Broj prijavljenih sezonaca dostigao 100.000
Broj elektronski registrovanih sezonskih radnika u poljoprivredi, za nepunih šest godina, od kada je započeta reforma sezonskog zapošljavanja, dostigao je gotovo 100.000. Portal i aplikaciju za onlajn prijavu do sada je koristilo oko 900 poslodavaca. Oni su na ime poreza i doprinosa za angažovane radnike u budžet uplatili 1,9 milijardi dinara.
Portal „Sezonski radnici“ čiju je izradu inicirao NALED uz podršku GIZ-a preuzela je Poreska uprava. Tokom 2019. kada je počeo da radi bilo je oko 28.000 prijavljenih radnika, a tri godine kasnije 49.000.
Ovi podaci pokazuju da je reforma imala značajan uticaj na suzbijanje sive ekonomije i nelegalnog poslovanja. Prema procenama, broj radnika angažovanih na crno u poljoprivredi pre uspostavljanja elektronskog sistema prijavljivanja iznosio je više od 90%, poručeno je na panelu CORE days konferencije, koju organizuje NALED.
Onlajn procedura
„Pre početka reforme ugovor je imalo tek nešto više od 3.500 radnika, od broja angažovanih sezonaca u poljoprivredi Srbije. Inače, procenjuje se da sezonskih radnika ima između 65.000 i 80.000. Sada ih je polovina angažovana kroz sistem, odnosno uvedena u legalne tokove“, poručila je Amira Omanović, projektna menadžerka GIZ-a.
Ona je naglasila da uspeh reforme leži u efikasnosti. Proceduru potpisivanja ugovora na papiru i odlazak na šaltere institucija zamenila je prijava putem portala. To je omogućilo poslodavcima, po prvi put i fizičkim licima i domaćinstvima da prijave sezonce za svega nekoliko minuta. I da obaveze prema državi izmiruju samo za one dane za koje su radnici zaista i radili.
Ovaj zakon, naglasila je Omanović, puno je pomogao i zaposlenima, koji su sada postali vidljiviji. Za dane tokom kojih su angažovani, osim naknade za rad, sada ostvaruju i pravo na penzijsko i osiguranje u slučaju povrede na radu.
Regionalna priča
Pojednostavljeni sistem prijave sezonaca u Srbiji uskoro bi mogao da postane i uspešna regionalna priča. GIZ i NALED, upravo kroz CORE partnerstvo koje je i osnovano kao platform za dijalog i najbolja reformska rešenja za održivi Zapadni Balkan, pružaju podršku vladama država u regionu da dobre prakse prenesu na ostatak zapadnobalkanske šestorke.
Crna Gora u saradnji sa GIZ-om radi na Nacrtu zakona o stalnom sezoncu i trudimo se da najbolje prakse iz Srbije i Hrvatske implementiramo i kod nas. I mi se susrećemo sa nedostatkom radne snage i samo prošle godine izdato je više od 30.000 dozvola za rad za strance. Sa druge strane, na evidenciji nezaposlenih bilo je 38.000 naših državljana“, poručila je mistarka za rad, zapošljavanje i socijalni dijalog Crne Gore Naida Nišić.
Prema podacima sa portala sezonskiradnici.gov.rs, poslodavci su do sada prijavili više od 6,1 milion dana angažovanja sezonskih radnika. Najviše ih je u periodu jun – septembar, kada su i najveće potrebe za radovima u poljoprivredi. Najveći broj radnika ima između 18 i 30 godina ili od 46 do 60. Takođe, zabeležen je i trend rasta angažovanja stranih državljana. Ukupno je angažovano više od 3.100 radnika bez srpskog državljanstva, a samo u 2024. godini, do sezonskog posla putem portala došlo je 1.000 stranaca.
Proširenje na druge delatnosti
NALED i GIZ zalažu se za proširenje reforme sezonskog zapošljavanja i na kućno-pomoćne poslove, građevinarstvo, ugostiteljstvo i turizam. Nove okolnosti na tržištu rada, posebno imajući u vidu održavanje EXPO 2027, dodatno će povećati potražnju za poslovima u ovim sektorima.
Rad na izmenama zakona kojim bi se poširila pojednostavljena procedura prijave sezonaca i na druga zanimanja započet je još 2022. Dokument je prošao javnu raspravu, ali nije ušao u dalju proceduru.
Zoran Martinović, pomoćnik ministra rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja, najavio je ponovo aktiviranje radne grupe kako bi se doneo propis koji bi omogućio da se sezonci i u drugim sektorima prijavljuju putem portala.