Laponija između bajke i luksuza: Šta su videli naši građani koji su posetili dom Deda Mraza

Lifestyle Jelena Andrić 3. jan 2026. 08:00
featured image

3. jan 2026. 08:00

Rovanijemi, grad u finskoj Laponiji, poznat je širom sveta kao mesto odakle dolazi Deda Mraz. Ovo malo, ali bajkovito naselje svake godine privlači putnike željne zimskih avantura, polarne svetlosti i susreta sa najpoznatijim stanovnikom severa.

Poseta ovom mestu jedno je od putovanja koje se ne zaboravlja, kažu za Forbes oni koji su imali tu sreću da putuju.

U Srbiji nema mnogo turističkih agencija koje organizuju putovanja u Laponiju. Uglavnom to nisu grupne ture već individualna putovanja. Tako i aranžmani za Rovanijemi spadaju u skuplje.

U Laponiji dosta ljudi iz Srbije

Kako kažu u jednoj agenciji u Beogradu koja organizuje takvo putovanje, ove sezone primećuju veliko interesovanje putnika da posete domovinu Deda Mraza.

Među njima su mladi parovi, porodice sa decom, a nekada i više porodica koje vode decu zajedno.

Najčešće se javljaju sa željom da putuju od 15. decembra kada većina dešavanja i manifestacija u Rovanijemiju počinje. Porodice sa decom ostanu najčešće oko sedam dana. Uglavnom rezervišu bar šest meseci ranije da bi i cena bila povoljnija.

Foto: Privatna arhiva/Ivana Mladenović

Šta obići u Laponiji

Kako kažu u ovoj agenciji, u vezi sa cenom dosta toga zavisi od tipa smeštaja. Recimo, boravak u igloima važi za luksuzniji segment pa je i dosta skuplje od hotela.

Putnici obično traže mogućnost da se voze po snegu na motornim sankama, zatim haski sankama i saonicama na tradicionalnoj farmi irvasa.

Takođe, da upoznaju samog Deda Mraza. Deca mogu da posete poštu u koju stižu sva pisma iz celog sveta. Mogu da posete radionicu vilenjaka, vide irvase u parku. Mogu da uživaju u finskim saunama, a veliki broj njih želi da vidi Auroru Borealis, jedinstveni fenomen prirode.

Kada je reč o iskustvima onih koji su putovali, kažu da period oko katoličkog Božića, ali i oko Nove godine nosi poseban doživljaj.

Praznična čarolija

Ivana Mladenović je sa suprugom u Rovanijemi putovala krajem novembra i početkom decembra 2024. Grad je okićen, održavaju se božićni koncerti i počinje da se oseća praznična atmosfera, priča Ivana za Forbes. 

„Deda Mrazovo selo je već tada bilo puno posetilaca sa svih strana sveta. Interesantno je svima. Najviše je bilo porodica sa decom. Za mališane je poseta Deda Mrazu posebna čarolija i oni se najviše raduju“, priča Ivana.

Kako stići do Rovanijemija

Kako je nastojala da prođu nešto povoljnije, birali su raniji period za rezervaciju. Putovali su preko Amsterdama. Primetila je i da mnogi odluče da uz presedanje lete do Helsinkija, pa dalje idu vozom.

Foto: Privatna arhiva/Ivana Mladenović

„Cena je bila niža nego da kombinujemo dve različite niskobudžetne avio kompanije“, objašnjava.

Na aerodromu u Helsinkiju postoje stalni letovi do Rovanijemija. Iako je aerodrom u ovom mestu mali, zbog velikog interesovanja turista sve više je direktnih letova iz mnogih evropskih gradova.

Temperature bile u minusu, ali podnošljivom

Kako priča Ivana, dilema je bila kakve temperature ih čekaju u Laponiji. U Rovanijemiju su prava lutrija, priča.

„Početkom januara 2025. je najviša dnevna temperature bila -6 stepeni, a istog datuma prethodne godine -24,6 dok je najniža išla do -34,8. U toku našeg boravka je temperatura uglavnom bila u minusu, ali podnošljivom“, priseća se Ivana.

Laponija je oduševila. Ne toliko sam Rovanijemi, koliko okolina grada koju treba doživeti u to doba godine. „Budili smo se sa pogledom na reku Kemijoki koja je bila delimično zaleđena“, opisuje utiske. „Ta svitanja će mi ostati u sećanju. Mir, osećaj prostranstva. Ljudi koji šetaju uz put daleko“.

Fenomen Aurora Borealis

Pamti i zelenu boju Aurore Borealis na nebu iznad laponske kuće koju su izabrali da im bude dom tih dana. Ova oblast inače posebno je poznata po ovom prirodnom fenomenu koji se javlja kada se elektroni iz Sunčeve svetlosti sudaraju sa atomima u atmosferi Zemlje blizu njenih polarnih područja.

Ovi svetlosni efekti izgledaju kao talasi svetlosti na nebu u vidu zelene, ljubičaste, crvenkaste i plave boje.

Rovanijemi osim što je poznat kao dom Deda Mraza, predstavlja i savršeno mesto za posmatranje Aurore Borealis.

Foto: Privatna arhiva/Ivana Mladenović

Haski vožnja

Svima koji bi da putuju savetuje da posete i Deda Mrazovo selo koje je na Arktičkom polarnom krugu, šest kilometara udaljeno od Rovanijemija i u kom ima dosta drugih atrakcija. Ivanu je oduševila zaprega sa psima haski rase.

„To je adrenalinska vožnja koja se ne propušta. Lepi su i irvasi, a sa njima je doživljaj potpuno drugačiji. Oni lagano vuku sanke, a vi ste ušuškani u krzno. Pravo uživanje“, priča Ivana.

Dva minuta vožnje staje 90 evra, kaže. Bar je ona uspela za toliko novca da rezerviše ovu vožnju. Inače je ovaj ugođaj skuplji.

U Laponiji su ona i muž proveli šest dana.

„To je dovoljno vremena da se posete atrakcije, da se prošeta, da se pređe Arktički polarni krug, da se popriča sa Deda Mrazom, što je i za nas starije, a ne samo decu bio doživljaj“, priča Ivana.

Susret sa Deda Mrazom kao poseban doživljaj

Priseća se da su se polako kretali mračnim hodnikom ka njemu. Deca koju su sretali posebno su bila uzbuđena dok su čekala taj susret.

Ivana je posebno bila oduševljena mogućnošću da koriste saunu u smeštaju, a što nisu očekivali. Fincima je sauna izuzetno važna. Otuda je imaju gotovo u svakom objektu.

U ovom mestu živi i Baka Mrazica koja ne prima goste svaki dan, pa treba proveriti da li je kod kuće, priča Ivana.

Od druge nedelje decembra do polovine marta je moguće posetiti Snowman World. To je mesto za zabavu u snegu i ledu, u okviru Deda Mrazovog sela. Praktično centar zbivanja. Snežni tobogani, lavirint, klizalište, Ice bar, snežni restoran, samo su neke od atrakcija.

Kako kaže, posle ovog puta vidi da u Laponiji ima sadržaja za sve, ne samo za decu.

Foto: Privatna arhiva/Ivana Mladenović

Ima i za one koje vole adrenalinske atrakcije, napolju, na snegu, a i za one koji vole miran i elegantan odmor, koji vole da odsednu u hotelu visoke kategorije, da jedu lokalne specijalitete u restoranima, da se opuste u sauni. Što se tiče izbora smeštaja, raznovrsan je. Tako ima hotela sa pet zvezdica, ali i kućica sa zastakljenim krovom gde svaka ima svoju saunu i đakuzi.

Moguće je odsesti i u kući na privatnom ostrvu. Ima i hotela nižih kategorija, hostela, privatnog smeštaja, pa čak i jedna kamp prikolica koju je videla da se izdaje za 99 evra (plus sve takse) dnevno.

Koliko novca treba za ovakvo putešestvije

Cene smeštaja, kako priča, tada su se kretale oko 150-200 evra dnevno za dve osobe, pa do oko 1.300 – 3.000 evra u zavisnosti od smeštaja.

Najskuplji koji se može naći je privatni apartman za koji vlasnici traže 8.000 evra dnevno u januaru, za četiri osobe. U decembru je rasprodat. Kuća na privatnom ostrvu iznajmljivana je za 3.250 evra dnevno za dve do tri osobe, priča Ivana.

Za taj novac je usluga kompletna. Prevoz gostiju sa aerodroma u smeštaj gde ih čeka konsijerž, kao i već pripremljen prvi obrok.

Kako se može videti na sajtu jedne od agencija koja ga organizuje, putovanje koje traje četiri dana (tri noći) u hotelu košta oko 1.380 evra po osobi.

Domen luksuza

U ovu cenu nije uključen put avionom. Ako bi neko odlučio da boravi u staklenim igloima četiri noći, taj put bi košta oko 1.700 evra po osobi.

Na sajtu druge agencije koja organizuje ture može se videti primer individualnog putovanja u kome pet noći, a šest dana za odrasle košta 3.240 evra. Ako putuju porodice (odnosno dvoje odraslih i jedno dete) u januaru će ih put od pet noći koštati 7.592 evra.

Avio karte nisu uključene ni u ovaj aranžman, i one se kreću oko 550 evra. Oni koji putuju za ovaj novac mogu biti smešteni dve noći u hotelu srednje klase, a tri u u staklenom iglou. Podrazumeva se doručak, jedna ručak i tri večere.

Za četiri noći odnosno pet dana u hotelu srednje klase u januaru porodice sa dvoje odraslih i detetom u hotelu srednje klase uz doručak će platiti 5.174 evra, a februaru oko 4.403 evra.

Foto: Privatna arhiva/Ivana Mladenović

Lokalni specijaliteti – rezervisati mesto u restoranu

Kao i sve u ovom mestu i kuhinja je specifična i neobična. Od lokalnih specijaliteta u Laponiji može se probati irvas. Tradicionalni je sotiran, poslužen na pire krompiru, uz kisele krastavce i džem od lingoberi bobica, priča Ivana.

U meniju je zastupljen i losos, kao i supa od te ribe. Takođe i medveđe meso koje je lokalni specijalitet, ali ga nema u svim restoranima.

Mesto u restoranu, kako priča, treba rezervisati pre puta. U pojedinim ne bude mesta ceo mesec.

Kada je reč o cenama, seća se da je porcija lososa koštala tada oko 25 evra, a neko od pića tri evra.

Poseta muzejima

Ivana je u Laponiji posetila i Muzej Artikum. To je naučni centar i muzej koji se nalazi u centru grada.

„To je prva “stanica” koju morate da posetite jer će vam to pomoći da bolje upoznate Rovanijemi i Arktičku oblast. U Arktikum muzeju uvek imate zanimljive i edukativne postavke koje su interaktivne tako da su se potrudili da sve generacije uživaju, dok otkrivaju neka nova saznanja o Arktiku“, savetuje sagovornica.

Pored toga, u ovom muzeju može se saznati dosta istorijskih činjenica koje su vezane za Rovanijemi, poput toga šta se dogodilo sa gradom nakon Drugog svetskog rata.

Shuttesrzcok/Alexander Gafarro

Deda Mraz je stvaran

Kada je dobio priliku da upozna Deda Mraza, i obiđe najsrećnije selo na svetu iz dečijih snova Marko Tadić, inače turistički bloger, bio je uzbuđen kao dete. Priča da je atmosfera takva da se jednako radovao susretu kao kada je bio mali.

U Rovanijemi ne dolaze samo roditelji sa decom, ima tu i starijih ljudi koji su u duši ostali deca pa su odlučili da u zlatnom dobu upoznaju superheroja koji je obeležio detinjstvo, priča Marko o svom putu i zapažanja deli i na svom blogu.

Selo Deda Mraza je kao priča prilagođena svim uzrastima, tako da se niko neće osetiti zapostavljeno, ističe. U ovom selu Deda Mraz ima svoju kancelariju u kojoj prima sve zainteresovane.

Foto: Privatna arhiva/Ivana Mladenović

I put tokom proleća i leta ima svoje draži

„Kada uđete u njegovu kancelariju, videćete vilenjake koji užurbano spremaju poklone. Na sve strane možete videti džakove i velike kovčege koji su puni poklona i spremni za isporuku“, priseća se Marko.

Iako je putovao s proleća imao je osećaj da je došlo vreme praznika.

Finska je daleka i poprilično neistražena zemlja, ali to ne znači da je to zemlja u kojoj 365 dana vlada sneg i da je poznata samo po Deda Mrazu.

I on savetuje da se krene od naučnog muzeja Artikum koji se nalazi u centru grada.

„U Arktikum muzeju uvek imate zanimljive i edukativne postavke koje su interaktivne tako da su se potrudili da sve generacije uživaju, dok otkrivaju neka nova saznanja o Arktiku“, kaže Marko.

Posebno je oduševljen netaknutom prirodom koja je u letnjem periodu posebno došla do izražaja.