Otkrivamo marže trgovinskih lanaca u Hrvatskoj: Plaćamo li više nego susedi i koliko

Novac Forbes Srbija 17. feb 2025. 08:00
featured image

17. feb 2025. 08:00

Autor: Dragovan Milićević, ekonomista

U Hrvatskoj je pokrenut veliki bojkot trgovinskih lanaca. Priča se o masovnom odlasku potrošača u Sloveniju. Prema anketama kupaca, cena potrošačke korpe u susednoj državi je i do 30% niža. Nameće se pitanje koliko trgovinski lanci u Hrvatskoj imaju ukupne trgovačke marže.

Kao prvo, prema podacima tportal.hr, u Hrvatskoj je maloprodaja koncentrisana kroz 10 velikih trgovinskih lanaca. Koristeći podatke portala finansijskih izveštaja hrvatskh preduzeća (rgi.fina.hr) rangirano je 10 najvećih trgovinskih lanaca u 2023. godini prema visini realizacije i trgovačke marže.

Trgovinski lanacPrihodi od prodaje robe
u 000 evra
Nabavna vrednost robe
u 000 evra
Procenat marže
Konzum1.832.7871.329.07737,9
Lidl1.198.787882.14035,9
Spar909.792646.47640,7
Kaufland728.279527.39938,09
Plodine709.707560.02026,73
Studenac668.869464.80243,9
Tommy593.926423.56340,22
KTC277.617213.34130,13
Narodni trgovinski lanac178.291133.51733.53
Trgovina KRK168.090122.66537.03
UKUPNO7.266.1455.303.00037.02
Izvor:rgi.fina.hr/obračun autora

Šta se, imajući u vidu i analizu trgovine Srbije može zaključiti? Prvo i osnovno ukupna prodaja 10 ključnih lanaca je 7,26 milijardi evra. Slično je i u Srbiji, ali na duplo većem broju stanovnika. Trgovačke marže su veoma slične srpskim i kreću se od 43,9% (Studenac) do 26,7% (Plodine). Prosek je 37,2 procenata.

Koliko zarađuju najveći

Na proseku je praktično većina lanaca i to najveći Konzum, Kaufland i Lidl. Skoro je ista situacija i u vodećim trgovinskim lancima u Srbiji. Međutim, kakva je situacija u Sloveniji.

Prema pisanju Lidermedie, nabavna vrednost prodate robe lanaca u Sloveniji i Hrvatskoj je približno ista iz ugla učešća u prihodu i kreće se oko 71-72%. Ostali troškovi poslovanja su različiti, ali ne previše.

Slovenija ima veća izdvajanja za zarade, ali su distributivni troškovi manji zbog značajno manje teritorije. Prema tome, konstatacija da pored trgovaca na cene utiču i dobavljači je relevanta i u Srbiji i u Hrvatskoj u smislu oligopolskog položaja grosista.

Da bismo videli snagu trgovinskih lanaca u Hrvatskoj neophodno je sagledati još nekoliko ključnih pokazatelja. Prvi i osnovni je veličina tržišta. Prilično pouzdanu informaciju o tome može dati Anketa o potrošnji domaćinstava u Hrvatskoj (kao i u Srbiji). Za razliku od Srbije, Hrvatska anketu sprovodi na tri godine tako da u poslednji raspoloživi podaci o potrošnji 2022. godine. Sledeća anketa će biti sprovedan u proleće 2026. godine.

Grupe izdatakaIzdaci u evrima
po domaćinstvu
Ukupni izdaci u 2022
Izdaci za potrošnju – UKUPNO15.129,5921.717.617.293
Hrana i bezalkoholna pića4.083,705.861.904.362
Alkoholna pića i duvan467,12670.527.452
Odeća i obuća1.085,211.557.747.353
Stanovanje, voda, el. energija, gas2.200,273.158.361.271
Nameštaj, kućna oprema i održavanje941,101.350.886.685
Zdravstvo409,32587.547.222
Prevoz2.351,643.375.643.627
Informacije i komunikacije956,851.201.050.345
Rekreacija, sport i kultura579,45831.768.658
Usluge obrazovanja108,63155.932.044
Restorani i smeštaj742,741.066.158.312
Osiguranje i finanasijske usluge458,63658.336.044
Lična nega, socijalna zaštita744,791.069.107.847

Ukupna potrošnja domaćinstava u Hrvatskoj, prema anketi, je oko 21 milijardu evra. Potrošnja domaćinstava, koju zadovoljava ponuda trgovinskih lanaca, čini oko 70% tekuće potrošnje.

Ovde treba napomenuti da je projekcija potrošnje urađena na bazi rasta zarada u 2023. godini (14,3%). Kao i alikvotnog zadržavanja proporcija potrošnje u zaradama da bi se koliko toliko uporedile varijable potrošnje i prihoda trgovinskih lanaca.