Referentna kamatna stopa zadržana na nepromenjenom nivou

Referentna kamatna stopa zadržana je na nivou od 5,75 odsto. Na nepromenjenim nivoima zadržane su i kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (7 odsto), odlučio je izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS).
Izvršni odbor je imao u vidu da je više faktora zajednički uticalo da cene hrane, posebno neprerađene, na domaćem tržištu ubrzaju rast prethodnih meseci.
To je pre svega rast cena pojedinih prehrambenih sirovina na svetskom tržištu i nepovoljne vremenske prilike u dosadašnjem periodu godine. Takođe, smanjene su zalihe poljoprivrednih proizvoda iz prethodne godine zbog prošlogodišnje suše.
Osim toga, kao posledica rasta svetske cene nafte nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku, u junu su povećane i cene naftnih derivata.
Pomenuti faktori su u najvećoj meri uticali i da ukupna međugodišnja inflacija u Srbiji, nakon usporavanja u maju na 3,8 odsto, u junu ubrza na 4,6 odsto.
Procena NBS je da bi međugodišnja stopa inflacije i do kraja ove godine mogla da nastavi da se kreće oko gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja (3 ± 1,5 odsto).
Tokom naredne godine bi trebalo postepeno da uspori.
Neizvesnost u međunarodnom okruženju
Izvršni odbor je istakao da je neophodna opreznost u vođenju monetarne politike.
Neizvesnost u međunarodnom okruženju, iako nešto manja, još uvek je veoma izražena. „To se pre svega odnosi na buduće trgovinske politike vodećih svetskih ekonomija, kao i geopolitičke tenzije“, navodi se u saopštenju NBS.
Iako su pojedine zemlje postigle sporazume o carinama sa SAD, još su prisutna brojna pitanja u vezi sa sprovođenjem postignutih dogovora.
Oprezan pristup su u julu imale i vodeće centralne banke, Evropska centralna banka i Sistem federalnih rezervi (FED), koje nisu menjale nivoe svojih kamatnih stopa.
Blokade i protesti se odrazili na privredni rast
Prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, rast bruto domaćeg proizvoda u drugom tromesečju iznosio je 2 odsto međugodišnje, što je ispod očekivanja NBS.
„Smanjeno investiciono i potrošačko poverenje, kao posledica nepovoljnog delovanja faktora iz međunarodnog okruženja, ali i protesta i blokada u zemlji, više se odrazilo na privredni rast nego što se prvobitno pretpostavljalo“, navodi NBS.
Rast BDP-a bio je vođen uslužnim sektorima, a zatim prerađivačkom industrijom, gde se vide efekti investicija u automobilsku industriju.
U suprotnom smeru delovala je smanjena aktivnost u građevinarstvu i energetici.
Očekuje se da ekonomija ubrza
Izvršni odbor NBS očekuje da će u nastavku godine ekonomska aktivnost ubrzati.
Tome će prvenstveno doprineti započeto ubrzanje proizvodnje u automobilskoj industriji, kao i realizacija infrastrukturnih projekata predviđenih programom „Srbija Ekspo 2027“.
Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će sedoneti odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 11. septembra.