud 100 za 2025. To su najjače nelistirane kompanije u oblasti klaud tehnologije. Lengli kaže da je pretvaranje Floka u posao od 100 milijardi dolara „veoma dostižno“. Ilja Sukar, investitor i partner u VC firmi Matrix, koji je i član odbora Floka, slaže se: „Zvuči kao kliše, ali zaista se čini da smo tek na početku. Nije mi teško da zamislim da stignemo na taj nivo“.
Model poslovanja
Svaka Flok kamera za očitavanje registarskih tablica košta između 3.000 i 3.500 dolara. Uz dodatnu naknadu za FlokOS, operativni sistem koji omogućava pristup svim prikupljenim podacima putem pretraživača ili mobilne aplikacije, u zavisnosti od broja korisnika ili kamera. Policija u Danvudiju, na primer, plaća oko 500.000 dolara godišnje za mrežu od 105 kamera, detektora pucnjeva, pomenuti DJI dron i softver za njihovo upravljanje.

Klijenti izvan policije
Rast Floka ne dolazi samo od 5.000 policijskih odeljenja u 49 saveznih država (kamere još nisu instalirane u Aljasci). Kompanija ima i 1.000 korporativnih klijenata, među kojima su FedEx, Lowe’s i Simon Property (najveći vlasnik tržnih centara u SAD). Tu su i stambene zajednice, mala preduzeća, škole i organizacije poput Jevrejske federacije Atlante. Ona je postavila 64 Flok kamere na različitim lokacijama u gradu. Uključujući i centar zajednice koji je nedavno prijavio porast antisemitskih pretnji policiji u Danvudiju. Svi ti klijenti mogu da omoguće policiji pristup svojim snimcima, što dodatno proširuje nadzor koji Flok nudi. Mnogi to i čine.
Početak kompanije
Lengli nije imao iskustva u policijskoj tehnologiji kada je sa kolegama sa Univerziteta Džordžija Tek, Metom Fjurijem i Pejdžom Todom, osnovao Flok 2017. Pre toga su radili na aplikaciji za unapređenje sedišta na sportskim i koncertnim događajima na VIP nivo, koju je Lengli osmislio. Fjuri i Tod su bili prvi zaposleni. (Kasnije je aplikaciju kupila kompanija Cox Enterprises iz Atlante i prestala da postoji.) Inspirisani nerešenom pljačkom u Lenglijevom naselju, napravili su prvi Flok prototip. Android kameru u vodootpornom kućištu koja je fotografisala automobile i beležila tablice, uz mogućnost pretrage putem aplikacije. Bio je primitivan, ali je potvrdio ideju.
Kada je Sukar prvi put investirao u Flok 2018, kompanija se mučila da napravi uređaj kakav su osnivači zamislili. To je bila kamera koja je otporna na vremenske uslove. Napaja se solarnom energijom i stalno je uključena. Brzo pravi jasne fotografije i prenosi ih putem interneta na Amazonove klaud servere. Tu mogu biti pregledane i upoređivane u velikom obimu. „Trebalo je vremena da se to savlada“, kaže on. Do 2020, Flok je uspeo da razvije sistem i brzo širi mrežu kamera širom zemlje. Policija je bila oduševljena idejom da može pretraživati nacionalnu mrežu kamera kako bi pronašla osumnjičena vozila.
Kritike i protivljenje
Međutim, ne dele svi entuzijazam policije za Flokovo širenje. Aktivisti za zaštitu privatnosti tvrde da kompanija gradi distopijski sistem masovnog nadzora bez presedana. Grupa DeFlok napravila je mapu kamera za očitavanje registarskih tablica, koja sada ima više od 29.000 lokacija. Dve trećine pripada Floku. Takođe, vodi Diskord kanal gde se korisnici ohrabruju da ospore instaliranje u svojim gradovima. Osnivač grupe, Vil Frimen iz Bouldera u Koloradu, kaže da ono što Flok gradi „nije u redu i protivno je principima Četvrtog amandmana“, jer „oni pretražuju sve vreme“. On optužuje Lenglija da želi „da stavi celu zemlju pod nadzor dok on ostvaruje profit“.
Drugi aktivisti su manje rečiti. Kamere su vandalizovane i ukradene, a zaposleni dobijaju i fizičke pretnje. Lengli, koji one koji prete kompaniji naziva „teroristima“, dovoljno je zabrinut tako da su kancelarije Floka, proizvodni pogoni i kombiji za instalaciju kamera namerno bez logotipa.
Od ljubavi do sukoba sa gigantom Axon
Najveća briga za Flok trenutno je policijsko-tehnološki gigant Axon. Flok je imao obećavajuće partnerstvo sa ovom kompanijom (njena tržišna vrednost je 59 milijardi dolara) nakon što je Axon 2020. uložio manji kapital. Dogovor je predviđao promociju Flok kamera za čitanje tablica i njihovu potpunu integraciju sa Aksonovom tehnologijom.
Međutim, u januaru ove godine, izvršni direktor i milijarder Rik Smit raskinuo je saradnju. Optužio je Flok za previsoke cene i pokušaje da „zaključa“ kupce na svoje proizvode. U aprilu je Axon lansirao sopstvene kamere za čitanje tablica. Odmah je pridobio prvog klijenta – policiju Atlante, koja je već koristila Flok. Njihove kamere sada koštaju 20% manje, a softver je u prvoj godini besplatan.
Lengli uzvraća i optužuje Axon da je monopolista koji zloupotrebljava tržišnu poziciju da uguši konkurenciju. „Mi ćemo ponuditi bolji proizvod po nižoj ceni“.
Optužbe za monopol
Ovo nisu prve optužbe protiv Axon-a. Još 2020. FTC je osporio kupovinu konkurenata VieVu, tvrdeći da bi to stvorilo monopol. Iako je tužba kasnije povučena, nekoliko lokalnih vlasti – Baltimor, Holmdel (Nju Džersi) i okrug Lasal (Ilinois) – podnelo je tužbe sa sličnim navodima. Axon poriče antikonkurentsko ponašanje. I tvrdi da ima manje od 15% udela na tržištu vrednom 11 milijardi dolara.

Regulativa i kontroverze oko Floka
Ni Flok nije bez problema. Država Ilinois istražuje da li su policajci nezakonito delili pristup Flok kamerama sa agencijama iz drugih država. A sve u svrhu gonjenja prekršaja vezanih za imigraciju ili abortus. Flok je u međuvremenu ažurirao alate kako bi sprečio ovakve situacije u državama gde je to zakonom zabranjeno.
Forbes je prošle godine otkrio da je Flok često instalirao uređaje bez potrebnih dozvola i licenci. To je značilo kršenje lokalnih propisa. Lengli priznaje da kompanija „još nije savršena“, ali tvrdi da čekanje 12 meseci na dozvole „jednostavno nema smisla“ kada se tehnologija koristi za spasavanje života. Žali se da se „osećamo kao da smo kažnjeni što smo sprečili da dete udari auto i da smo uhvaćeni u prelasku ulice van pešačkog“.
U nekim gradovima vlasti su čak odlučile da zabrane ili ukinu Flok. Tako je gradsko veće u Ostinu ove godine odbilo da produži ugovor sa Flokom. Jedan član veća citirao je tekst Forbes i istakao da Služba za imigracije i carinu ima pristup Flokovim podacima.
U okrugu Kemden u Mizuriju 2023. donet je zakon kojim se zabranjuje policiji da koristi čitače tablica. Ali, Flokove kamere nisu odmah uklonjene. Nakon što je Flok ignorisao zahteve za uklanjanje, lokalni većnik Ajk Skelton je sam skinuo. Odmah je optužen za uništavanje javne imovine i ometanje javne službe. Ako bude osuđen, Skelton neće moći ponovo da se kandiduje. Slučaj je još pred sudom, a Skelton kaže za Forbes da veruje da je radio u skladu sa odlukom o zabrani čitača tablica u okrugu Kemden. Ostaje zabrinut ne samo za svoj posao već i da Flok stvara sistem nadzora „u kojem nikada nećete znati da ste praćeni“.
Nova generacija proizvoda
Ništa od ovoga na usporava Lenglija. „Posledica toga što pravite proizvod koji menja živote ljudi, jeste da će biti mnogo onih koji ćete naljutiti, jer ono što radimo je zaista bitno“, kaže on.
Flok razvija nove proizvode:
- sistem Rejven sada dodaje i detekciju saobraćajnih nesreća pored detekcije pucanja,
- poboljšava se analiza kamera za tablice,
- budući najvažniji projekat biće Nova, nastao kupovinom startapa Lucidus iz Nešvila 2025.
Flok je unapredio Lucidusov alat iako je osnova ista. Nova planira da kombinuje policijske dosijee sa javnim podacima – o imovini, prebivalištu, socijalnom osiguranju i kreditnu istoriju. I sve čini pretraživim pomoću veštačke inteligencije.
Menadžer za razvoj Nove, Martin Hauli, navodi anegdotu kada je policija tražila osumnjičenog za ubistvo. Pomoću Nove analizirala je snimke drona i otkrila šestčasovni period kada je telo žrtve bačeno na određenu lokaciju, što je pomoglo da se suzi pretraga vozila u okolini. U mejlovima do kojih je došao Forbes, Amazonov direktor za saradnju sa policijom opisao je Lucidus tehnologiju kao „jedan od najneverovatnijih alata za primenu zakona koji je video“ i to pre nego što je preuzeo Flok. „To je zaobilaženje zakona o privatnosti i samog Ustava“, smatra viši analitičar za policiju u ACLU, Džej Stenli.
Razvoj uz Flokovu proizvodnu liniju je njihova misija. Kompanija smatra da može ne samo da rešava kriminal već i da pomogne boljem upravljanju saobraćajem i održavanju putne infrastrukture. Lengli zamišlja dobrovoljni američkih panoptikon u kojem se svi osećaju sigurno i gde gradovi koriste podatke na raspolaganju da unaprede kvalitet života. „Sve kamere Floka su postavljene iz perspektive rešavanja kriminala. Zašto ne bismo otišli u instituciju za radove i rekli prestanite da šaljete ljude da traže rupe na putevima. Imam sve podatke. Hajde da gradimo bolji grad zajedno?“, kaže Lengli.
Američki dronovi kao strateški adut
Najveći ponos Lengli vidi u novim Flok dronovima. U fabrici kod Atlante od 9.000 kvadratnih metara i vrednoj 10 miliona dolara, pokazuje prototip. Na prvi pogled nije upečatljiv i malo se razlikuje od običnog policijskog drona. Ali, to je – američka proizvodnja.
To bi moglo postati presudno ukoliko sve više država uvede zabrane korišćenja kineskih dronova, poput nedavne odluke Floride. Lengli priznaje da trenutno niko ne može nadmašiti DJI. Ali on će pokušati.
Prvi klijenti su ih dobili u avgustu. U Riversajd okrugu (Kalifornija) jedan dron poleće sa krova Flok objekta. Kontrola se obavlja putem običnog pretraživača – tastaturom i mišem – što podseća na video igru. To ne čudi jer su angažovani developeri iz tima koji je radio na igri Overwatch.
Na ekranu se pojavljuju tekst da objasni šta se vidi: centar za mentalno zdravlje, Mekdonalds. Potom, sa malim pomeranjem miša, kamera zumira dva muškarca koji igraju softbol na terenu udaljenom stotinama metara. Oni nemaju pojma da ih posmatra dron kompanije iz fabrike udaljene 3.000 kilometara.
Tomas Bruster, novinar Forbes