PLATE I IMOVINA Vučić “najsiromašniji” predsednik u regionu? Koliko zarađuju najviši funkcioneri i šta sve poseduju

Novac Forbes Srbija 21. dec 2023. 08:02
featured image

21. dec 2023. 08:02

Finansijski krajolik najviših državnih funkcionera nije samo pitanje lične privatnosti, nego je to ključni aspekt odgovornosti i izgradnje poverenja unutar demokratskog okvira. Iako se često, posebno u Bosni i Hercegovini, novinari i dalje bore s pristupom informacijama koje su od javnog značaja, transparenost služi kao moćno sredstvo, ne samo u prepoznavanju potencijalnog sukoba interesa unutar vladajuće strukture, nego i u ublažavanju potencijalnih etičkih propusta.

Nedostatak transparentnosti izaziva spekulacije i narušava poverenje javnosti u integritet najviše funkcije. Nedavna istorija obiluje primerima lidera koji se suočavaju sa skandalima i kontroverzama koji proizlaze iz neotkrivenih finansijskih veza, što dovodi do okaljanog nasleđa i narušenog poverenja javnosti.

Građani imaju pravo da znaju kako se troši njihov novac

Vlade na Zapadnom Balkanu, kao i u svakom drugom demokratskom regionu, odgovorne su svojim građanima. Mere kao što su finansijske revizije, javno izveštavanje i napori na transparentnosti su na snazi kako bi se osiguralo da se javna sredstva, uključujući platu predsednika, koriste na odgovarajući način i u skladu sa zakonom.

Svaka zemlja priprema godišnji budžet u kojem su navedeni planirani rashodi, uključujući plate vladinih službenika, kao i platu predsednika. Poreski prihodi su ključna komponenta javnih fondova. Vlada prikuplja poreze od građana i preduzeća, kao što su porezi na dohodak, porez na dodatu vrednost (PDV) i drugi nameti. Stoga građani imaju pravo da znaju kako se troši novac koji su svojim rukama zaradili.

Pre nego što uporedimo plate najviših dužnosnika zemalja regiona, važno je i da se osvrnemo na ekonomski standard svake od ovih zemalja i procenimo da li su primanja i imovina koju poseduju u skladu sa životnim standardom zemlje u kojoj vrše dužnost.

Ekonomija i životni standard zemalja našeg regiona

Srbija

“Ekonomija je ostala ispod cenzusa na parlamentarnim izborima u Srbiji. Nedovoljno jasno komunicirana, površno ponuđena i nepogrešivo smeštena u pogrešne okvire, izgubila se iz fokusa i kao takva propala” – piše urednik Forbes Srbija, Ivan Radak u ekonomskoj analizi.

“U povećanje plata od 30 odsto ne veruje niko u ovoj zemlji, opšta mesta kao što je povećanje standarda građana ne zaslužuju ni kružić na biračkom listiću onih koje je opozicija htela da izvede na birališta, a podizanje „ekonomskog bedema“ oko Srbije još manje. Vladajuća stranka u tome je bila mnogo učinkovitija dajući apsolutne cifre iako istrgnute iz konteksta” – stoji u analizi.

U septembru prosečna neto plata u Srbiji iznosila je 85.066 dinara ili oko 730 evra. Na kraju oktobra, Srbija je uspela da spusti inflaciju na 8,5%, ali će po prosečnom rastu cena za celu godinu i dalje biti jedan od „lidera“ regiona. Ovu godinu završiće sa stopom rasta od oko 2%, a procene za sledeću kreću se od tri do 3,5 procenta.

Hrvatska

U Hrvatskoj danas živi gotovo 400.000 ljudi manje nego pre 10 godina, objavio je Državni zavod za statistiku u prvim rezultatima popisa stanovništva u toj državi. Standard građana u Hrvatskoj je za četvrtinu niži od proseka Evropske unije, procene su Evropske statističke kancelarije. Hrvatska je na 13. mestu u redosledu članica s najvećim rastom kupovne moći. Iza Hrvatske su samo Portugal, Slovačka, Mađarska, Grčka, Rumunija i Bugarska.

Slovenija

Slovenija se pak nalazi među zemljama članicama EU koje kontinuirano beleže ekonomski rast i jačanje standarda. Nakon revizije stope rasta u 2022. na 2,5%, Evropska komisija predviđa da će rast BDP usporiti na 1,3% u 2023. Uz smanjenje inflacije na 3,9% u 2024. rast će se povećati zahvaljujući tekućoj snažnoj investicionoj aktivnosti i potrošnji stanovništva. Evropska komisija predviđa da će deficit budžeta dostići vrhunac od 3,7% BDP-a u 2023. zbog slabijeg rasta i jednokratnih izdataka za obnovu nakon letnjih poplava, kao i mera za ublažavanje (ekonomskog i socijalnog) uticaja visokih cena energije. Evropska komisija predviđa da će se deficit budžeta smanjiti na 3,3% BDP-a u 2024. i 2,9% u 2025.

Poređenja radi, prosečni troškovi života u Srbiji su 25% niži nego u Sloveniji. Slovenija zauzima 45. mesto na listi najskupljih zemalja na svetu. Prosečna plata nakon oporezivanja dovoljna je da pokrije troškove života za 0,8 meseci u Srbiji u poređenju sa 1,2 meseca u Sloveniji. Slovenija se nalazi na 36. mestu najboljih zemalja za život na svetu, dok je recimo Srbija na 68. poziciji, prema podacima livingcost.com.

Bosna i Hercegovina

Poslednji podaci o visini potrošačke korpe i prosečne plate pokazuju da četvoročlanoj porodici u BiH nedostaje 800 maraka da preživi mesec. BiH spada u red zemalja sa najvećim fiskalnim opterećenjima na rad. I pored toga, građani FBiH opterećeni su nizom parafiskalnih nameta – što bi bilo razumljivo da privrednici ostvaruju korist od javne usluge. Ipak, brojni problemi su i dalje u zdravstvu, niske penzije, i loše druge socijalne usluge.

Plate u Bosni i Hercegovini ostaju nepromenjene. Minimalna plata u Federaciji BiH trenutno je 596 KM (304 evra), a u Republici Srpskoj 750 KM (383 evra). U Republici Srpskoj, naredne nedelje sastaje se socioekonomsko veće, prilikom čega će se razgovarati o minimalnoj plati u iznosu od 1.050 KM (537 evra). Nadležni najavljuju i nove mere u borbi protiv sive ekonomije i novi fiskalni sistem.

Crna Gora

Svetska banka je objavila memorandum kojim se naglašava potreba da Crna Gora radi u pravcu strategije održivijeg rasta kako bi ubrzala svoju konvergenciju ka životnom standardu Evropske unije (EU). Uprkos značajnom napretku u protekloj deceniji, Svetska banka predviđa da će, ukoliko Crna Gora nastavi sa stopom rasta od pre pandemije, biti potrebno skoro 40 godina da prosečni dohodak građana Crne Gore dostigne prosečne nivoe dohotka EU.

Navodi se da bi Crna Gora trebalo da osnaži javne institucije i ojača vladavinu prava kako bi podržala uticaj nove strategije rasta. Nedosledna implementacija zakonskih okvira i visok nivo sive ekonomije predstavljaju izazove za ekonomski razvoj i ometaju integraciju u EU.

Plate predsednika i predsednica u regionu

Prema javno dostupnim podacima o ličnom dohotku, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prima neto platu od 1.715 evra mesečno, što je najniža predsednička plata u regionu, dok njegova koleginica Nataša Pirc Musar ima najvišu i iznosi 3.728 evra (podatak se odnosi na novembar, a u iznos je pored osnovne plate uključen i dodatak za radni staž).

Uzimajući u obzir da je Slovenija zemlja našeg regiona s najvišim životnim standardom, predsednica Slovenije prima tek tristotinjak evra više od članova Predsedništva BiH. Predsedavajući Predsedništva BiH, Željko Komšić, prima mesečnu neto platu od 3.136 evra, dok članovi Predsedništva BiH, Željka Cvijanović i Denis Bećirović, po 3.390 i 3.315 evra mesečno.

Predsednik Crne Gore, Jakov Milatović, ima za 200 evra višu platu od Aleksandra Vučića i iznosi 1.932 evra, dok Zoran Milanović prima neto mesečnu platu od 3.555 evra.

Male plate ne znače uvek pozitivan znak. Neadekvatne plate mogu stvoriti okruženje pogodno za korupciju. Ako državni službenici nisu plaćeni za život, oni bi mogli biti podložniji mitu ili drugim oblicima korupcije kao sredstvo za dopunu svojih prihoda. Pravedna naknada može pomoći u ublažavanju ovih rizika i promovisati etično ponašanje među javnim službenicima.

Dok neadekvatne plate mogu doprineti korupciji, previsoke plate koje ne koreliraju sa standardom života građana takođe mogu predstavljati rizik. Službenici koji zarađuju znatno više nego što je potrebno mogu biti manje motivisani da služe javnom interesu i skloniji da se upuste u koruptivne radnje, pod pretpostavkom da su njihove finansijske potrebe već zadovoljene.

Plate premijera i premijerki u regionu

Slična je situacija i kada su premijerske pozicije u pitanju. Premijerka Srbije, Ana Brnabić, prima znatno nižu platu od svojih kolega u regionu i ona iznosi 1.240 evra neto. Najviše novca za sada izdvaja Slovenija za Roberta Goloba, 3.874 evra (podatak se odnosi na novembar, a u iznos je pored osnovne plate uključen i dodatak za radni staž) , dok je predsedavajuća Veća ministara BiH, Borjana Krišto, odmah iza slovenačkog premijera sa 3.356 evra neto. Potom dolazi hrvatski premijer, Andrej Plenković, sa 3.195 evra i premijer Crne Gore, Milojko Spajić, sa 1.891 evra.

Aleksandar Vučić: Skromna primanja, skromna i imovina, ali nepopustljivo jaka vlast

Foto: Faruk Zametica/N1

Predsednik Srbije, prema podacima iz registra o imovini i prihodima koji vodi Agencija za borbu protiv korupcije Srbije, osim što mesečno ima neto prihod od plate koja iznosi 200.962,27 dinara, u svom vlasništvu ima garsonjeru od 30 kvadratnih metara, stečenu kupovinom.

Ana Brnabić: Stan od 327 metara kvadratnih, dve nasleđene kuće i akcije u državnim preduzećima

Foto: Vlada Srbije

Premijerka Srbije, Ana Brnabić, prema istom registru zarađuje mesečno 145.307 dinara, te u svom vlasništvu ima više nepokretnosti: kupila je stan sa potkrovljem od 327,82 kvadratna metra. Ima i garažu od 19 kvadrata. Nasledila je četvorosobnu kuću od 167 kvadratnih metara kao i jednosobnu kuću od 30 kvadrata.

Nasledstvom joj je pripalo pravo korištenja grobnog mesta i poseduje zemljište na hrvatskom ostrvu Krk nepoznate površine. Premijerka poseduje i akcije odnosno udele u sledećim preduzećima:

14 akcija Akcionarskog fonda AD Beograd, 62 akcije Telekoma Srbija, 10 akcija NIS-a i dve akcije Aerodroma Nikola Tesla.

Željko Komšić: Dugogodišnja karijera u Predsedništvu BiH, ali i krediti u bankama

Foto: Faruk Zametica/N1

U pogledu imovine, Željko Komšić je vlasnik stana u Sarajevu čiju vrednost nije naveo. Komšić takođe ima više kredita: 110.000 KM u Sberbanci, 9.100 KM u Raiffeisen banci, i 39.104 KM u Asa banci.

Njegov otac Marko poseduje stan u Sarajevu vredan 120.000 KM, dok njegova supruga Sabina ima apartman na Vlašiću vredan 50.000 KM i suvlasništvo nad zemljištem procenjenim na 30.000 KM.

Komšić je vlasnik Audija Q3 u vrednosti od 20.000 KM, a njegova supruga Sabina vozi Daihatsu Sirion, čija vrednost nije precizno navedena.

Željka Cvijanović: Sankcije, ali i stotine hiljada vredna imovina i biznisi članova porodice

Foto: Faruk Zametica/N1

U imovinskom kartonu iz 2018. godine, Cvijanović navodi vlasništvo nad kućom u Banjaluci, procenjene vrednosti 444.646 KM, koju deli sa suprugom. Suprug Aleksandar je suvlasnik nekoliko nekretnina i zemljišta u Prnjavoru, kao i Citroena C5 vrednog 16.000 KM. Željka Cvijanović vozi Volkswagen Golf 5, procenjen na 10.000 KM, te Audi Q3 vrednosti 70.000 KM.

Njen suprug Aleksandar i sin Stefan su vlasnici kompanije “Prim d.o.o.”, specijalizovane za trgovinu na veliko hemijskim proizvodima, sa prihodom od 3.824.030 KM. Sin Stefan je vlasnik “Beta Inovatic d.o.o.”, firme za poslovno savetovanje, a “Photon Icp d.o.o.”, specijalizovane za računarsko programiranje. Sin Filip je vlasnik “Pilon d.o.o.”, firme za gradnju zgrada.

U aprilu 2022. godine, Velika Britanija uvela je sankcije Cvijanović zbog narušavanja legitimiteta i funkcionisanja BiH, uključujući zabranu putovanja u Veliku Britaniju i blokadu imovine.

Željka Cvijanović nije odgovorila na upit o svojoj karijeri, imovini i dodatnim prihodima.

Ušteđevina Cvijanović iznosi 70.000 KM lično, a dodatnih 140.000 KM, dok njen suprug Aleksandar poseduje 70.000 KM i 35.000 KM u nepoznatim bankama.

Denis Bećirović: Umanjena plata zbog sukoba interesa, imovina u skladu sa životnim standardom građana BiH

Foto: Faruk Zametica/N1

Bećirović sa suprugom Mirelom ima stan u Tuzli, procenjene vrednosti 124.000 KM, nad kojim dele vlasništvo. Vozi Volkswagen Passat, čija je vrednost 24.000 KM.

Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH 2017. utvrdila je da je Bećirović povredio Zakon o sukobu interesa, zbog čega mu je plata umanjena za 10%. Njegova majka Jasminka bila je članica Nadzornog odbora “Tehnograd-company d.o.o.” Tuzla, firme koja je sklapala ugovore sa institucijama.

Pored plate kao član Predsedništva BiH od 6.491 KM, Bećirović takođe prima dodatni prihod od 2.925 KM kao član komisije na Univerzitetu u Tuzli.

Borjana Krišto: Kuća u vrednosti od 400.000 maraka i štednja sa suprugom

Foto: Faruk Zametica/N1

Nakon što je izgubila izbore za Predsedništvo BiH, Krišto je imenovana za predsedavajuću Veća ministara BiH.

Što se tiče njenog imovinskog portfolija, Krišto i njen suprug poseduju kuću u rodnom Livnu, čija se vrednost procenjuje na 400.000 KM, a dele vlasništvo nad istom.

U pogledu štednje i vlasništva, Krišto ima 75.000 KM štednje u Unicredit Zagrebačkoj banci, dok njen suprug Branko poseduje 50.000 KM i 50.000 evra u istoj banci.

Konačno, u njenom vlasništvu nalazi se i automobil Volkswagen Tiguan, čija se vrednost nije precizno navela.

Zoran Milanović: Nekoliko nekretnina u Zagrebu i nasleđe

Shutterstock/Jure Divich

Predsednik Hrvatske poseduje stan u centru Zagreba veličine 127 kvadratnih metara (kupljeno na kredit) u procenjenoj vrednosti od 252.836 evra. Uz ovu nekretninu, Milanović poseduje:

  • stan u Zagrebu od 77,56 metara kvadratnih (nasledstvo, suvlasnik s trećim osobama) u procenjenoj vrednosti od 159.267 evra u čemu ima udio od 16,66 posto;
  • deo garaže u Zagrebu (nasledstvo), 16,6% u procenjenoj vrednosti od 13.272 evra;
  • trećinu oranice u mestu Glavice (nasledstvo), 33,3% u procenjenoj vrednosti od 39.816 evra;
  • udeo u oranici u mestu Soline: 16,6% u procenjenoj vrednosti od 13.272 evra;
  • udeo u vikendici u mestu Soline (nasledstvo), 16,6% u procenjenoj vrednosti od 13.272 evra.

Pre stupanja na dužnost bio je stopostotni vlasnik konsultantske firme EuroAlba Advisory (sada preneseno na privatnu osobu).

Predsednik Hrvatske ima i štednju stečenu od nesamostalnog rada u iznosu od 132.722 evra.

Andrej Plenković: Nekretnine, akcije i lična štednja od četvrt miliona evra

BETAPHOTO/HINA/Zvonimir KUHTIC

Hrvatski premijer poseduje stan u Zagrebu od 191,53 kvadrata, približne vrednosti 346.406 evra (nije kreditno opterećen, kupljen od nesamostalnog rada, navodi se to u registru). Uz ovaj stan, poseduje i nekretninu od 5,6 kvadrata vrednu 2.654 evra. U njegovom vlasništvu je i deo (trećina) kuće s okućnicom u mestu Makoše, 759 kvadrata, vredna cca 66.361 evra koje je dobio nasledstvom. Dodatno poseduje deo stana u Starom Gradu na otoku Hvaru (16%) s baštom.

Plenković poseduje i lični automobil VW passat – 2011. godište – procenjen na 10.000 evra. U imovinski karton je upisano i 69 akcija HT-a (13,26 evra po komadu na dan upisa u imovinsku kartu 2016. godine).   

Premijer ima i ličnu štednju od 250.000 evra, a bračni drug 7.224 evra i dodatnih 11.548 evra.

Nataša Pirc Musar: Štednja u bankama i udeo u više kompanija

Kommersant Photo Agency / ddp USA / Profimedia

Od nekretnina, predsednica Slovenije poseduje 75% udela u porodičnoj kući u Radomljahu procenjene vrednosti udela po GURS-u (Geodetska uprava Republike Slovenije) od 110.000 evra.

Kompanije:

Advokatska kompanija Pirc Musar & partneri o.p, d.o.o. – 47,5% – knjigovodstvena vrednost udela prema zadnjem bilansu je 63.700 evra;

Info hiša d.o.o. – 50% – knjigovodstvena vrednost udela prema zadnjem bilansu je 34.900 evra;

Ruska dača d.o.o. – 14,6% – knjigovodstvena vrednost udela prema zadnjem bilansu je 113.500 evra.

Napomena: tržišne vrednosti nekretnina i udela u firmama mogu odstupati od knjigovodstvenih vrednosti. Obično su tržišne vrednosti nekretnina više od knjigovodstvenih.

Poseduje štednju u bankama od 275.000 evra, kao i hartije od vrednosti: 340 akcija Krke d.d. i 500 akcija kompanije Triglav d.d.

Pirc Musar vozi motor Kawasaki Vulcan S, 2022. godište, u vrednosti od 10.000 evra.

Robert Golob: Bez javnog imovinskog kartona

Florian Gaertner / imago stock&people / Profimedia

Slovenački premijer nema javni imovinski karton. Svoje imovinsko stanje obavezan je da prijavi antikorupcijskoj komisiji. U vezi imovinskog kartona iz kabineta predsednika vlade samo su nam rekli da, u skladu sa Zakonom o integritetu i sprečavanju korupcije, predsednik vlade izveštava Komisiji za sprečavanje korupcije o imovinskim promenama. Promene su javne.

Jakov Milatović: Nekoliko nekretnina u vlasništvu, gradnja u toku i akcije u kompanijama

REUTERS/Johanna Geron

Od izdavanja stana, Milatović mesečno zarađuje dodatnih 550 evra. U imovinskom kartonu Milatovića piše i da je od predavanja na Univerzitetu u Luksemburgu u januaru ove godine zaradio 2.995 evra.

Od nekretnina, Milatović ima stan u stoprocentnom vlasništvu od 46 kvadrata, dok on i supruga imaju zajedničku nekretninu od 68 kvadrata. Milatović gradi i kuću od 107 kvadrata, a nasledio je livade od oko 9.500 metara kvadratnih.

Na bankovnim računima, predsednik države ima oko 24.000 evra.

Milatović je i vlasnik 247 akcija u Montenegro Express Group, ali ima i hipotekarni kredit od 80.000 evra koji vraća u mesečnim ratama od 550 evra.

Milatović Agenciji za sprečavanje korupcije nije dao uvid u bankarske račune.

Milojko Spajić: Premijer Crne Gore bez nekretnina, ulaže u kriptovalute

Foto: Vlada Crne Gore

Prema podacima koje je dostavio Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), predsednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, nema nekretnina na svoje ime. Prijavio je samo automobil “mercedes-benz GLE 300D”, 2020. godište.

Spajić na računu ima 26.200 evra gotovine i blizu 33.000 evra na dva tekuća računa. Poseduje i 10 akcija u Goldman Saksu gde je radio pre nego što se vratio u Crnu Goru 2020. i postao ministar finansija u Vladi Zdravka Krivokapića. Jedna akcija Goldman Saksa na Njujorškoj berzi vredi oko 380 dolara (346 evra).

Spajić, kako je naveo u imovinskom kartonu, ulaže novac u kriptovalute (BTC, ETH, BNB, USDT), ali nije naveo u kojoj vrednosti. Bitkoin (BTC) na tržištu trenutno vredi 42.789 dolara (39.000 evra), Etereum (ETH) 2.215 dolara (oko 2.000 evra), Bajnens (BNB) 256 dolara (233 evra), a Teter (USDT) jedan dolar (0,91 evro).

On nije dao saglasnost za uvid u bankarske račune.

Politički oponenti su Spajića optuživali da je u kratkom vremenskom periodu kupio tri nekretnine, dve u Beogradu, a jednu na crnogorskom primorju, vredne više od milion evra. Premijer je te navode demantovao.

Kontributori: Ika Ferrer Gotić, urednica Forbes BiH; Ivan Radak, urednik Forbes Srbija; Bojana Humar, urednica Forbes Slovenija; Đurđica Klancir, urednica Forbes Hrvatska i Biljana Matijašević, urednica Forbes Crna Gora