Ovo su najbogatiji imigranti u Americi u 2025

Kada živite u potlačenoj, totalitarnoj zemlji kao što sam ja živeo, i nemate novca, nema osećaja da imate budućnost ili da će život biti bolji, pa se pitate postoji li uopšte nada“, kaže milijarder Stiven Udvar-Hazi (79). On je kao dete emigrirao u Njujork iz Mađarske. Pakovao je kutije u skladištu na Menhetnu za 30 centi na sat sa 14 godina. Kasnije je stvorio biznis iznajmljivanja aviona.
„Kada izađete iz takve situacije i dođete u Ameriku, imate potpuno drugačiji sistem vrednosti u odnosu na ljude koji su rođeni ovde. Oni su navikli na svoje okruženje i sve pogodnosti, slobode i materijalne stvari koje nas okružuju“, kaže Udvar-Hazi. „Dakle, krećete s druge tačke, gde cenite stvaranje vrednosti, cenite ljude koji vam žele pomoći, i skloniji ste postavljanju ciljeva i zadataka. Zato što želite što pre da pobegnete od te prošlosti i istorije. Nivo motivacije je jednostavno potpuno drugačiji nego kod osobe koja je rođena i odrasla ovde“.
Troje od 10 najbogatijih u Americi su imigranti
Udvar-Hazi je jedan od rekordnih 125 američkih milijardera rođenih u inostranstvu koji trenutno žive u SAD. To je porast za više od trećine u odnosu na poslednji popis iz 2022. kada ih je bilo 92. Ovi imigranti dolaze iz 43 zemlje i čine 14% od skoro 900 američkih milijardera. Vredni su ukupno rekordnih 1,3 biliona dolara i poseduju 18% ukupnog američkog milijarderskog bogatstva koje iznosi 7,2 biliona dolara.
Troje od 10 najbogatijih ljudi u Americi (i na svetu) su imigranti, uključujući i najbogatiju osobu. Ilon Mask (54), rođen je u Južnoj Africi. U SAD je došao preko Kanade kao student. Sada vredi oko 393,1 milijardu dolara. Koosnivač Gugla Sergej Brin (51) drugi je najbogatiji imigrant, s bogatstvom procenjenim na 139,7 milijardi dolara. Brinova porodica preselila se u SAD iz Rusije kada je imao šest godina, bežeći od antisemitizma.

Treći najbogatiji američki imigrant je suosnivač i izvršni direktor Endvidije Džensen Hvang (62). Rođen je na Tajvanu, a s porodicom se kao dete preselio u Tajland. Kada je imao devet godina, roditelji su njega i starijeg brata poslali u SAD kako bi pobegli od društvenih nemira u Tajlandu. Hvang, koji vredi oko 137,9 milijardi dolara, jedan je od 11 milijardera imigranata s Tajvana, u odnosu na samo četiri iz 2022. To je dovoljno da se Tajvan izjednači s Izraelom kao zemljom s drugim najvećim brojem milijardera imigranata na Forbes listi za 2025. Može i da se pohvali najvećim rastom otkako smo poslednji put posmatrali imigrante milijardere.
Žene imigranti
Među novim licima s Tajvana je i Hvangova rođaka i rivalska direktorka u čip industriji, izvršna direktorica AMD-a Lisa Su. Su (55) je jedna od samo 17 milijarderki imigrantkinja, što je porast u odnosu na 10 iz 2022.
Još jedna nova žena na listi je Iranka Maki Zangane. „Biti imigrant znači tražiti najbolje prilike i naučiti da se prilagodiš novim okruženjima, a da pri tome zadržiš svoje osnovne vrednosti“, kaže Zangane (54). Ona se u SAD preselila 2002. kako bi radila za firmu za robotsku hirurgiju, nakon što je vodila evropske operacije te kompanije. Danas je koizvršna direktorka biotehnološke kompanije Summit Therapeutics. Njihove akcije su porasle za skoro 200% u protekloj godini. To je Zangane uvelo među milijardere, zahvaljujući obećavajućem kandidatu za lek protiv raka pluća. „U biznisu je isto. Morate ostati oštri, neprestano se razvijati i biti dovoljno otporni da uspete bez obzira na izazove. Taj način razmišljanja oblikovao je moj uspeh“.

Većina se obogatila radom
Indija je dodala drugi najveći broj novih milijardera imigranata na Forbes listu (5). Pretekla je Izrael kao zemlju i koje je došlo najviše milijardera imigranata (12). Među novopridošlima iz Indije su izvršni direktor Alfabeta Sundar Pičaji (53), izvršni direktor Majkrosofta Satja Nadela (57) i Nikeš Arora (57), koji od 2018. vodi firmu za sajber sigurnost Palo Alto Netvorks.
Dok je više od četvrtine američkih članova kluba sa tri zareza (tj. milijardera) nasledilo svoje bogatstvo, 93% milijardera imigranata sami su se obogatili. Gotovo dve trećine njih obogatilo se u tehnološkom sektoru (gde su 53 imigranata postali milijarderi) ili u finansijama (28).
Izraelski investitor Oren Zeev, 60, jedan je od tih majstora novca. “Ono što mi je pomoglo da uspem, verujem, bilo je to što sam zahvaljujući svom drugačijem poreklu mogao da razmišljam i radim drugačije od većine VC-a (venture kapitalista) koji su išli u iste škole, družili se međusobno i uticali jedni na druge”, kaže Zeev. On se u SAD doselio 2002. i ulagao u kompanije poput firme za audio knjige Audible, tehnološke obrazovne firme Chegg i Uberove transportne firme.

Ostali posle studija
Nije iznenađujuće da su mnogi u Ameriku došli zbog studiranja i nikad se nisu vratili. Među njima su i Mask i 65-godišnji mogul sajber sigurnosti Džaja Čaudrija. On nikada pre nije leteo avionom kada je iz rodne Indije pošao na postdiplomske studije na Univerzitet u Sinsinatiju 1980.
Vlasnik Džeksonvil Jaguara Šahid Kan, 74, stigao je u SAD sa 16 godina. Potrošio je većinu porodične ušteđevine na kartu u jednom pravcu za Univerzitet Ilinois u Urbana-Champaignu. Već u prvih 24 sata, iskusio je verziju američkog sna, našavši posao pranja posuđa za 1,20 dolara po satu. Više nego što je zarađivalo “99% ljudi” kod kuće. “Od tog trenutka, imao sam osećaj zahvalnosti, poniznosti i osnaženja kakav nikad pre nisam imao”, kaže Kan, osnivač proizvođača auto-delova Flex-N-Gate. On je donirao oko 30 miliona dolara svom matičnom univerzitetu.
Imigranti i način razmišljanja
Nubar Afejan, 62, takođe je došao u SAD da studira. Pobegao je s roditeljima od građanskog rata u Libanu u Montreal 1975. godine. Doktorirao je biohemijsko inženjerstvo na MIT-u 1987. i pustio korene u Masašusetsu. Tu i danas živi i koosnivač je i predsednik kompanije Moderna, proizvođača vakcine protiv Kovida-19. U junu je Afejan zamoljen da se osvrne na svoje životno putovanje i podeli svoje iskustvo s novim američkim državljanima na ceremoniji naturalizacije koju je organizovala Predsednička biblioteka Džona F. Kenedija u Bostonu. Njegov savet za nove imigrante, kaže za Forbes, važi i za Amerikance čiji su preci davno došli u SAD. To je zato što, prema Afejanu, ne morate biti imigranti da bi imali imigrantski način razmišljanja.
“Imigrantski način razmišljanja u osnovi kaže: ‘Ništa mi nije dato, na ništa nisam rođenjem stekao pravo, moram da radim za to i sam to da unapredi’”, kaže Afejan. “Putovanje kroz koje prolaze imigranti često je ispunjeno nedaćama. Ali, stečena otpornost iz tog putovanja je prednost. Ako odlučiš tako da je koristiš. Što više postaješ zahtevan, to manje postaješ imigrant i ta prednost se sve više gubi”.
Ovaj mentalitet je ono što je učinilo Ameriku velikom, prema Afejanu. “Video sam mnogo različitih zemalja i kultura, i stvarno nema mesta poput SAD kao zemlje imigranata”, kaže on. “Mislim da moramo učiniti sve što možemo da to zaštitimo”.
Lista 10 najbogatijih imigranata u SAD
| MESTO | IME I PREZIME | BOGATSTVO | IZVOR BOGATSTVA | ZEMLJA ROĐENJA |
| 1 | Ilon Mask | 393,1 milijardi dolara | Tesla, Space X | Južna Afrika |
| 2 | Sergej Brin | 139,7 milijardi dolara | Gugl | Rusija |
| 3 | Jensen Huang | 137,9 milijardi dolara | Kompjuterski čipovi | Tajvan |
| 4 | Tomas Peterfi | 67,9 milijardi dolara | Broker | Mađarska |
| 5 | Mirijam Adelson & porodica | 33,4 milijardi dolara | Kazina | Izrael |
| 6 | Rupert Murdok & porodica | 24 milijardi dolara | Novine, TV mreže | Australija |
| 7 | Piter Til | 21,8 milijardi dolara | Fejsbuk, investicije | Nemačka |
| 8 | Džej Čaudri | 17,9 milijardi dolara | Sigurnosni softver | Indija |
| 9 | Jan Koum | 16,9 milijardi dolara | Ukrajina | |
| 10 | Džon Tu | 14,1 milijardi dolara | Računarska oprema | Kina |
Met Duro, novinar Forbes