Više od milijardu ljudi je gojazno, otkrila nova studija: Šta treba znati o globalnim trendovima

Stope gojaznosti su se značajno povećale između 1990. i 2022. godine, dok su se stope ljudi s manjom težinom smanjile u većini zemalja, pokazala je nova studija, a istraživači veruju da je pristup kvalitetnijoj hrani ključ za simultano smanjenje gojaznosti i borbu sa stopama pothranjenosti.
Globalne stope gojaznosti među odraslim ženama su se više nego udvostručile između 1990. i 2022. godine, dok su se stope među odraslim muškarcima utrostručile, podaci su iz studije objavljene u četvrtak u Lansetu (Lancet).
Stope gojaznosti kod dece bile su četiri puta veće u 2022. u odnosu na 1990. godinu. Nacije Tonga i Američka Samoa imale su najveću stopu gojaznosti odraslih žena, dok su Nauru i Američka Samoa imale stope među odraslim muškarcima 60 odsto. Niue i Kukova ostrva su imali najveću stopu gojaznosti kod dece, preko 30%.
Stope gojaznosti među ženama u SAD su se više nego udvostručile sa 21,2% u 1990. na 43,8% u 2022. godini, dok su stope gojaznosti među muškarcima porasle sa 16,9% u 1990. na 41,6% u 2022. godini, stavljajući SAD na 36. mesto po stopi gojaznosti žena, a 10. za muškarce.

Ujedinjeno Kraljevstvo je rangirano na 87. mestu po stopama gojaznosti kod žena i na 55. mestu po stopama gojaznosti muškaraca, a Kina je na 11. mestu za žene i 52. za muškarce. Stope gojaznosti kod dece u SAD porasle su sa 11,6% na 19,4% kod devojčica – 22. na listi – i sa 11,5% na 21,7% kod dečaka, što ih čini 26. zemljom po visini.
Velika Britanija je rangirana na 72. mestu po najvišim stopama gojaznosti kod devojčica i na 91. među dečacima, dok je Kina na 99. mestu (od 102) za devojčice i na 70. mestu među dečacima.
Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, gojaznost i nedovoljna težina su oba oblika pothranjenosti. Klimatske promene, pandemija kovida i rat u Ukrajini potencijalno bi mogli da izazovu porast neuhranjenosti „povećanjem siromaštva i cene hrane bogate hranljivim materijama“, rekao je Guha Pradipa, koautor studije iz Fondacije za istraživanje dijabetesa u Madrasu.
Šta utiče na ovakve cifre
Milijardu ljudi je širom sveta živelo sa gojaznošću 2022. godine, prema časopisu Lanset. To je 879 miliona odraslih i 159 miliona dece.
Broj odraslih koji su imali nedovoljnu težinu opao je za više od 50% u istom vremenskom periodu.
Prema studiji, broj devojčica ispod potrebne težine pao je za oko 20 odsto, a dečaka za oko 33 odsto. Eritreja i Istočni Timor su imali najviše stope pothranjenih žena, dok su Etiopija i Eritreja imale najviše stope pothranjenih muškaraca, ukupno 20% odrasle populacije u svakoj zemlji.
Zemlje sa najvećom prevalencom pothranjenih devojčica bile su Indija i Šri Lanka, a Indija i Niger za dečake, gde je više od 15% dece živelo sa gojaznošću.
Povratak na pravi put za postizanje globalnih ciljeva za suzbijanje gojaznosti zahtevaće rad vlada i zajednica, podržan od strane SZO i nacionalnih agencija za javno zdravlje zasnovane na dokazima“, rekao je Tedros Adhanom Gebrejesus, generalni direktor SZO.
„To zahteva saradnju privatnog sektora, koji mora biti odgovoran za uticaj svojih proizvoda na zdravlje. Iako su istraživanja ograničena, postojale su teorije da je pandemija kovida pogoršala gojaznost. Studija sprovedena na zemljama sa visokim dohotkom pokazala je da je pandemija rezultirala blagim porastom gojaznosti, dok je istraživanje sprovedeno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima pokazalo da su se kvalitet ishrane i nedostatak hrane pogoršali nakon pandemije. Međutim, autori Lanset studije nisu sigurni „da li su ovi efekti prolazni ili trajni“.
Arijana Džonson, novinarka Forbes