“Zaključana” valuta: Šta određuje vrednost bosanske marke?
U dalekoj istoriji ekonomskih odnosa nekada je novac mogao da izdaje bilo ko. Danas to rade centrale banke ili ovlašćene institucije. Uloga novca je trojaka, prvo, služi kao sredstvo za razmenu dobara, drugo, kao depozitar vrednosti i, treće, kao računovodstvena jedinica mere.
Šta određuje vrednost jedne valute? Vrednost novca danas odražava standardni princip otvorenog tržišta. Princip ponude i potražnje određuje i vrednost dobara, ali i samog novca. Kako na tržištima roba tako i na tržištu valuta – osim jedne razlike: vrednost jedne valute (novca) se izražava u vrednosti druge valute (novca).
Obično centralna banka jedne zemlje niveliše vrednost valute te zemlje. Stanje tržišne ekonomije utiče na vrednost valute – sve zavisi da li je državni budžet u plusu ili minusu, kao i da li je stanje trgovinske razmene tj. izvoza bolje u odnosu na uvoz. Ukoliko se u jednoj državi uveze više robe nego što se izveze onda dolazi do pada vrednosti valute tj. ona gubi vrednost u odnosu na druge valute. Tako onda treba više domaćeg novca da se kupi strana valuta.
U Bosni i Hercegovini je situacija drastično drugačija u odnosu na svetske standarde. Niti je bosansko-hercegovačka konvertibilna marka prisutna na otvorenom tržištu valuta (zbog čega ne važi princip ponude i potražnje), niti Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) ima mogućnost uticaja na kamatne stope čime bi se direktno ili indirektno moglo uticati na vrednost BAM valute (međunarodne oznake za konvertibilnu marku). Bez obzira što je Bosna i Hercegovina u velikom spoljnotrgovinskom deficitu, to ne utiče na vrednost njene valute. Razlog je jednostavan jer je bosanska marka direktno, fiksno vezana za vrednost evro valute.
Specifičnosti bosanske marke
Postdejtonsko ustrojstvo Bosne i Hercegovine je značilo uspostavljanje atipične centralne banke, a samim tim i valute. Jedni kažu da je to dobro jer znači da je valuta stabilna, a drugi kažu da nije dobro, jer je valuta skupa. Samim tim, zbog skupoće valute, Bosna i Hercegovina ima nepremostiv problem više uvezene robe nego li izvoza. Pad vrednosti valute, kontrolisani ili ne, doprinosi povećanju izvoza. U Bosni i Hercegovini to je nemoguće izvesti, jer da bi pala vrednost BAM-a mora pasti vrednost evra.
CBBiH nema opciju niti da obara vrednost BAM valute niti da snizi kamatnu stopu kako bi kupci ili investitori došli u Bosnu i Hercegovinu. Neki kažu da je tako i bolje, s tim da gube iz vida da se svaka kriza iz evrozone direktno reflektuje i na Bosnu i Hercegovinu tako da snižavanje kamatne stope Centralne banke EU je imalo efekat povećanja inflacije, što je takođe zahvatilo i Bosnu i Hercegovinu.
“Nekom rat, nekom brat”
U prevodu, sve je poskupelo iako se značajno ništa nije na terenu promenilo. Ili da budemo precizniji, novac jeste pojeftinio, ali je zato roba poskupela. Kako god, možemo zaključiti narodnom poslovicom „nekom rat, nekom brat“.
Obično kada centralna banka podigne kamatne stope da tada poskupi valuta i time se zaustavlja ekonomski razvoj. CBBiH nema tu mogućnost. Ali i bez obzira na to BAM valuta je skupa. I bez obzira na rezerve novca koje Bosna i Hercegovina ima u stranim valutama – puno više nego u izdatim novcima u BAM valuti – mi ipak držimo svoju valutu „zaključanu“ da nam se ne bi desio haos u privredi. Mnogi se s ovim ne bi složili da je CBBiH stvarna centralna banka sa klasičnim ovlašćenjima a ne samo „menjačnica“ kako je mnogi nazivaju jer njenim poslovanjem upravlja „valutni odbor“.
Valutni odbor se „samo“ brine da imamo pokrivenost sopstvene valute (BAM) u stranoj valuti za koju je vezana (evro) kako bi u svakom trenutku mogli izvršiti konverziju ukupne domaće valute u tu stranu valutu. Najznačajnija prednost toga je da niko ne može srušiti ekonomiju BiH prodajom značajnih količina naše valute na otvorenom tržištu. Međutim, osim onoga što se zove „održavanje stabilne valute“ sve drugo nam ne ide u prilog.
Razvoj bosanskohercegovačke privrede
Razvoj privrede zavisi od monetarne i fiskalne politike jedne zemlje. Porezi ili „namet na vilajet“ su jedna strana medalje, dok je monetarna politika druga, između podrške privredi za veći razvoj ili punjenja budžeta za potrebe javne administracije. CBBiH u poreskoj politici nema ulogu, dok u monetarnoj ima isključivu nadležnost.
Međutim, osim izdavanja ili štampanja novca (u BAM valuti), koji je opet 100% pokriven stranom (uglavnom evro) valutom, CBBiH nema mogućnost stvarne podrške povećanju ekonomske aktivnosti u Bosni i Hercegovini. Ne utiče na kamatnu stopu, niti na vrednost (uvećanje ili devalvaciju) valute. Naša ekonomija pliva slobodnim stilom, da pozajmimo sportski žargon. Zbog toga i građani osete velike oscilacije u usklađivanju svog budžeta i troškova koji rastu, zbog inflacije, ekonomske krize prouzrokovane sukobima i nestabilnostima na tržištu energenata.
Kada će se i da li će se stvari promeniti za Bosnu i Hercegovinu zavisi od monetarne i fiskalne politike vlasti i spremnosti da se promene neki temeljni principi funkcionisanja institucija u Bosni i Hercegovini. EU integracijski proces može biti od pomoći, osim što u trenutnim okolnostima to nije slučaj budući da Privremeni sporazum sa Evropskom unijom podrazumeva prilagođavanje našeg tržišta evropskom, ali ne i obrnuto.
Za bilo koju ozbiljnu političku opciju ovo će biti najveći izazov kako izbalansirati interese EU članica da ovladaju našim resursima i našim tržištem u odnosu na jačanje privrednih subjekata iz Bosne i Hercegovine da izađu na otvoreno tržište EU i da se takmiče. Utakmica će biti teška i nezahvalna, ali neminovna.
Gana Forić, novinarka Forbes BiH