Rodžer Federer postao milijarder: U investiranju briljira jednako kao i u sportu

Lukrativni sponzorski ugovori i udeo u brendu patika "On" učinili su švajcarsku zvezdu (Rodžera Federera) tek sedmim sportistom u “klubu s devet nula”. Ulaganje u prehrambenu tehnologiju moglo bi mu doneti još jednu veliku zaradu
Godine 2019. Rodžer Federer stajao je na središnjem terenu u Bazelu, dok je zlatna konfeta padala s neba, a suze mu tekle niz lice.
Izliv emocija bio je prirodan nakon pobede u finalu na dva seta na njegovom domaćem teniskom turniru- Swiss Indoors.
Nekada je tu bio skupljač loptica. Činilo se i da odražava sve veću svest da, s 38 godina, možda više neće imati mnogo takvih trenutaka kao profesionalni teniser.
Federer zbog povreda završio karijeru
Zapravo, taj trofej pokazao se poslednjim koji je Federer ikada podigao. Povrede su mu ozbiljno ograničile karijeru poslednje tri godine na ATP turu.
U septembru 2022. zauvek je odložio reket. Ipak, iako sada 44-godišnjak, više nikada nije dodao novi trofej u kolekciju koja je uključivala i 20 Grend slem naslova u pojedinačnoj konkurenciji i dve olimpijske medalje, ostao je najplaćeniji teniser sve do kraja karijere. I u penziji. Forbes procenjuje da je Federer milijarder, s neto vrednošću od 1,1 milijardu dolara, zahvaljujući delimično značajnom manjinskom udelu u švajcarskom brendu sportske obuće i odeće „On“.
Federer, čiji je otac iz ugledne švajcarske porodice, a majka odrasla u Južnoj Africi, oboje zaposleni u farmaceutskoj industriji, počeo je da igra tenis sa tri godine. Postao je najbolje rangirani juniorski igrač sveta.
Nakon što je 1998. postao profesionalac, probio se 2003. osvajanjem Vimbldona u pojedinačnoj konkurenciji. Tokom 24-godišnje karijere na ATP Turu Federer je proveo 310 nedelja kao najbolje rangirani teniser sveta.
Osvojio je 103 turnira, zaradivši gotovo 131 milion dolara od nagradnih fondova. To je i dalje treći najbolji učinak u istoriji tenisa, iza njegovih rivala Novaka Đokovića (189 miliona) i Rafaela Nadala (135 miliona).

Federer i sponzorski portfelj bez premca
Izvan terena Federer je bio još uspešniji. Prikupio je oko milijardu dolara (pre poreza i agencijskih provizija) od sponzorstava, nastupa i drugih poslovnih poduhvata tokom karijere. Više nego dvostruko od onoga što su zaradili Đoković ili Nadal, prema procenama Forbesa.
Sa sponzorskim portfolijom bez premca, u kojem su bile i marke koje su ga pratile više od deset godina, Federer je 16 uzastopnih godina bio najplaćeniji teniser na svetu.
Pre pet godina predvodio je sve sportiste s procenjenih 106,3 miliona dolara ukupnih prihoda pre oporezivanja.
Federer je jedan od samo sedam sportista koji su tokom karijere premašili milijardu dolara ukupnih prihoda pre oporezivanja.
Rame uz rame sa košarkašem Los Anđeles Lejkersa Lebronom Džejmsom, golferima Tajger Vudsom i Filom Mikelsonom, fudbalerima Kristijanom Ronaldom i Lionel Mesijem, bokserom Flojdom Mejvederom.
Deo ekskluzivnog društva
Sada, kao milijarder, Federer je deo jednako ekskluzivnog društva, postavši tek sedmi vrhunski sportista koji se pridružio “klubu devet nula”.
Prvi je bio još jedan teniser Jon Tiriak, pobednik u muškim parovima na French Openu 1970. i bivši hokejaš koji je za rodnu Rumuniju nastupio na Zimskim olimpijskim igrama 1964.
Țiriak je nakon pada komunizma počeo da ulaže i 2007. se našao na listi milijardera, s procenjenim bogatstvom od 2,3 milijarde dolara, uloženim u nekretnine, auto-kuće i finansijske usluge.
Njega je 2014. sledio Majkl Džordan, član Kuće slavnih košarke, danas “težak” oko 3,8 milijardi dolara, a kasnije i legenda Lakersa Medžik Džonson sa bogatstvom od 1,5 milijardi dolara. Zatim bivši igrač Milvokija Džunior Bridžmen, koji je do smrti imao imovinu vrednu 1,4 milijarde dolara.
Lebron Džejms (oko 1,2 milijardi dolara) i Tajger Vuds (1,3 mlrd. dolara) jedini su sportisti koji su ušli u „klub devet nula“ dok su još uvek bili aktivni u svojim sportovima.
Sinonim za luksuz
Federerov poslovni uspeh počinje s njegovom marketinškom privlačnošću.
Pažljivo izgrađen portfolio sponzora, u kojem su se godinama nalazili Lindt, Mercedes-Benz, Rolex i Moët & Chandon, učinio ga je sinonimom za luksuz. Savršeno usklađenim s njegovim elegantnim stilom igre i besprekornim ugledom.
“Kombinacija njegovog karaktera i dopadljivosti je ključna stvar”, kaže Lisa Delpi Neiroti, direktorka programa sportskog menadžmenta na Univerzitetu Džordž Vašington.
“Možete biti sjajan sportista na terenu, ali to ne znači da će vas svi voleti. On je pomalo gospodstven, zgodan, vrlo pristojan i sofisticiran, a njegove marke to i odražavaju”, kaže
Federer je tu privlačnost dodatno iskoristio 2018. godine, kada je napustio Nike. On mu je tokom dve decenije isplatio oko 150 miliona dolara. Potpisao je ugovor s japanskim brendom Uniqlo vredan oko 300 miliona dolara na deset godina.
A budući da Uniqlo ne proizvodi teniske patike – čime je ostala otvorena sponzorska kategorija koju bi Nike blokirao ekskluzivitetom brenda, Federer je mogao posegnuti za još unosnijom prilikom sa švajcarskom markom „On“ sa sedištem u Cirihu.
Federer je za „On“ prvi put saznao kada je njegova supruga počela da nosi njihove patike, a ubrzo je kontaktirao osnivače.
Godine 2019. uložio je kapital u tada još rastuću kompaniju, koja je u to vreme bila usmerena prvenstveno na patike za trčanje.

Brojna uspešna ulaganja
Nije se zadovoljio time da bude samo pasivni investitor, već je pristao da pomogne brendu u razvoju patika za igru na terenu i linije lifestyle odeće.
Rizik se isplatio za samo dve godine. „On“ je 2021. izašao na berzu u Njujorku, a Federer je imao udeo procenjen na oko tri posto. Kompanija danas ima tržišnu kapitalizaciju od gotovo 15 milijardi dolara. Deonice su porasle za 86 posto u odnosu na IPO cenu. Time je Federerov udeo postao vredan više od 375 miliona dolara.
“Rodžer je bio akcelerator”, rekao je tadašnji suizvršni direktor „On“, Mark Maurer, za Forbes 2023.
“Mi smo u osnovi želeli da otvorimo vrata i bilo nam je jasno da je tenis sledeći sport. Imali smo veliku sreću što je krenuo u tu misiju zajedno s nama.”
Impresivni povrati investicija
Federer je ostvario impresivne povrate i kroz neke druge investicije.
Godine 2013. suosnovao je menadžersku kompaniju Team8 zajedno sa svojim dugogodišnjim agentom Tonijem Godsikom. Četiri godine kasnije kreirali su Laver Cup. To je godišnji turnir u kojem se šest evropskih igrača suprotstavlja šestorici tenisera iz ostatka sveta.
Turnir, koji je sada i službeni dio ATP Tura, stalno privlači najveća imena i redovno ostvaruje dobit. Osim 2023. kada su ulagali u infrastrukturu – navodi Sports Business Journal.
Ovogodišnji Laver Cup, zakazan za septembar u San Francisku, očekuje se da će premašiti 20 miliona dolara prihoda od sponzorstava, prodaje ulaznica i hospitality paketa.
I dalje neverovatno popularan
Federer bi uskoro mogao imati još jedan uspešan projekat.
Godine 2021. učestvovao je u Series D investicionom krugu od 235 miliona dolara za kompaniju NotCo. Ona razvija hranu biljnog porekla. Počele su da ulažu i druge zvezde, poput vozača Formule 1 Luis Hamiltona i bubnjara grupe Roots, Questlovea. Startap je tada procenjen na 1,5 milijardi dolara.
Godinu dana kasnije NotCo je prikupio još 70 miliona dolara, lansiravši B2B odeljenje za licenciranje svojih alata veštačke inteligencije drugim proizvođačima hrane.
Federer može priuštiti strpljenje s takvim ulaganjima. I dalje sarađuje s više od desetak partnera iz svojih igračkih dana, uključujući operatera privatnih aviona NetJets, brend naočara Oliver Peoples. Takođe i banku UBS (koja je 2023. preuzela njegovog dugogodišnjeg sponzora Credit Suisse).
Među njegovim najvećim adutima za oglašivače ostaje i neverovatna popularnost – Federer ima 43,5 miliona pratioca na Fejsbuku, Instagramu i mreži X. To ga stavlja na mesto odmah iza Rafaela Nadala s 51,6 miliona prema podacima agencije Two Circles.
Istovremeno, Federer je u poslednje tri godine imao prosečnu stopu angažmana od 2,3 posto na društvenim mrežama – gotovo dvostruko više od Đokovića (1,2%) i više od četiri puta od Nadala (0,5%).
“Mislim da je njegova vrednost kao promotera dugotrajna”, kaže profesorka Lisa Delpi Neiroti sa Univerziteta Džordž Vašington. “Verujem da će to moći da održi i u budućnosti”, dodala je.
Džastin Birnbaum, novinar Forbes