Muke poslovnih anđela u Srbiji: Zbog zakona više od godinu dana tražili način da investiraju u startap

Novac Petrica Đaković 22. dec 2023. 07:03
featured image

22. dec 2023. 07:03

Ulaganje u startape je u modi. Interesovanje, pre svega, menadžera na visokim pozicijama, za ovu vrstu investicija je sve veće. Sa porastom informacija o tome šta startapi jesu i čemu oni služe, sve je više i upita u koji od njih vredi ulagati višak novca.

Pomenuti ulagači zadovoljili su prethodno potrebu za kupovinom nekretnina, obezbedili dovoljno kvadrata i sada bi da se oprobaju u nečemu novom. I uprkos činjenici da je to novo značajno rizičnije od kupovine stanova, laganim koracima ono postaje novi „must have“ za „smart money“ investitore.

Ovako za Forbes Srbija započinju svoju priču Miloš Matić i Vladimir Pavlović, srpski poslovni anđeli okupljeni oko ICT hub venture-a. Njihova priča, međutim, ima i drugu stranu medalje. Za realizaciju najnovijeg ulaganja bilo im je potrebno 14 umesto tri ili četiri meseca.

Njih dvojica pripadaju grupi poslovnih anđela koja je pre više od godinu dana pronašla sjajnu investicionu priliku i odlučila da uloži 100.000 evra u startap randevu.tech, registrovan u Nemačkoj, ali su ga osnovala dvojica Srba i jedan Tadžikistanac.

Uvereni da je reč o odličnoj investiciji, 22 biznis anđela spremna da ulože ukupno 100.000 evra svog novca pronašli su za samo mesec dana.

To je, dokazaće se, bio najlakši i najbrži deo ove avanture. Nakon što su sakupili novac, pomislili su da će najefikasniji način da on stigne na račun nemačkog startapa biti osnivanje special-purpose vehicle (SPV), u prevodu kompanije specijalne namene.

Reč je, kako pojašnjavaju dvojica sagovornika Forbes Srbija, o pravnom licu koje ima ograničenu namenu i služi udruživanju investitora, pribavljanju kapitala i plasiranju tog kapitala u startap. Pošto u Srbiji ne postoji mogućnost osnivanja SPV-a, njihov plan bio je da ga osnuju u Švajcarskoj, jer su tamo administrativni troškovi osnivanja ovakve kompanije najmanji.

Prva od mnogih prepreka

Tu su, međutim, naišli na prvu od mnoštva prepreka koje su morali da savladaju na putu investiranja u pomenuti startap.

„Mi smo hteli da osnujemo SPV u Švajcarskoj zato što je kod nas to značajno skuplje, odnosno jedina moguća pravna forma kod nas je običan d.o.o. koji sa sobom nosi značajne administrativne troškove. Ali onda kada smo želeli da novac prebacimo na SPV u Švajcarskoj koji je trebalo da bude otvoren preko platforme Leva, naišli smo na sledeći problem: Zakon o deviznom poslovanju poznaje mogućnost investiranja u d.o.o. i akcionarska društva u inostranstvu, ali ne i u ovaj vid „simple partnership-a“, odnosno formu koju koristi Leva i koja je slična našem ortačkom društvu. Zbog toga smo bili primorani da ovaj postupak obustavimo i posegnemo za pronalaženjem nekog drugog rešenja“, kaže za Forbes Srbija Vladimir Pavlović.

Naši sagovornici objašnjavaju da se investitori udružuju u SPV jer je postupak investiranja lakši i transparetniji nego kada fizička lica ulažu novac ponaosob.

„Benefiti udruživanja investitora pod okriljem SPV-a su višestruki. Prvo, on nudi veću pravnu zaštitu a, drugo, investitori porez plaćaju u zemlji u kojoj su poreski rezidenti, dok SPV ne plaća nikakav porez, jer je dizajniran isključivo da podrži zajednička ulaganja, mobilizaciju kapitala i potrebnu zaštitu investitora. S druge strane, benefit za startap u koji se investira je taj da ima jedan entitet u svojoj vlasničkoj strukturi umesto 22 pojedinca kao manjinske partnere, jer mnogo je teže administrativno donositi odluke u poređenju sa situacijom kada imaš SPV i jednu osobu koja donosi odluku u ime svih investitora“, objašnjava Miloš Matić.

Pokušaj preko Velike Britanije

Pošto je osnivanje SPV-a propalo, njihov sledeći korak bio je pokušaj da novac za investiranje u randevu.tech udruže preko platforme Vauban u Velikoj Britaniji, ali se i ovaj plan izjalovio zbog ograničenja koja propisuje Zakon o deviznom poslovanju.

„Na kraju, odlučili smo se za osnivanje domaćeg pravnog lica, ali smo se onda suočili sa novim izazovom. Pokušali smo, naime, da investiramo u finansijski instrument koji se zove konvertibilna pozajmica, odnosno da uz minimalnu kamatu pozajmimo novac startapu, a zatim da tu pozajmicu konvertujemo u kapital u sledećoj rundi finansiranja pod određenim pravilima“, navodi Pavlović.

Međutim, i to se na kraju završilo neuspešno, jer su se u ovom slučaju sudarili naši i propisi u Nemačkoj. Prema njegovim rečima, naša centralna banka je tražila da randevu.tech za inicijalnu pozajmicu obezbedi garanciju da može taj novac da vrati, a sa druge strane, po nemačkim propisima ako kompanija prima zajam i daje sredstvo obezbeđenja ona mora imati likvidna sredstva koja iznose 150 odsto od vrednosti te pozajmice.

„Ukoliko likvidna sredstva padnu ispod propisanog nivoa, mora se pokrenuti postupak stečaja, tako da ni randevu.tech, a ni bilo koji drugi startap u ranoj fazi razvoja ne bi mogao da ispuni ovaj uslov pa smo morali da promenimo i taj način“, kaže Pavlović.

Inicijativa za izmenu zakona

Saga se na kraju, posle 14 meseci potrage za rešenjem, završila tako što su njih 22 osnovali u Srbiji društvo sa ograničenom odgovornošću i to preduzeće je investiralo u randevu.tech u formi ulaganja u kapital, odnosno u zamenu za dva odsto udela u vlasništvu. Objašnjavaju da će na ovaj način platiti dva puta porez, porez na dobit pravnog lica, a kao fizička lica kasnije porez na dividendu.

„Ovo nas je motivisalo da pokrenemo inicijativu za izmenu zakonskih rešenja i da ukažemo na probleme koje ulagači u inovativne kompanije imaju u Srbiji. Potrebna nam je promena propisa, odnosno usklađivanje sa standardima koji postoje u Evropi i svetu. Tamo već duže vreme funkcioniše SPV i potrebno je da to i ovde omogućimo. Dali smo i konkretne predloge, mogućnost da taj SPV bude bez pravnog subjektiviteta ili sa pravnim subjektivitetom, uz ograničenje da ukupna investicija bude maksimum do milion evra i samo u jedan startap. Pored toga, takav SPV bi trebalo da se upiše u registar koji vodi Komisija za hartije od vrednosti“, kaže Miloš Matić.

Dva od 10 startapa naprave izuzetan rezultat

Njih dvadesetdvojicu peripetije oko ovog ulaganja, ipak, nisu zaustavile u nameri da investiraju u randevu.tech , a na pitanje zašto, odnosno zašto je ovaj startap poseban i koliko očekuju da će profitirati od ove investicije, Pavlović odgovara:

„Za ulaganje u startap važi pravilo da ulažete novac koji ste spremni da izgubite, jer samo dva od 10 startapa uspe da napravi izuzetan rezultat i da se tako uloženi novac vratiti petostruko ili desetostruko. Mi verujemo da je ono što oni rade budućnost i zato smo bili istrajni u tome da prevaziđemo sve navedene prepreke“.

Miloš dodaje i sledeće: „Duboko verujemo u randevu.tech tim i u ono što grade. Njihovo rešenje ima tendenciju da postane neizostavan alat svakog programera ili kompanije koja razvija svoje marketplejs rešenje ili digitalni proizvod, a traži alat za rapidni razvoj na najnovijoj tehnologiji. Mogu da postanu deo nezaobilazne tehnološke infrastrukture. To su rešenja koja verujem da opstaju na duže staze“.

Na kraju, naši sagovornici ističu da je ulaganje u startap najrizičnija klasa imovine, ali sa najvećim očekivanim prinosom u poređenju sa ostalim klasama poput berze ili nekretnina. Da bi se zaštitili od rizika propadanja pojedinačnih startap kompanija, potrebna je diverzifikacija odnosno ulaganje u najmanje 10-ak startapa.

Ukoliko investitori nemaju dovoljno vremena da se posvete građenju svog portfolija, a žele da investiraju u inovativne kompanije moguće je investirati u fondove preduzetničkog kapitala (VC fondove), koji će onda za njih napraviti tu diverzifikaciju.


Randevu.tech: Ideja nastala tokom jedne šetnje, klijenti od Amerike do Australije

Elisheva Marcus

Dva tehnološka štrebera, kako Filip Perišić u šali naziva sebe i svog poslovnog partnera Aleksandra Orlića spojila je, u Berlinu, poznanica iz ambasade Srbije, od koje je Filip zatražio malu pomoć u vezi sa danima srpske kulture koje je organizovao u nemačkoj kompaniji SAP, za koju je tada radio.

Brzo su pronašli zajednički jezik, onaj softverski. Prilikom jedne šetnje i razgovora o poslovima koji trenutno obavljaju, Aleksandar, inače iskusni inženjer, požalio se Filipu kako radi na rešenju za marketplejs (marketplace), odnosno biznis platformu i da su problemi sa kojima se suočava identični onima koje je imao u Čileu 1999. kada je tamo razvijao sajt za prodaju polovnih automobila.

U potrazi za tehnološkim rešenjem koje bi na mnogo brži, efikasniji i povoljniji način rešilo problem spajanja onih koji nešto nude i onih koji za tim tragaju, nastala je njihova zajednička kompanija. Nazvali su je randevu.tech, a ono što oni rade zapravo je izrada tehnologije koja služi platform biznisu koji postaje sve zastupljeniji.

U razgovoru za Forbes Srbija, Filip Perišić objašnjava čime se oni zapravo bave i otkud ime koje asocira na ljubavni sastanak.

„Ideja za ime startapa je Aleksandrova. Obojica smo bili prilično iskusni inženjeri i već radili na razvijanju rešenja, a onda smo se odlučili da napustimo tadašnje poslove i zajedno razvijamo sopstveni“, kaže Filip.

Randevu.tech je nastao pre samo dve godine, danas ima klijente na gotovo svim kontinentima, od SAD-a, preko Evrope do Australije.

„Platforme se sada pomeraju od klasične „business to consumer“ poput Ananasa, Ubera ili Car go koji spajaju prodavca i krajnjeg korisnika ka B2B, odnosno povezivanju kompanija. Primera radi, naš klijent je jedna kompanija iz plastične industrije i ona je napravila platformu na kojoj se spaja sa potencijalnim dobavljačima poluproizvoda ili komponenti koje su joj potrebne za izradu svojih gotovih proizvoda. Nekada se to radilo telefonom, imejlom, eksel dokumentima, a danas se to radi na platformama. Tehnologija toliko brzo menja biznis da je procena konsultantske kuće Mekinsi (McKinsey) da će do 2030. godine 30 odsto svetske ekonomije preći na platforme koje još uvek nisu napravljene“, objašnjava ovaj bivši odbojkaš koji je zbog ambicija da nastavi sportsku karijeru otišao u Nemačku.

Ubrzo, međutim, ljubav prema odbojci zamenila je ljubav prema računarima i programiranju. Preduzetnički duh, međutim, probudio se tek kada je tokom studija došao u SAD i shvatio da njegovi cimeri, iako tek brucoši, uveliko razmišljaju o preduzetništvu ili već imaju svoj biznis.

Osim njih dvojice randevu.tech ima i trećeg suosnivača, tadžikistanca Šuhrata Ašurova iskusnog menadžera kojeg je dvojici zaljubljenika u programiranje i tehnologiju preporučio investitor Antler.

„Od Antlera smo dobili prvu investiciju od 100.000 evra, on inače ulaže u startape u najranijoj fazi, a ujedno su nam i preporučili Šuhrata, jer smo bili u potrazi za iskusnim biznis čovekom, s obzirom na to da je nama tehnologija jača strana“, kaže Filip.