Kina prikupila uzorke sa tamne strane Meseca: Zašto je to važno

Vesti Forbes 26. jun 2024. 07:00
featured image

26. jun 2024. 07:00

Kineska sonda Chang’e-6 se juče vratila na Zemlju noseći prve uzorke sa neistražene daleke strane Meseca, što je istorijski podvig za Peking i podsticaj za ambiciozne svemirske ciljeve zemlje koja se takmiči sa SAD-om da stekne uporište u pomeranju ove granice.

Sonda Chang’e-6 je bezbedno sletela u severnu kinesku oblast Unutrašnja Mongolija oko 14 sati po pekinškom vremenu, prema izveštajima državnih medija, gde su je zvaničnici brzo locirali i postavili kinesku zastavu pored nje.

Sletanje označava veliki uspeh za ambiciozni svemirski program Pekinga i predstavlja vrhunac skoro dvomesečne misije na tamnu stranu Meseca, područje koje je uglavnom neistraženo zbog svoje udaljenosti od Zemlje, neravnog terena i izazova u komunikaciji sa sondama zbog odsustva jasne linije vidljivosti.

Kina je jedina zemlja koja je uspešno sletela na drugu stranu Meseca, a sonda nosi prve uzorke mesečeve prašine i stena uzetih iz tog regiona.

Naučnici očekuju da će uzorci sadržati 2,5 miliona godina staru vulkansku stenu i druge materijale za koje se nadaju da će rasvetliti značajne razlike među kraterima prekrivene daleke strane Meseca i njegove relativno ravne bliže strane, koja uvek gleda ka Zemlji.

Kineska svemirska agencija je saopštila da će lender i materijali biti prebačeni vazdušnim putem u Peking radi otvaranja i naknadnog proučavanja i skladištenja.

Predsednik Kine Si Đinping je proslavio sletanje kao „prelomno dostignuće u naporima naše zemlje da postane svemirska i tehnološka sila“ i državni mediji opisuju misiju kao jednu od „najkompleksnijih i najizazovnijih misija u dosadašnjim naporima Kine u istraživanju svemira“.

Peking je postigao brze korake ka tome da postane vodeća sila u svemiru sa nizom uspešnih lansiranja i misija, uključujući lansiranje sopstvene svemirske stanice, čime je demonstrirao svoju tehnološku moć. Planirano je još toga, uključujući lunarnu istraživačku stanicu i misije sa posadom na Mars, a Peking je priznao da je u svemirskoj trci sa SAD-om.

Svemirska trka je izazvala zabrinutost u Vašingtonu, gde zvaničnici strahuju da ciljevi Kine nisu samo miroljubivi i da bi mogli biti usmereni ka obezbeđivanju kritičnih resursa kao što su voda i strateška teritorija na Mesecu, možda u vojne svrhe. Peking snažno odbacuje takve tvrdnje, iako stručnjaci ukazuju na njegove agresivne teritorijalne zahteve i agresiju u područjima poput Južnog kineskog mora kao dokaz šire ambicije koja bi se mogla preneti na ovu novu granicu.

Robert Hart, novinar Forbes