Stiv Forbs o još jednom globalnom izazovu: SAD bi trebalo da prestanu da pokušavaju da preuzmu Grenland

Predsednik Tramp mora da prestane da poziva na američko preuzimanje Grenlanda. I umesto toga da prihvati razumno ekonomsko sklapanje poslova, kojim bi se postigli isti ciljevi bez otuđivanja saveznika.
SAD bi trebalo da prestanu da pokušavaju da preuzmu Grenland. Možemo dobiti ono što nam je potrebno i bez njegovog preuzimanja. Pokušaji da se to učini ne donose ništa dobro ugledu predsednika Trampa – niti ugledu SAD.
Danci, koji poseduju tu teritoriju, ne žele da je prodaju i nikada nisu ni želeli. Pokušali smo da je kupimo posle Drugog svetskog rata i dobili odlučno „ne“. Vremena su se promenila od kada smo 1917. kupili neka od Devičanskih ostrva od Kopenhagena. Ni stanovnici Grenlanda ne žele da budu preuzeti od SAD.
Oteti ovo ogromno ostrvo silom moralno bi nas stavilo na isti nizak nivo kao Kinu. Kako u njenom osvajanju Tibeta, tako i u njenoj želji da preuzme „izgubljenu provinciju“ Tajvan. Rusija bi sa zadovoljstvom iskoristila američku aneksiju Grenlanda – navodno u svrhu naše nacionalne odbrane – kao opravdanje za svoj pokušaj osvajanja Ukrajine.
Preuzimanje ne bi uspelo
Štaviše, takvo zauzimanje bi propalo. Kongres, uz zgražavanje javnog mnjenja u SAD, ne bi dozvolio da se to održi. Predsednik bi bio ponižen odbacivanjem od strane Kongresa. Taj potez bi razbio NATO, ključni kamen temeljac našeg bezbednosnog sistema posle Drugog svetskog rata. To bi pomoglo Vladimiru Putinu da ostvari svoj san o fatalnom potkopavanju američkih bezbednosnih aranžmana, izolovanju SAD i olakšavanju uspeha imperijalnih ambicija Rusije i Kine.

Nekada je postojala mogućnost da bi pravilno, blago političko „udvaranje“ Grenlandu, s ciljem prekidanja veza sa Danskom i pretvaranja u punopravnu američku saveznu državu, moglo da uspe. Demokrate bi bile oduševljene. Sa svojim krajnje levim biračkim telom, dva američka senatora iz Grenlanda bili bi demokrate kakvi bi oduševili Bernija Sandersa. Međutim, s obzirom na naš pećinski pristup, ta mogućnost je sada nestala.
Uz to, kako je primetio gotovo svaki nezavisni analitičar, SAD ne moraju da preuzmu Grenland da bi održale i proširile svoje strateške odbrambene interese na Arktiku. SAD već upravljaju Svemirskom bazom na severozapadu Grenlanda, na osnovu dugogodišnjeg sporazuma sa Danskom. Ona obezbeđuje ključne radarske sisteme za rano upozoravanje i sposobnosti praćenja satelita.
Danci otvoreni za saradnju
Kroz NATO, SAD održavaju snažnu odbrambenu saradnju sa Danskom, koja uključuje koordinaciju po sve značajnijim pitanjima arktičke bezbednosti. Danska prepoznaje uzajamne koristi u suočavanju sa rastućim pretnjama iz Rusije i Kine u regionu koji postaje sve strateški važniji kako topljenje leda otvara nove pomorske puteve.
Sve više preteći potezi Moskve i Pekinga na Arktiku bolje se suzbijaju jačanjem saveza sa nordijskim zemljama i Kanadom, nego grubim teritorijalnim širenjem. Sa praktične tačke gledišta, savremena vojna strategija naglašava tehnološku nadmoć, razmenu obaveštajnih podataka i sposobnost brzog raspoređivanja, a ne fizičku kontrolu teritorije. Uz to, Danska je sasvim spremna da dozvoli SAD da, po potrebi, prošire svoje vojno prisustvo. SAD imaju brojne baze širom sveta, neke i veoma velike, bez posedovanja same teritorije.
Danci bi takođe bili otvoreni za sporazume o mineralima koje ima Grenland. Činjenica je da bi vlasništvo nad teritorijom sa nezadovoljnim stanovništvom predstavljalo izazove koji bi ometali kako osnovnu vojnu misiju, tako i istraživanje mineralnih resursa.
Potrebno je da jačamo veze sa našim strateškim saveznicima, a ne da ih nepotrebno otuđujemo.
Stiv Forbs, glavni urednik Forbes