Ovaj Nemac uzeo je halucinogene pečurke, napravio firmu i sada je prodao za 2,8 milijardi dolara

Lideri Forbes 29. jul 2026. 17:00
featured image

Pre 12 godina, Kristijan Angermajer je doživeo iskustvo sa psihodeličnim pečurkama. Inspirisalo ga je da pokuša da od psihodeličnih supstanci razvije lekove odobrene od američke Agencije za hranu i lekove (FDA). Danas velike farmaceutske kompanije ulažu 2,8 milijardi dolara u njegovu viziju.

29. jul 2026. 17:00

Na Uskršnju nedelju 2014. godine, nemački investitor Kristijan Angermajer boravio je na plaži na karipskom ostrvu Kanuan sa trojicom prijatelja, razmišljajući da li da uzme halucinogene pečurke.

Pre nego što je doneo odluku, pozvao je profesora kojeg je poznavao i koji se bavi psihofarmakologijom. Profesor mu je rekao da se nalazi u idealnom okruženju, da je psihički zdrav i da bi trebalo da proba.

Angermajer, koji kaže da se plašio da će potpuno izgubiti kontrolu i završiti kao „farmer u Argentini“, umešao je malo pečuraka u jogurt, pojeo ih i prepustio se njihovom dejstvu.

„Uvek kažem da tamo treba da podignem ogromnu statuu pečurke“, kaže danas 48-godišnji Angermajer. Njegovo bogatstvo se procenjuje na 1,2 milijarde dolara. „To je bilo najvažnije pozitivno iskustvo u mom životu. Kada sam se vratio iz tog iskustva, iako su mi bile potrebne godine da potpuno uobličim tu ideju, prvi put sam pomislio da, ako je meni toliko pomoglo kao srećnoj i zdravoj osobi, onda je sasvim moguće da može pomoći ljudima sa problemima mentalnog zdravlja i mnogo šire“.

Naredne tri godine Angermajer je razvijao tu ideju. Novo psihodelično iskustvo imao je 29. decembra 2017, iz kojeg je, kako kaže, izašao sa porukom božanskog porekla: Nastavi dalje. Nema loše strane.

Uspeh i prodaja kompanije

Već sledećeg dana odleteo je u Njujork kako bi se sastao sa milijarderom i investitorom Majkom Novogracom. Ispričao mu je o svom interesovanju za psihodelike i o svoja dva iskustva.

U podudarnosti kakva se, kako kaže, može dogoditi samo u svetu psihodelika, Novogracovu sestru je narednog dana pozvao par koji je upoznala na joga povlačenju na Baliju. To su bili Džordž Goldsmit i Ekaterina Malievskaja. Oni su tražili finansiranje za svoj mladi startap koji razvija terapije zasnovane na psilocibinu. Novograc ih je povezao sa Angermajerom i tako je nastala kompanija Kompas Patvejs, sa ciljem da razvije psilocibin – aktivnu supstancu iz halucinogenih pečuraka – kao lek koji bi odobrila FDA.

Iste godine Angermajer je zajedno sa Florijanom Brandom, Larsom Vildeom i Srinivasom Raom osnovao još jednu kompaniju – Atai. Ona se fokusirala na DMT, psihodeličnu supstancu snažnog, ali kratkotrajnog dejstva. (DMT je aktivna supstanca u napitku ajahuaska, dok se 5-MeO-DMT nalazi u otrovu sonorske pustinjske žabe).

Kristijan Angermajer
Maximilian Haupt / AFP / Profimedia

Pretprošle nedelje ta priča je zatvorila puni krug. Kompaniju Atai Bekli (kako se danas zove Angermajerova farmaceutska kompanija) kupila je Eli Lili – najvrednija farmaceutska kompanija na svetu, poznata po antidepresivu Prozak i lekovima za mršavljenje Zepbound i Mundžaro – za 2,8 milijardi dolara. U okviru ugovora Eli Lil bi mogla da isplati još milijardu dolara kroz dodatne isplate vezane za ostvarenje razvojnih ciljeva.

To nije rekreativna droga

Angermajer, koji poseduje 15 odsto akcija Atai Bekloja, zahvaljujući ovom poslu primiće oko 360 miliona dolara (pre oporezivanja). Eli Lili će tako postati vlasnik eksperimentalnog leka BPL-003 – nazalnog spreja brzog dejstva koji sadrži mebufotenin-benzoat (oblik 5-MeO-DMT-a). Trenutno se nalazi u trećoj fazi kliničkih ispitivanja kao terapija za depresiju otpornu na lečenje. Početak treće faze studija očekuje se 2029.

„Da nisam imao ono iskustvo 29. decembra i da nisam razgovarao sa Majkom o tome, ne bih imao ništa od ovoga“, kaže Angermajer iz svog stana u Luganu u Švajcarskoj, gledajući kroz prozor na jezero. „To je bila iskra“.

Atai Bekli razvija i drugi lek zasnovan na DMT-u u obliku rastvorljive sublingvalne trake. Kao i čitav niz drugih psihodeličnih jedinjenja, uključujući jedno povezano sa MDMA-om, aktivnom supstancom droge poznate kao „ekstazi“.

Ipak, ne treba očekivati da će Eli Lili prigrliti psihodeličnu kulturu iz ere Haight-Ashbury. Malo je verovatno da će u toj kompaniji uopšte koristiti reči poput „psihodelik“ ili „trip“. U saopštenju za javnost Eli Lili je lekove Atai Beklija opisala kao „brzodelujuće neuroplastogene“.

Drugim rečima, to nisu rekreativne droge. Terapija BPL-003 podrazumeva da pacijent dođe u medicinsku ustanovu gde prima nazalni sprej, nakon čega ostaje pod nadzorom dva sata. To je sličan protokol kao kod Džonson & Džonsonovog nazalnog spreja Spravato, zasnovanog na derivatu ketamina. FDA ga je odobrila 2019. godine i od tada je prerastao u lek sa godišnjom prodajom od 1,7 milijardi dolara.

Nema više stigme oko psihodelika

Godinama biotehnološki startapi i istraživači pokušavaju da razviju psihodelične lekove brzog dejstva koji zahtevaju što kraći boravak pacijenata pod nadzorom. Dejstvo psilocibina obično traje između četiri i šest sati, dok LSD može da deluje i do 12 sati. Dvosatni tretman, međutim, znatno je isplativiji.

U objavi na društvenoj mreži X, nakon što je posao objavljen, Angermajer je ocenio da industrija psihodelika ulazi u novu fazu.

„Pre 10 godina psihodelicima je bio potreban neko ko će ih promovisati“, napisao je. „Sada je sve u komercijalizaciji“.

Preuzimanje Atai Beklija od strane Eli Lilija najveća je akvizicija u istoriji industrije psihodelika. Dogodila se manje od godinu dana nakon što je Ab Vi kupio vodeći razvojni program kompanije Gilgameš Farmaceutikals – bretisilocin, analog DMT-a – za 1,2 milijarde dolara.

Zajedno posmatrani, ovi poslovi pokazuju da su psihodelici odbacili hipi stigmu i da ih velike farmaceutske kompanije sada ozbiljno razmatraju kao potencijalne lekove koje bi mogla da odobri FDA. Posle uspeha Spravata, Eli Lili se nada da će od BPL-003 napraviti novi blokbaster, kaže Karen Andersen. Ona je direktorka istraživanja zdravstvenog sektora u Morningstaru.

Kristijan Angermajer
Greg Doherty / Getty images / Profimedia

Oprez

„Smatramo da ovo vrlo lako može postati tržište vredno više milijardi dolara. Očekujemo da će samo Spravato premašiti tri milijarde dolara prihoda do 2030. godine“, kaže Andersen. Podseća da u SAD ima oko četiri miliona ljudi koji pate od depresije otporne na lečenje.

„Ab Vijeva kupovina Gilgameša i Lilojev dogovor sa Atai Beklijem pokazuju da među velikim farmaceutskim kompanijama postoji veliko interesovanje da nadograde uspeh Spravata. Većina ovih terapija primenjuje se ređe od Spravata. Neke bi mogle da pruže bolji terapijski efekat bez produžavanja perioda nadzora nakon primene“.

Rik Doblin, pionir istraživanja psihodelika i osnivač Multidisciplinarne asocijacije za psihodelične studije (MAPS) iz 1986. godine, kaže da je bio „zaprepašćen“ vešću o Atai Bekliju.

„To je neverovatna količina novca“, kaže Doblin za Forbes. „Odlično je za investitore, odlično je za celu oblast“.

Ipak, dodaje da je „veoma zabrinut“ zbog akvizicije Eli Lilija jer smatra da terapija nije praćena dovoljno ozbiljnim psihoterapijskim programom.

Doblin je veliki deo karijere posvetio razvoju psihodelički potpomognute psihoterapije. On je 2014. osnovao kompaniju Likos Terapeutiks, koja je pokušala da dobije odobrenje FDA za terapijski protokol zasnovan na MDMA-u, ali bez uspeha. (Doblin je kasnije napustio upravni odbor, a kompanija danas posluje pod imenom Rezilijent Farmaceutikals i podržava je milijarder iz Majamija Antonio Grasijas.)

„To je blagoslov sa zadrškom“, kaže Doblin. „Moja najveća briga je što postoji tendencija da se terapija potpuno izbaci iz procesa“.

„Rastvaranje ega“

Angermajer je tokom godina uložio 100 miliona dolara sopstvenog novca u Atai Bekli. Učestvovao je u svakoj rundi finansiranja i kupovao dodatne akcije. (Atai se 2025. spojio sa drugom biotehnološkom kompanijom iz oblasti psihodelika, Bekli Sajtek, koju su osnovali dugogodišnja istraživačica Amanda Filding i njen sin Kozmo Filding Melen.)

Kompanija je 2021. izašla na Nasdak po ceni od 15 dolara po akciji. Danas je cena akcije niža za 63 odsto, pa oni koji su kupovali tokom inicijalne javne ponude neće ovim poslom uspeti da nadoknade svoje gubitke.

„Ako je neko zaista verovao u Atai koliko i ja, zaradio je veoma dobar novac“, kaže Angermajer. Ali priznaje: „Ako ste kupili akcije po 15 dolara, još nismo stigli do tog nivoa“.

Za nekoga ko promoviše terapiju zasnovanu na „rastvaranju ega“, Angermajer i sam ima prilično izražen ego.

„Nikada nije reč o samo jednoj osobi“, kaže o psihodeličnoj revoluciji, „ali voleo bih da me pamte kao jednog od najvažnijih ljudi ovog veka koji su ove supstance odgovorno vratili u društvo“.

Završio sa psihodelicima

Kristijan Angermajer
Foto: Levon Biss for Forbes

I zaista, Angermajer jeste najistaknutiji investitor koji je pomogao da se u sektor psihodelika privuku stotine miliona dolara. Ipak, stoji na temeljima rada ljudi poput Alberta Hofmana. On je prvi sintetisao LSD, Timotija Lirija, Rika Doblina, Aleksandera Šulgina, Amande Filding, kao i istraživača sa univerziteta Džons Hopkins, Kraljevski koledž London, Univerziteta u Njujorku, Jejla i drugih institucija, koji su pokrenuli savremenu renesansu istraživanja psihodelika studijama koje su pokazale njihov potencijal u medicini.

Sada, nakon što je prodao Atai Bekli kompaniji Eli Lili u najvećem poslu u istoriji ovog sektora, kaže da je njegov rad na psihodelicima završen.

Angermajer će, međutim, imati dovoljno posla sa drugim kompanijama iz svog investicionog portfolija. Njegov fond Apeiron upravlja imovinom vrednom 2,5 milijardi dolara i ulaže, između ostalog, u Enhensd Gejms – takmičenje nalik Olimpijskim igrama koje je koosnovao i koje dozvoljava upotrebu sredstava za poboljšanje performansi. Zatim u Blekrok Neurotek, kompaniju koja razvija interfejs između mozga i računara, kao i u Kambrijan Bio, kompaniju koja razvija tehnologije za produženje životnog veka.

„Nije mi dosadno“, kaže Angermajer. „Verujem da ulazimo u najuzbudljiviji, najizazovniji i najdisruptivniji period u istoriji čovečanstva. Pred nama su brojni proboji u biotehnologiji, ali i u drugim oblastima naprednih tehnologija. Upravo u tome leži naš portfolio. Mislim da će narednih 10 godina biti još bolji period, jer je sada pravi trenutak“.

Vil Jakovic, novinar Forbes