NBS: Inflacija u granicima cilja, rast BDP-a u 2025. biće 4,5 odsto

„Projektujemo da će učešće deficita tekućeg računa u BDP-u na sličnom nivou, kao u 2024. biti ove i naredne godine, a da će se zatim sniziti na oko četiri odsto u 2027, čemu treba da doprinese rast izvoza usluga u godini održavanja specijalizovane izložbe Ekspo, ali i poboljšanje spoljnotrgovinske robne razmene“, rekao je Jović.
Fiskalna kretanja u 2024. godini, kako je ocenio, bila su povoljnija od očekivanih, a na to ukazuje pre svega fiskalni deficit, koji je na konsolidovanom nivou iznosio dva odsto BDP-a, dok je rebalansom budžeta bilo planirano da iznosi 2,7 odsto.
Krediti privredi povećani su u 2024. godine 4,8 odsto, a stanovništvu 10,2 odsto, dok je dinarska štednja građana premašila 190 milijardi.
„Agencija Standard & Poor’s dodelila je Srbiji u oktobru investicioni rejting, a krajem prošlog meseca agencija Fitch je zadržala pozitivne izglede Srbije za njegovo dobijanje. U periodu između 2018. и 2024. BDP po glavi stanovnika prema agenciji Fitch povećan je više od 80 odsto“, naveo je Jović.
Na pitanje novinara da li studentski protesti usporavaju privredni rast Jović je naveo da osnovna projekcija NBS za ovu godinu nije uzimala u obzir taj faktor, ali i da je suviše kratak period da bi se mogla doneti ocena o tom uticaju.
Odgovarajući na pitanje da li će sankcije prema Naftnoj industriji Srbije negativno uticati na privredni rast Jović je rekao da su u kontaktu sa tom kompanijom i da se sada finansijske transakcije obavljaju normalno, kao i da očekuje da će se problem rešiti po najpovoljnijem scenariju.
Manji priliv investicija
Na pitanje da li je tačno da je zbog društvene krize u Srbiji smanjen priliv stranih direktnih investicija kako tvrdi predsednik države Aleksandar Vučić direktor sektora za ekonomska istraživanja i statistiku Savo Jakovljević rekao je da još nema zvaničnih podataka, ali da je prema preliminarnim manji priliv u odnosu na isti mesec godinu dana ranije.
„Preliminarni podaci pokazuju da je usporen priliv investicija, ali postoji ostatak godine, može se nadoknaditi“, rekao je Jakovljević.
Dodao je da je kratak period i za procenu rezultata bojkota potrošača da kupuju u najvećim trgovačkim lancima. „Potrebno je sagledati bar efekat na nivou meseca, a bojkoti od jedan ili pet dana uglavnom daju signalni efekat, umesto što ima ekonomski rezultat“, naveo je on.
Na pitanje da li je projekcija o rastu BDP-a od 4,5 odsto u ovoj godini optimistična obzirom da Međunarodni monetarni fond i Ministarstvo finansija predviđaju 4,2 odsto, Jakovljević je rekao da rast BDP-a od 4,5 odsto osnovni scenarij i da ne moraju sve projekcije da budu nužno iste.
Odgovarajući na pitanje da li NBS ima dovoljno deviza u slučaju da Gaspromnjeft odluči da proda udeo u NIS-u viceguverner Nikola Dragašević je rekao da ima dovoljno novca za sve devizne obaveze.
Beta