Dezinformacije o klimi naglo rastu dok pretnje od ekstremnih vremenskih nepogoda postaju sve veće

Lifestyle Forbes 3. apr 2025. 07:00
featured image

3. apr 2025. 07:00

Količina dezinformacija o klimi na internetu brzo raste zajedno sa porastom ekstremnih vremenskih nepogoda.

Tokom protekle godine, teorije zavere o uraganu Helena, na primer, uključivale su izmišljene tvrdnje o manipulaciji vremenom od strane vlade i prisvajanju zemljišta za rudarenje, dok se lažni sadržaj generisan veštačkom inteligencijom širio velikom brzinom.

Druge nedavne teorije zavere o klimi uključivale su tvrdnje da se uklanjaju brane i da se koriste geoinženjerske tehnike kako bi se poplave u Španiji pogoršale.

U međuvremenu, kada su početkom godine ogromni požari pogodili Los Anđeles, neki su davali netačne informacije o tome da postoji zabrana ispumpavanja vode ili da se voda preusmerava ka uticajnim uzgajivačima pistaća.

Situacija će biti još gora

A kako navodi nevladina organizacija Global Vitnes u svom novom izveštaju: „Očekuje se da će se ovo pogoršati 2025. godine. I to sa novom administracijom u SAD koja je neprijateljski nastrojena prema klimatskim akcijama, kao i odlukom kompanije Meta da prekine svoj program provere činjenica u SAD, koji bi korisnicima pružao pouzdanije informacije o lažnim tvrdnjama o klimi koje vide na svojim fidovima”.

Prema istraživačima, neki ostvaruju veliku zaradu od klimatskih dezinformacija. Tim je otkrio da je, na primer, Epoh Tajms, koji redovno objavljuje skeptične stavove o klimi, generisao skoro 1,5 miliona dolara ukupnog prihoda za sebe i Gugl u periodu od 12 meseci.

„Proizvodnja senzacionalističkog sadržaja koji negira klimatske promene je brza i jednostavna. Posebno sa razvojem generativne veštačke inteligencije, a može se pretvoriti u profit korišćenjem onlajn AdTech sistema“, navode istraživači.

S obzirom na to da će ovogodišnja COP30 klimatska konferencija biti održana u Brazilu, izveštaj upozorava da možemo da očekujemo da će brazilska agroindustrija širiti dezinformacije o ekološkoj šteti koju izaziva. Autohtone zajednice koje brane svoju zemlju biće meta koordinisanih kampanja uznemiravanja i dezinformacija.

Ekologija
Shutterstock/SibRapid

Mali broj korisnika proizvodi mnogo sadržaja

Nedavna analiza dezinformacija o klimi na Linkdinu, koju su sproveli istraživači iz Ripl Risrč i teksaški A&M univerzitet, otkrila je da su dva najčešća narativa „Klimatska rešenja neće uspeti“ i „klimatska nauka je nepouzdana“.

„Objave su retko direktno negirale klimatske promene. Umesto toga, koristile su sofisticiranije taktike. Fokus je na podrivanju poverenja u klimatska rešenja i naučni konsenzus“, naveli su istraživači.

„Postovi su često prikazivali obnovljive izvore energije kao neefikasne, skupe ili nepraktične. Koristili su obmanjujuće statistike ili selektivno odabrane anegdote. Drugi su nastojali da potkopaju klimatsku nauku prikazujući je kao neizvesnu ili politički motivisanu“.

Istraživanje je takođe pokazalo da relativno mali broj korisnika proizvodi veliki deo sadržaja. Najaktivnijih pet odsto autora odgovorno je za 39 odsto objava, 46 odsto komentara i 44 odsto deljenja.

Inicijativa za integritet informacija

Krajem prošle godine, Brazil, UN i UNESCO pokrenuli su Globalnu inicijativu za integritet informacija o klimatskim promenama, s ciljem borbe protiv rastućeg talasa dezinformacija.

Zemlje koje su se pridružile, uključujući Čile, Dansku, Francusku, Maroko, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedsku, doprinosiće fondu kojim upravlja UNESCO. Cilj je prikupljanje između 10 i 15 miliona dolara u naredne tri godine. Novac će biti dodeljivan kao grantovi nevladinim organizacijama.

„Koordinisane kampanje dezinformacija koče globalni napredak u borbi protiv klimatskih promena“, rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš.

„Moramo se boriti protiv koordinisanih kampanja dezinformacija koje ometaju globalni napredak u rešavanju klimatskih promena. Od otvorenog negiranja do grinvošinga i uznemiravanja klimatskih naučnika“.

Ema Vulkot, saradnica Forbes