Objašnjen Tiktok trend „2026 je nova 2016“

Lifestyle Forbes 25. jan 2026. 08:00
featured image

U 2026. godini TikTok i Instagram se osvrću na 2016. i prisećaju se „dobrih starih vremena“ – evo zašto su neki korisnici društvenih mreža nostalgični za prošlim danima.

25. jan 2026. 08:00

Godina 2026. je tek počela, ali internet se već okreće unazad. Talas nostalgije za 2016. proširio se društvenim mrežama, a potekao je sa Tiktoka.

Trend „2026 je nova 2016“ – objašnjenje

Iako je 2016. bila pre svega 10 godina, onlajn kultura se u međuvremenu značajno promenila. Tako su se mnogi sa setom prisetili starog interneta, gledajući ga kroz ružičaste Instagram filtere.

Mimovi su evoluirali, digitalni pejzaž se promenio, a način na koji koristimo društvene mreže danas je drugačiji. Korisnici su manje zainteresovani za deljenje ličnih trenutaka i sve češće se sele u zatvorenije, privatne prostore poput Diskorda.

Godina 2016. ima čak i prepoznatljivu, retro estetiku. Nju karakterišu prezasićene Instagram fotografije i Snepčetov filter psa, koji je u to vreme smatran uzbudljivim tehnološkim iskorakom.

Korisnici Tiktoka i Instagrama ponovo objavljuju omiljene fotografije iz tog perioda ili snimaju nove selfije i video-klipove koristeći Tiktokov „2016“ filter, osmišljen da oponaša živopisnu paletu boja zastarelih Instagram filtera.

Serija Stranger Things i Marvelovi filmovi

Modni trendovi iz tog vremena takođe su ponovo oživeli. Čak se i klasični mimovi vraćaju u fokus – neki od njih danas deluju šarmantno jednostavno, gledano iz današnje perspektive.

Godine 2016. film Captain America: Civil War stigao je u bioskope i učvrstio dominaciju Marvela na filmskoj sceni, franšize koja je u tom trenutku delovala nezaustavljivo. S druge strane, Netfliks je tada objavio prvu sezonu serije Stranger Things.

stranger things, serija, netflix, nikola đuričko
Nikola Đuričko u seriji Stranger Things; Foto: Netflix / Everett / Profimedia

Danas obe ove franšize deluju istrošeno i umorno, kao relikti nekog drugog vremena.

Trend povratka u 2016. prihvaćen je širom interneta. Prvobitno je potekao od mlađih korisnika Tiktoka, nezadovoljnih trenutnim stanjem onlajn sveta.

Izraz „2026 je nova 2016“ može se pratiti do ironične šale generacije Z, koja je vremenom prerasla u iskreni pokret poznat kao „Veliki reset mimova“ (The Great Meme Reset), u okviru kog su Tiktokeri sa setom prizivali „dobra stara vremena“, pre nego što je internet bio preplavljen AI-generisanim besmislicama.

„Reset mimova“ je predlagao da korisnici Tiktoka „resetuju“ internet objavljivanjem klasičnih mimova. Na taj način bi potisnuli sadržaje niskog kvaliteta napravljene isključivo radi interakcije i podstakli povratak zaboravljenih trendova.

Godina 2016. izabrana je kao zlatno doba mimova, neposredno pre perioda koji se doživljava kao njihov pad.

Donald Tramp izabran 2016

Iako su neki jednostavno nostalgični za sopstvenom mladošću, veliki deo ovog trenda odnosi se na doživljenu nevinost 2016. u poređenju sa današnjim internetom.

Važno je napomenuti da je Donald Tramp prvi put izabran za predsednika krajem 2016. godine. Time je započela nova era u kojoj su zabava i politika postale trajno isprepletane. I naizgled nemoguće je to izbeći.

Godine 2016. niko nije koristio izraz „doomscrolling“, dok se danas on često upotrebljava kako bi opisao društvene mreže opsednute lošim vestima i kulturnim ratovima, koji zagađuju javni diskurs poput pozadinskog zračenja.

Današnji korisnici interneta bombardovani su AI generisanim besmislenim sadržajem. Dipfejk snimci postaju sve teži za prepoznavanje, što doprinosi popularnosti tzv. „Teorije mrtvog interneta“ (Dead Internet Theory).

Zašto je toliko ljudi nostalgično za 2016. godinom?

Internet 2016. nije bio ni približno toliko vedar i bezbrižan kako ga danas pamtimo, ali nije bio ni toliko gejmifikovan i komercijalizovan kao sada. Bilo je više običnih korisnika koji su objavljivali selfije i delili nasumične misli sa pratiocima, čisto iz zabave.

U 2026. godini čak i mimovi mogu da se monetizuju, zahvaljujući NFT i kriptovalutama. Jedan jedini viralni trenutak može nekoga obogatiti ili upropastiti, dok je „farma interakcija“ sve rasprostranjenija praksa.

Pre 10 godina, platforma X se još zvala Tviter i bila je strože moderirana. Nije postojao finansijski podsticaj za tvitovanje, niti je postojao Grok koji bi na zahtev generisao seksualizovane slike korisnika.

Internet 2026. nije u potpunosti loš. I dalje postoji mnogo zabavnog i kvalitetnog sadržaja. Ali se čini da aktuelni mimovi odražavaju mračniju stvarnost.

Šale o rastućim troškovima života i stanju ekonomije sve su prisutnije, a mnogi korisnici interneta okreću se crnom, „grobarskom“ humoru.

Uznemirujući, grozničavi video-snimci generisani veštačkom inteligencijom danas su svuda, a mnogi od njih koriste lik pokojnog Čarlija Kirka – iznenađujuće mračan trend poznat kao „kirkifikacija“ interneta.

Razlika između 2016. i 2026. godine

Prosečnog korisnika interneta iz 2016. verovatno bi zatekao vedri nihilizam mimova iz 2026. Ta 2016. možda nije bila naročito „čista“ godina, ali je u poređenju s današnjicom ipak postojala izvesna nevinost.

Razlika između 2016. i 2026. može se ilustrovati kroz mobilnu igru sa proširenom stvarnošću Pokemon Go, koja je objavljena leta 2016. i koje se mnogi i danas rado sećaju.

pokemon go igrica
Hugo MATHY / AFP / Profimedia

Pokemon Go je podsticao igrače da izlaze napolje, istražuju svoje krajeve i povezuju se sa drugim igračima.

Godine 2024. otkriveno je da su igrači Pokemona davali podatke za treniranje AI modela koji „uči da vidi svet“. T je izazvalo zabrinutost da bi takav model mogao imati i vojne namene.

Činjenica da su igrači Pokemona nesvesno učestvovali u ogromnoj operaciji prikupljanja podataka deluje vrlo poznato u 2026. godini, kada se generativni AI modeli često treniraju na radu javnosti – bez dozvole autora.

Trend povratka u 2016. osvrće se na internet koji je već počinjao da se kruni, ali je još uvek zadržavao iskrenu nevinost. Vreme u kome je objavljivanje snažno filtrirane fotografije preskupe kafe predstavljalo vrhunac sofisticiranosti.

Deni Di Plasido, saradnik Forbes