Kina povećala prodaju delova za vojnu opremu Rusiji, SAD prete sankcijama kineskim kompanijama

Kina je povećala prodaju delova za vojnu opremu Rusiji koju ta zemlja koristi u ukrajinskom ratu, rekao je anonimni američki zvaničnik za nekoliko medija, što je potencijalno zabrinjavajući znak za Vašington dok se pojačavaju tenzije u odnosima s Moskvom i Pekingom.
Kako su prenele agencija AP i Blumberg, neimenovani zvaničnici su naveli da Kina snabdeva Rusiju opremom koja se koristi za izradu dronova, krstarećih raketa i optičkim delovima za tenkove i druga oklopna vozila.
Američki zvaničnici nastoje da uvere kineske kompanije da zaustave prodaju Rusiji te traže od zapadnih saveznika da pritisnu Kinu da prestane sa svojom podrškom koja se, navodno, šalje preko grupe kineskih kompanija koje uključuju Hikvision, Wuhan Global Densor Technology i Wuhan Tongsheng Technology.
Skoro 90 odsto ruske mikroelektronike prošle je godine došlo iz Kine, a komponente su takođe korišćene za avione. Kina i Rusija, prema izjavama neimenovanih američkih zvaničnika, zajedno rade na proizvodnji bespilotnih letelica u Rusiji, pri čemu se za proizvodnju municije koristi kineski celulozni nitrat.
Kineske kompanije koje podržavaju ruski rat u Ukrajini mogle bi se suočiti s američkim sankcijama, kako je ove nedelje na konferenciji za novinare upozorila američka ministarka finansija Dženet Jelen.
Izjavila je da je Bajdenova administracija zabrinuta zbog uloge kineskih kompanija koje učestvuju u ruskoj vojnoj nabavci. Slična su upozorenja američki zvaničnici slali i ranije, otkako je Rusija u februaru 2022. godine izvršila invaziju na Ukrajinu.
Godinu dana nakon početka invazije Vol Strit Žurnal otkrio je da su kineske državne kompanije poslale navigacionu opremu i druge komponente koje se koriste u borbenim avionima ruskim državnim kompanijama, citirajući podatke ruske carine koje je dao C4ADS.
Američki državni sekretar Entoni Blinken upozorio je da Kina razmatra i „smrtonosnu podršku“ Rusiji. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je Žurnalu da Rusija „ima dovoljno tehničkog potencijala“ za konflikt, dok su kineski zvaničnici odbacili američke tvrdnje o „smrtonosnoj“ podršci.
Ranije u februaru 2023. kineski zvaničnici izjavili su da su produbili „zajedničko političko poverenje“ s Moskvom, signalizirajući jačanje partnerstva.
U međuvremenu, tenzije SAD i Pekinga nastavile su da se pogoršavaju, nakon niza događaja u poslednje dve godine, uključujući sumnju na kineksi špijunski balon iznad SAD prošlog leta i pojačane aktivnosti kineske vojske u vodama Tajvana, saveznika Amerike.
Dok su zapadne zemlje uvele ekonomske sankcije Rusiji i isporučile vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini, Kina je mesecima javno tvrdila da je neutralna u ovom ratu, odbijajući da nametne sankcije Rusiji i pomogne Ukrajini – ali su zvaničnici SAD sve više odbacivali tvrdnju da se radi o neutralnosti.
Prošlog februara, kineski predsednik Si Đinping prvi put je otputovao u Moskvu od početka rata, zagovarajući mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine, kao deo pokušaja da odvrati Rusiju od okretanja nuklearnom oružju u svojoj borbi. Putin je prethodno suspendovao učešće Rusije u sporazumu o nuklearnom naoružanju sa SAD zbog čega je izazvao zabrinutost zbog moguće humanitarne katastrofe. Na tom sastanku, Putin je priznao da Peking ima „brige“ oko rata i da Kremlj razume tu zabrinutost.
Brajan Bušard, novinar Forbes