Ko je švajcarski milijarder koji je s Blekrokom kupio dve ključne luke u Panamskom kanalu

Lideri Forbes 31. mar 2025. 17:24
featured image

Brodarska kompanija Đanluiđija Apontea u poslednje tri godine potrošila više od 40 milijardi dolara ulažući u brodove i brze železnice, pre nego što se udružila s "Blek rokom" (BlackRock) kako bi kupila 43 luke od hongkonškog milijardera Li Ka-Šinga.

31. mar 2025. 17:24

U govoru na zajedničkoj sednici Kongresa 4. marta američki predsednik Donald Tramp pohvalio je dogovor koji je tog dana sklopljen za dve luke u Panamskom kanalu.

“Upravo je danas velika američka kompanija objavila da kupuje luke oko Panamskog kanala”, rekao je tada, što je izazvalo aplauz političara okupljenih na Kapitolu.

Dogovor na koji je mislio bila je prodaja 43 luke u vlasništvu konglomerata milijardera Li Ka-Šinga sa sedištem u Hongkongu CK Hutchison grupi koju je predvodio Blekrok, za 23 milijarde dolara, a dve panamske luke bile su samo mali deo toga.

Ono što Tramp nije rekao: jedan od dva partnera u poslu, Terminal Investment Limited, ogranak je švajcarskog brodskog diva Mediterranean Shipping Company, poznatijeg kao MSC. Osnovali su ga švajcarsko-italijanski milijarderi Đanluiđi i Rafaela Aponte 1970. godine.

MSC
Đanluiđi Aponte; Foto: MSC

Najveći lučki operater na svetu

Iako vlasnička struktura prodaje nije objavljena, posao će MSC pretvoriti u najvećeg lučkog operatera na svetu. Imaće udele u više od 100 terminala u 54 zemlje, uključujući osam u SAD i tri u Panami.

MSC poseduje 70 odsto Terminal Investmenta, dok je investiciona kompanija Global Infrastructure Partners, na čelu s američkim milijarderom Adebio Ogunlesijem, sada u vlasništvu Blekroka. Kupio je za 12,5 milijardi dolara u oktobru i drži 20 odsto.

Singapurski državni imovinski fond GIC poseduje preostalih 10 odsto. Ogunlesi i Aponte su se prvi put udružili 2013. Tada je GIP kupio 35 odsto udela u Terminal Investmentu od MSC-a za 1,4 milijarde dolara pre nego što je prodao deo svojih deonica 2019. i 2021.

Prestigao danskog konkurenta

Čekajući odobrenje evropskih i panamskih regulatora, ugovor će omogućiti Blekroku i Terminal Investmentu da preuzmu luke CK Hutchison izvan Kine i Hongkonga za gotovinsku isplatu od 18 milijardi dolara plus pretpostavku od pet milijardi dolara duga.

To je poslednja u nizu akvizicija za Apontea. Njegov MSC je prestigao danskog konkurenta Maersk koji se dobro kotira na berzi. Početkom 2022. postao je najveći kontejnerski brodarski prevoznik na svetu. Sada bi trebalo da prestigne i Maersk svojom mrežom luka.

“MSC-ov rast kapaciteta linijskog prevoza ide ruku pod ruku s ovim ogromnim povećanjem kapaciteta terminala”, kaže Erik Hoper, viši saradnik za luke i terminale u kompaniji za pomorska istraživanja Drewry. “Ova dva poslovanja očito se međusobno podupiru i pružaju prilike za operativne sinergije u velikim razmerama”.

Panamski kanal
REUTERS/Enea Lebrun

Sa svoje strane, ulaganje Blekroka u luke dolazi nešto više od godinu dana nakon što je najavio akviziciju Global Infrastructure Partners. Kompanija reklamira infrastrukturu kao tržište vredno bilion dolara koje će rasti još više. Pre svega, zahvaljujući povećanju ulaganja u imovinu kao što su aerodromi, železnice i brodske luke.

Milijarder, izvršni direktor Blekroka, Leri Fink, nazvao je infrastrukturu jednim od najuzbudljivijih dugoročnih ulaganja.

MSC uložio više od 40 milijardi dolara

Čak i pre ugovora s CK Hutchisonom, MSC je od 2022. prema procenama Forbes potrošio više od 40 milijardi dolara. Ulagali su u sve, od nove luke do bolnice, pa čak i u kompaniju za brze železnice u Italiji. Najveći deo toga bili su novi brodovi.

U poslednje tri godine kompanija je kupila ili naručila 370 plovila za više od 31 milijarde dolara, prema stručnjacima za procenu brodova VesselsValue.

Tajnoviti MSC ne objavljuje finansijske podatke. Odbio je da ih komentariše. Ali, prema dokumentima do kojih je došao italijanski list Il Mesađero, završio je 2022. sa 68 milijardi dolara u gotovini, zahvaljujući porastu putarina tokom pandemije. Zatvaranje lanaca snabdevanja doneli su brodarskim kompanijama profit.

Podrška supruge

Vlasništvo nad MSC jednako je podeljeno između Apontea (predsednika, koji je rođen u Italiji, ali je sada švajcarski državljanin i živi u Ženevi) i njegove supruge Rafaele Aponte-Diamant. Ona mu je pomogla da osnuje kompaniju kada je dao otkaz u banci. Pokrenuo je MSC s kreditom od 200.000 dolara za kupovinu prvog broda 1970. godine.

Forbes procenjuje da vrede po 37,5 milijardi dolara. To je dovoljno da Aponte-Diamant bude jedna od najbogatijih žena na svetu. To je zajedno 58 milijardi dolara više od njihove procenjene neto vrednosti početkom 2022. Predstavnik MSC-a odbio je da komentariše procenu.

“Čak i pre nego što je postalo jasno koliko će pandemija na kraju biti dobra za brodare, Aponte je kupovao sve što je bilo dostupno i širio se”, kaže Džon Mekaun. On je stručnjak za brodarstvo u Centru za pomorsku strategiju. “To je hrabra strategija, ali zasad im je uspela”.

U vreme pandemije MSC je imao više koristi od svojih rivala. Prema Il Mesađeru, ostvario je 93 milijarde dolara prihoda i 46 milijardi dolara EBITDA-e (dobit pre kamata, poreza, amortizacije) u 2022. Pobedio je Maersk i CMA CGM, u vlasništvu milijarderske porodice Sade iz Francuske.

Kontejnerski biznis nadoknadio gubitke putničkog

Čak i dok je njegova linija putničkih krstarenja beležila gubitke, od neto dobiti od 456 miliona dolara u 2019. do trogodišnjeg niza neto gubitaka izazvanih kovidom u ukupnom iznosu od više od tri milijarde dolara, uspeh poslovanja kontejnerskog brodarstva nadoknadio je gubitke.

MSC-ova EBITDA porastla je za više od 600 odsto od 2020. do 2022. u poređenju s 350% za Maersk i 445% za CMA CGM.

MSC je iskoristio novac koji je zaradio u godinama pandemije kako bi proširio svoje carstvo. Ciljao je kompanije koje prevoze robu do krajnjih odredišta kopnom.

Od januara 2022, MSC je potrošio više od 3,6 milijardi dolara otkupljujući udele u 10 kompanija, uključujući kompaniju za prevoz tereta, aviokompaniju, prevoznika automobila, dve logističke kompanije, operatera transportera i špeditersku kompaniju. Ona deluje kao posrednik između kompanija koje otpremaju proizvode i njihovog konačnog odredišta, organizujući prevoz robe morem, železnicom, putevima ili avionski.

“Ove špediterske kompanije samo su način da se nahrani čudovište. Uz sav uverljiv rast koji MSC ostvaruje, to nije iznenađujuće”, kaže Mekaun.

Panamski kanal
Panamski kanal; REUTERS/Carlos Jasso

Udruživanje s južnoafričkim milijarderom

Pun novca, MSC se čak udružio s kompanijom Remgro južnoafričkog milijardera Johana Ruperta kako bi kupio lanac privatnih bolnica Mediklinik, za 4,6 milijardi dolara u avgustu 2022.

Sledeći veliki potez izvan pomorskog prometa dogodio se u oktobru 2023, kada je kupio 50 odsto italijanske kompanije za brze železnice Italo od Ogunlesijevog GIP-a za 2,2 milijarde dolara.

Diego Aponte, sin Đanluiđija i Rafaele i predsednik MSC-a, rekao je da kupovina odražava cilj grupe za dalji razvoj održivih načina prievoza. Kako za putnike, tako i za teret.

Dogovor je sklopljen u maju 2024. i verovatno će postati još jedna dobra odluka za Apontea.

Italo je ostvario dobit od 178 miliona dolara na prihodima od 926 miliona dolara u 2023.

Kupovina luka

Aponteovi su takođe razvijali lučko carstvo pre ugovora s CK Hutchisonom.

MSC je kupio 50 odsto južnokorejske luke Busan u maju 2022. Osam meseci kasnije kupio je Bolloré Africa Logistics u vlasništvu Bolore grupe francuskog milijardera Vensana Bolorea, za 5,9 milijardi dolara.

Akvizicijom je MSC postao najveća logistička kompanija u Africi i sedmi najveći vlasnik luka u svetu. Prošlog novembra stekao je 49,9 odsto udela u nemačkoj javnoj logističkoj kompaniji HHLA.

“Korisno je posedovati luke. To vam omogućuje da imate prioritet”, kaže Ben Slupecki, analitičar u Morningstaru. Ukazuje na prednosti kupovine više luka uz veću flotu. “Ovo je cenjena imovina u industriji”.

Raskid s Maerskom

Sve je to pomoglo MSC-u da jača poziciju ivše nego ikad i verovatno je to dovelo do njegove objave u januaru 2023. Tada su rekli da planiraju prekid desetogodišnje partnerstva s Maerskom, poznatog kao 2M alijansa.

Prvi put uspostavljen 2015. ovaj savez, koji je službeno završen u januaru, omogućio je dvema kompanijama da smanje troškove deljenjem kapaciteta na 185 brodova na rutama od luka u severnoj Evropi i severnoj Americi do Azije.

Maersk je prešao u drugi savez dok MSC ide sam. „Imaju 20% globalnog kapaciteta, tako da su postigli veličinu u kojoj više ne moraju upravljati savezom“, dodaje Slupecki.

MSC brod
Foto: MSC

Aponte nastavlja širenje

Osim toga, s partnerima kao što su Ogunlesi i sada Finkov Blekrok, verovatno ne treba više podrške. Ipak, Aponte nije završio sa širenjem. Njegova kompanija navodno planira da poveća svoj udeo u kompaniji španskog milijardera Vinsenta Bolude Fosa Boluda Tovage na 49% do maja. To bi MSC učinilo najvećom kompanijom za transport tegljačima na svetu.

MSC možda neće moći zauvek da drži tako visoku potrošnju.

Cene prevoza su pale u 2022. i sada su oko 50 odsto više od nivoa pre pandemije 2019. To usporavanje, u kombinaciji s potencijalnim uticajem Trampovih carina i eventualnog trgovinskog rata, moglo bi da uspori profit MSC-a.

“Ako se carine zadrže, to će ozbiljno uticati na količinu kontejnera u i iz SAD-a. To je 25 do 30 odsto svetske kontejnerske trgovine”, dodaje Mekaun.

Manje ranjiv

Ipak, to je relativno mali deo globalne kontejnerske trgovine. I dok će MSC možda morati da proda deo svojih luka kako bi umirio regulatore koji ispituju dogovor s CK Hutchisonom, i dalje će verovatno posedovati udele u više od 100 luka. Više nego bilo ko drugi.

Ta veličina, u kombinaciji s činjenicom da upravlja najvećom svetskom flotom kontejnerskih brodova, čini ga manje ranjivim od njegovih konkurenata u slučaju bilo kakvih gubitaka.

“Najveće kompanije koje imaju mogućnost ulaganja, poput MSC-a, verovatno mogu prebroditi prilično veliku oluju i izaći s druge strane”, kaže Slupecki. “To možda nije slučaj za neke od njihovih konkurenata. Na neki način, to im je prednost da zauzmu veći tržišni udeo čak i ako su u problemima”.

Đakomo Tonjini, novinar Forbes