Ekstremna toplota usmrtila je više od 70.000 ljudi u Evropi. Ova godina ide ka još gorim rezultatima

Rekordne visoke temperature širom Evrope prošlog leta bile su odgovorne za više od 70.000 smrtnih slučajeva, prema istraživanju objavljenom u časopisu Lanset ridženal helt Jurop (The Lancet Regional Health – Europe), što je samo deo zdravstvenih posledica klimatskih promena izazvanih ljudskom delatnošću i već se očekuje da će biti nadmašeno ove godine nakon što su rekordne temperature oborile rekorde širom sveta.
Procenjuje se da je oko 70.066 ljudi umrlo zbog prekomerne toplote širom Evrope prošlog leta, prema istraživanju koje je sproveo Institut za globalno zdravlje u Barseloni (ISGlobal).
Ovaj broj predstavlja povećanje veće od 10% u odnosu na ranije procene grupe od oko 62.000 smrtnih slučajeva usled ekstremne toplote objavljene u julu u časopisu Nejčer medisin (Nature Medicine).
Istraživači, koji su analizirali godine podataka iz 147 regiona u Evropi kako bi procenili smrtnost povezanu sa hladnoćom i toplotom, rekli su da je razlika proizašla iz upotrebe agregiranih podataka gde se, na primer, podaci grupišu nedeljno ili mesečno umesto svakodnevno.
Iako agregirani podaci mogu biti korisni na kratke staze (često su dostupni brže jer ih institucije čine dostupnim u realnom vremenu), analiza godišnjih brojeva od 1998. do 2004. pokazala je da nedeljni modeli potcenjuju broj smrtnih slučajeva povezanih sa toplotom i rano ili nenamerno umiranje za oko 9% i 22%, respektivno.
Poslednjih osam godina bile su najtoplije zabeležene. Ova godina ide ka tome da bude najtoplija dosad, a godine koje dolaze se očekuje da budu još toplije. Dok je deo toga uzrokovan prirodnim varijacijama izazvanim klimatskim događajem El Ninjo, koji zagreva površinske vode u centralnom i istočnom delu Tihog okeana, dokazi pretežno pokazuju da ljudska aktivnost zagreva planetu.
Stručnjaci upozoravaju da takve aktivnosti, uključujući sagorevanje fosilnih goriva i emisije gasova staklene bašte iz sektora poput poljoprivrede, guraju čovečanstvo ka tački klimatskog preokreta koja bi mogla rezultirati katastrofalnim i trajnim promenama u našem okruženju.
Brza i drastična akcija kako bi se smanjile emisije može pomoći da se ublaže najgore očekivane štete, ali ne može ih potpuno izbeći. Očekuje se da će se ekstremni vremenski događaji poput suša, požara, poplava, hladnih talasa, toplotnih talasa i velikih oluja intenzivirati i umnožiti kako se ovo dešava, pri čemu su mnogi već dostigli rekordne nivoe štete i smrtnosti u poslednjim godinama.
Iako je smrtnost ključni podatak prilikom procene posledica klimatskih promena i sve toplijeg vremena, ovi podaci ne hvataju sve. Naše zdravlje je duboko povezano sa klimom i okolinom, predviđa se da će klimatske promene imati značajne negativne uticaje na zdravlje i blagostanje.
Klimatski stresori će pojačati već značajne probleme u vezi sa dostupnošću hrane i vode širom sveta – ovi problemi već pogađaju milijarde ljudi – i povećati rizike od bolesti prenosivih hranom i vodom. Infektivne bolesti poput malarije, žute groznice, zike i denga groznice su pod rizikom širenja na nove delove sveta kako se klima zagreva, čineći mnoga područja, uključujući velike delove SAD, pogodnijim za komarce koji ih prenose. Uništavanje vitalnih staništa će povećati verovatnoću prelaznih događaja za viralne pretnje poput koronavirusa, ebole, Marburga i Nipaha – kao i nepoznate „Bolesti X“.
Zagađenje vazduha povezano je sa nizom zdravstvenih problema, poput povećanog rizika od srčanih bolesti i raka, mentalnih problema i povećanih rizika od zaraznih bolesti. Postoji sve više dokaza da klimatske promene imaju značajan uticaj i na mentalno zdravlje. Veliki vremenski događaji izlažu više ljudi traumatičnim iskustvima koja mogu izazvati stres i povećati rizike od stanja poput PTSP-a, depresije i poremećaja u upotrebi supstanci, na primer, a sve više se izveštava o „klimatskoj anksioznosti“ kod dece i mlađih ljudi zbog prirode klimatske krize.
Čak i više ambijentalne temperature mogu štetiti našem mentalnom blagostanju, s povećanim temperaturama povezanim s višim stopama samoubilačkog ponašanja i povećanim nivoima hospitalizacije ili prijema zbog mentalnih bolesti.
Robert Hart, novinar Forbes