Ima li spasa na tržištu od visoke inflacije?
Aktuelni pad inflacije na jednocifrene stope teško da može izbrisati posledice njenog delovanja po imovinu prosečnog ulagača. Ona će posebno ostati u sećanju pristalicama najkonzervativnijeg pristupa ulaganja (valutni depoziti), dok su investitori u rizičnije klase imovine (akcije) uspeli u izvesnoj meri da saniraju gubitke.
Nakon petooktobarskih promena i povratka poverenja u finansijski sistem, štednja u bankama postala je dominantan vid ulaganja domaćih građana. Kreditna ekspanzija je sa sobom nosila i veliki borbu za depozite čija je cena (kamata) rasla skoro do 10 procenata u osvit svetske finansijske krize i dodatno je ubrzala kumulativni rast štednje. Mimo ekonomske logike, ovaj trend nije posustajao ni u potonjim godinama kada su kamate težile nuli kao posledica totalne nezainteresovanosti banaka za nove depozite i politike jeftinog novca najvažnijih globalnih centralnih banaka. Tako je u godinama niskih kamata valutna štednja kumulativno povećana za 50-ak procenata, a velika većina građana novac je držala po viđenju – banka je tu bila samo bezbednosni faktor.
Onaj ko je tokom proteklih 10 godina štedeo u valuti, a to je bila apsolutna većina deponenata, ukupnu neto zaradu nešto manju od 10 procenata gotovo u potpunosti je izgubio nakon jednogodišnje inflacije koja je nedavno usledila. Nešto bolje su prošli deponenti koji su štedeli u nacionalnoj valuti (u proseku manje od pet odsto ukupne štednje), delimično zbog činjenice da je zarada neoporezovana, ali pre svega usled većih kamata i aprecijacije dinara od 2017. godine.
Sasvim očekivano, na listi zarada u proteklih deset godina prednjačile su američke akcije sa prinosom od 226 procenata, nošene ekspanzijom tehnološkog sektora i pozitivnim uticajem kursnih razlika (jačanje dolara u odnosu na evro). Ovdašnja druga omiljena destinacija za kapital, nekretnine, takođe je odbacila dobar prinos (zarada veća od 100 odsto), u velikoj meri usled ekpanzije ovog tržišta u periodu nakon izbijanja pandemije. Viševekovno sredstvo za čuvanje vrednosti imovine, zlato, u periodu 2013-2023. donelo je prinos od oko 83 odsto, pre svega usled uzlaznog trenda u par poslednjih godina, podstaknutog pandemijom, inflacijom i geopolitičkim previranjima.
Ostvareni rezultat u poslednjih 10 godina ne mora ništa da govori o budućim dešavanjima, ali svakako pruža izvesnu osnovu za izricanje prognoza. Gotovo izvesno u bliskoj budućnosti neće biti ništa od ekspanzivne monetarne politike ključnih svetskih centralnih banaka pa bi konzervativna ulaganja (štednja i obveznice) trebalo da donesu znatno veći prinos no u posmatranoj deceniji. Takođe, malo je verovatno da tržište nekretnina, koje generalno ima uzlazni trend u dužem vremenskom periodu, može nastaviti ekspanziju satkanu od nekoliko silnih godina rasta. Isto važi za akcije, čiji impresivan rast u protekloj deceniji teško da bi bio ostvariv bez velikodušne pomoći centralnih banaka koje su nudile gomilu novca na tržištu.
A kako je to na delu bilo u tekućoj godini čiji se obrisi sredinom novembra mogu naslutiti?
Konzervativni ulagači su umesto nekadašnjih mrvica počeli dobijati pristojne prinose u bankama koji su nedelji štednje dostigli neto zaradu veću od tri procenta. Više je nego evidentno da su ove kamate daleko sporije rasle u odnosu na slične odnosno bolje alternative na finansijskom tržištu, ali su građani listom ostali ukupani na bankarskim šalterima koji dominiraju među uslugama u domaćem finansijskom sistemu. Državne obveznice tokom većeg dela godine nudile su prinose veće od šest procenata, uz nekoliko prednosti koje ovi papiri nude: utrživost pre roka dospeća, odsustvo poreskih dažbina, potpuno osiguranje od strane države. Uprkos ovome, malo domaćih deponenata se opredelilo za državni dug pre svega usled slabe informisanosti i nedostatka finansijskih znanja oko ove vrste ulaganja.
Domaći građani koji su se odvažili da učestvuju na Beogradskoj berzi i ulože u faktički jedinu likvidnu alternativu na tržištu (akcije Naftne industrije Srbije) ostvarili su prinos od oko 32 procenta, pre svega zahvaljujući izdašnoj dividendi nakon rekordnih prošlogodišnjih rezultata ove najveće domaće kompanije. Ova zarada bila bi svakako i veća da se kompanija opredelila da akcionarima podeli više od 25 odsto dobiti putem dividende, umesto što je državu nagradila donacijom od 60 miliona evra nauštrb interesa manjinskih akcionara.
Globalne akcije, nakon loše prošle godine u kojoj su ulagači percipirali rast kamata kao izuzetno negativan događaj za ovu klasu imovine, doživele su natprosečan rast, i to u velikoj meri zahvaljujući tehnološkim akcijama koje su dodatni okidač za novi uzlazni trend našle u sve prisutnijoj primenjenoj veštačkoj inteligenciji. Američki indeks tehnoloških akcija, Nasdaq, u plusu je u tekućoj godini oko 30 procenata, a veći deo rasta šireg indeksa, S&P 500, od oko 14 procenata došao je upravo iz ovih sektora. Nemačko, a i šire evropsko tržište akcija, u odsustvu većih tehnoloških priča beležilo je niže ali svakako solidne stope prinosa dok se zlato zadržalo na zaradi od oko sedam procenata.
Nakon izuzetne prošle godine, nafta u 2023. beleži minus od oko šest procenata, a nije joj mnogo pomogao ni aktuelni sukob na Bliskom istoku koji ju je tek na momente pogurao napred. Veliki rast prinosa i pad cena pretrpele su američke državne obveznice, usled očekivanja da će Fed u dužem periodu kamate držati na višim nivoima. Ovom trendu doprinelo je i aktuelno vođenje američkih javnih finansija koje se sa dubokih deficitom i finansijskom nedisciplinom suočava sa sve većim problemima u pronalaženju krupnih zajmodavaca na globalnom nivou.
Izgledi za narednu godinu u velikoj meri ogledaće se u namerama Fed-a i sposobnosti najjačih globalnih privreda da ostanu otporne na poslovne uslove koje karakterišu visoki nivoi zaduživanja. Kompleksnost situacije čine i dva ozbiljna geopolitička sukoba čiji se ishodi ne naziru, te problemi kineske privrede kao jednog od glavnih motora globalnog rasta. Bez sklapanja barem neke od ovih kockica na svoje mesto, investicioni mozaik u 2024. godini teško će nositi sentiment optimizma, a akcije kao najrizičnija vrsta imovine još dugo će ostati iza rekordnih visina dostignutih krajem 2021. godine.
Nenad Gujaničić, Momentum Securities