Javna preduzeća ove godine neće napredovati: Šta predviđa akcioni plan državnog vlasništva

featured image

30. apr 2024. 07:00

Primena Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu počinje sredinom septembra ove godine. Njegovu nameru prati i Akcioni plan Strategije državnog vlasništva. Vlada je upravo usvojila ovaj dokument koji je spisak zadataka za naredne dve godine. I na prvi pogled, jasno je da se korporatizacija nijednog javnog preduzeća neće obaviti ove godine.

Početak primene dugo spremanog, jednom povučenog, propisa neće, očigledno, dočekati neophodni kadrovski kapaciteti. Zapravo, tek do kraja septembra, ako se nadležni budu držali zacrtane dinamike, trebalo bi da se znaju kriterijumi po kojima će postojeća javna preduzeća prelaziti u akcionarska društva ili društva ograničene odgovornosti. Zna se orjentaciono i trošak unapređenja upravljanja – budžet će tokom ove dve godine u to uložiti nepunih 100 miliona dinara.

Promena dogodine

Uz prvi nacrt zakona o upravljanju državnim preduzećima, govorilo se o 23 javna preduzeća viđena za transformaciju. Prema tek usvojenom Akcionom planu, nešto ih je manje.

Kako znamo da se ove godine neće promeniti pravna forma nijednog JP – odgovor se vidi u planu. Pod korporatizacijom, nedležni daju presek koliko je javnih preduzeća koja to još nisu obavila. Početna vrednost, a reč je o stanju iz 2023. godine, je 20 firmi. Cilj za ovu je samo prepisan – ostaće ih 20. I preokret se očekuje tek u 2025. godini. Plan je da ih tada bude – nijedno.

Promena pravne forme, iako je nijedan JP neće okončati u 2024. godini, Ministarstvo privrede će koštati milion, a Ministarstvo rudarstva i energetike – 1,15 miliona dinara. Trošak će u 2025. biti nešto veći. Privreda će odvojiti 4,5, a energetika 3,5 miliona dinara.

Shutterstock/Gorodenkoff

Tokom ove godine neće se menjati ni procenat javnih preduzeća koja su obuhvaćena centralizovanom vlasničkom funkcijom u okviru Ministarstva privrede. Trenutno ih je trećina i na tom nivou će biti čitave 2024. godine. Zato bi u 2025. trebalo da su obuhvaćena sva. Ovogodišnji troškovi su planirani na oko četiri miliona, a u 2025. godini još oko 7,5 miliona dinara.

Stiže kadrovsko pojačanje

Dok je zakon koji je predvideo transformaciju javnih preduzeća još bio u formi nacrta, bilo je jasno da Ministarstvo privrede planira da ojača svoje redove. Pominjalo se angažovanje 15 stručnjaka. Akcioni plan pokazuje da će pojačanje stići ove godine. Planirano je angažovanje pet stručnjaka, što će koštati 8,2 miliona dinara. U tom momentu će se ispuniti 30 odsto zacrtanog cilja.

Zapošljavanja se planiraju i u 2025. godini. Predviđeno je angažovanje još osam stručnjaka, čime bi cilj bio polovično ispunjen. Neophodna sredstva za ovaj potez iznose 15,3 miliona dinara.

Shutterstock/F Armstrong Photogra

Skoro identična mera se navodi na još jednom mestu. Jačanje i usavršavanje kadrovskih kapaciteta Ministarstva privrede iz oblasti korporativnog upravljanja, na drugom mestu, predviđa ove godine upošljavanje osam zaposlenih i još pet u 2025. godini. Ove kolege će, međutim, budžet koštati manje – po 5,3 miliona dinara svake godine. Ostaje otvoreno da će deo možda sufinansirati međunarodne organizacije.

„Sredstva nisu obezbeđena. Planirano je da se u pregovorima sa međunarodnim donatorskim organizacijama obezbede dodatna sredstva koja bi doprinela bržem i efikasnijem ostvarenju definisanih posebnih ciljeva, kao i opšteg cilja Strategije“, stoji napomena u ovom dokumentu.

Sa upravljanjem polako

Nadležni ne raspolažu podatkom koji je procenat javnih preduzeća u kojima je uspostavljen jedinstven sistem korporativnog upravljanja, ali do kraja 2025. godine očekuju da dostigne 12 odsto.

Ne očekuje se veliki napredak ni po pitanju uspostavljanja jedinstvene procedure izbora upravljačkih pozicija i direktora. Trenutno je to regulisano u 13 odsto javnih preduzeća, a tek će se 2025. pridružiti i ostali.

Privredna komora Srbije će do kraja trećeg kvartala 2025. godine uspostaviti sistem stručnog usavršavanja iz oblasti korporativnog upravljanja i sertifikacije za one koji upravljaju ovim

Državna preduzeća pred kojima je tranformacija bi trebalo da definišu kriterijume po kojima će isplaćivati zarade. A kriterijum bi, između ostalog, trebalo da bude – učinak. Ovde su nadležni dosta neprecizni, pa se ne vidi da li to neko možda već primenjuje. Očigledno je samo da bi kod svih trebalo da zaživi 2025. godine.

Šta je ostvareno

Namera Vlade je održivo i efikasno upravljanje firmama u njenom vlasništvu.

„Uspostaviće se nezavisno i efikasno vršenje vlasničke funkcije, jedinstveni sistem mehanizama za postavljanje ciljeva, merenje i praćenje učinka i izveštavanje čime će se obezbediti sveobuhvatni nadzor nad svim privrednim subjektima i usklađivanje strategija i ciljeva svakog preduzeća sa opštim ciljevima državnog vlasništva“, navodi se kao prvi posebni cilj ovog dokumenta.

Definisan je i drugi posebni cilj.

„Uspostavljanje, razvoj i unapređenje korporativnog upravljanja, uključujući uspostavljanje odgovarajućih mehanizama za izbor članova odbora, dovešće do toga da upravljačka tela i rukovodstvo imaju odgovarajuće veštine i stručnost, kao i dovoljan nivo nezavisnosti za izvršavanje njihovih zadataka“, stoji u Akcionom planu. „Pravilan okvir korporativnog upravljanja definiše odgovornost i polaganje računa za rezultate poslovanja i uspostavlja funkciju upravljanja rizicima i kontrolno okruženje“.

Izveštavanje o rezultatima sprovođenja Akcionog plana se planira po isteku svake kalendarske godine, i to najkasnije u roku od 90 dana po isteku kalendarske godine. Tek usvojeni dokument tako daje presek i šta je ispunjeno iz prethodnog akcionog plana koji je pokrivao tri godine.

„Uspostavljanje centralizovane baze podataka svih privrednih subjekata u vlasništvu Republike Srbije i njihovih zavisnih društava je u potpunosti realizovana, a u cilju postavljanja centralizovane baze podataka sa registrom svih društvenih preduzeća i njihove imovine, Ministarstvo privrede je krajem 2021. godine izvršilo objedinjavanje podataka iz različitih izvora. Evidencija privrednih društava u vlasništvu Republike Srbije je javno dostupna i nalazi se na sajtu APR“, navodi se kao ispunjen cilj.

Napredovalo se i u centralizaciji i digitalizaciji nadzora.

„Razvoj IT softvera je realizovan kroz donaciju. I to zaključenjem ugovora između Ministarstva privrede i Švajcarskog sekretarijata za ekonomske poslove (SECO) o donaciji Informacione platforme koju čine softver i izvorni kod, a sve u cilju efikasnijeg procesa planiranja rada javnih preduzeća i izveštavanja o njihovim postignutim rezultatima“, ističe se u Akcionom planu.