Šta donose izmene Zakona o javnim nabavkama od 1. januara 2024?
Izmenama Zakona o javnim nabavkama čija primena počinje od 1. januara 2024. godine predviđeno je uvođenje načela zaštite životne sredine u postupcima javnih nabavki, zatim uvođenje kriterijuma kvaliteta kod određenih usluga, ali i obaveza da za nabavke na koje se zakon ne primenjuje, svi ugovori i narudžbenice budu objavljeni na Portalu javnih nabavki, što do sada nije bila obaveza naručioca.
Kako je danas rečeno na brifingu za medije„ Šta nam donose izmene Zakona o javnim nabavkama?“ u organizaciji NALED-a, zelene javne nabavke postaće obavezne kao kriterujm od 1. januara, a na odabir ponude uticaće i skup ekoloških aspekata kao što su životni vek proizvoda, troškovi održavanja, vode i struje i reciklaže dobara kada postanu otpad. Do kraja godine očekuje se podzakonski akt koji će bliže odrediti te predmete, kako bi primena zakona krenula na vreme.
„Osnov za ekološki aspekt u javnim nabavkama je donošenje podzakonskog akta Kancelarije za javne nabavke kojim će biti propisana vrsta dobara, usluga i radovi za koje su naručioci u obavezi da primenuju ekološke aspekte prilikom određivanja tehničkih specifikacija, kriterijuma za izbor privrednog subjekta, kriterijuma za dodelu ugovora ili uslova za izvršenje ugovora“, saopštili su predstavnici Instituta za ekonomiju i pravo.
Prema zvaničnom izveštaju, iako se trend upotrebe ekoloških standarda blago popravio, samo 0,44% od ukupnog broja sprovedenih nabavki u 2022. bilo je zeleno.
Da se poveća broj oblasti u kojima će ekološki standardi biti obavezni
NALED je putem projekta „Javne nabavke i dobro upravljanje za veću konkurentnost“, u saradnji sa Švedskom agencijom za međunarodni razvoj i saradnju (Sida), podržao da se propiše obaveza naručiocima da sprovode zelene nabavke, uz preporuku da se postepeno povećava broj oblasti u kojima će primena ekoloških standarda biti obavezna, rečeno je na konferenciji.
Institut za ekonomiju i pravo je za potrebe NALED-a sproveo analizu koja je pokazala da bi se od posmatranih 23 predmeta nabavki, u 13 slučajeva mogla propisati obavezna primena zelenih kriterijuma, a da se pritom ne ograniči konkurencija na tržištu, istakli su predstavnici Instituta.
Predlog je da se zelene javne nabavke primenjuju, za početak, kod predmeta kao što su fotokopir papir, sanitarna galanterija, štampači i skeneri, računari i laptopovi, sanitarna oprema, papirna galanterija, klima uređaji, bela tehnika, sredstva za čišćenje, usluge čišćenja, pneumatici, nameštaj, boje i lakovi, saopštio je direktor Instituta Miloš Knežević.
Dodao je da veruje i da će za ostale, odnosno svih 23 predmeta nabavki ekološki kriterijumi biti uvedeni u narednih godinu dana ili dve godine.
„Za naručioce to će podrazumevati nešto temeljniju pripremu za proces nabavki i ne samo dobru analizu tržišnih uslova, već i detaljno poznavanje predmeta nabavki iz ugla održivosti i efekata koje ima na okolinu. S druge strane, ponuđači će u sklopu konkursne dokumentacije sada dostavljati potvrde o usklađenosti sa standardima u oblasti životne sredine, kao što su eko oznaka i drugi sertifikati“.
Izmene u skladu sa praksom EU
Ova promena je u skladu sa najboljim praksama EU, ali i sa očekivanjima građana Srbije, istaknuto je na konferenciji.
Knežević je rekao da je važno da se kod naručioca probudi svest o tome šta su zelene javne nabavke i zbog čega su važni ekološki apekti prilikom javnih nabavki.
Govoreći o izmenama zakona koje se odnose na kvalitet, a ne cenu prilikom javnih nabavki dodao je da je u poslednje dve godine primetno da su naručioci počeli da vode računa o kvalitetu.
Ukazao je i da je novinama u zakonu, odnosno izmenama zakona predviđeno to da će za nabavke na koje se zakon ne primenjuje (a u skladu sa čanom 27. ) svi ugovori i narudžbenice ubuduće biti objavljivani na Portalu javnih nabavki što do sada nije bila obaveza naručioca.
Radmila Cvetićanin, konsultant u Institutu za ekonomiju i pravo rekla je da je kao primer ekološkog aspekta u javnim nabavkama poslužila Slovenija.
Osvrnula se i na to da su pre četiri godine eko znak u Srbiji imale četiri kompanije za sedam grupa proizvoda i dodala da posedovanje eko znaka može da se propiše kako u okviru tehničke specifikacije, tako i u okviru kriterijuma za dodelu ugovora ili u odredbama o izvršenju ugovora te da naručilac sam određuje u postupku javne nabavke u kom delu konkursne dokumentacije će se nalaziti taj znak.
Ukazala je i da je za male naručioce važno da usvajaju dobru praksu i da se ugledaju na primere kako nabavke sprovode veći naručioci te da usvajaju takvu praksu.
Mnogi već primenjuju ekološke aspekte, ali ne ističu ili pogrešno označe
Dodala je da većina naručilaca već sada ima ekološke aspekte u svojim postupcima javnih nabavki, ali ih ili ne naglašavaju na portalu ili ih nekada iz neznanja označe pogrešno.
Kao primer je navela da je na Portalu javnih nabavki naručilac javne nabavke za uslugu ekskurzije označio da ima ekološki aspekt u svim delovima postupka.
Na konferenciji je rečeno i da je do sada Zakon ostavljao mogućnost naručiocima da koriste kriterijume kvaliteta, ali nije ih na to obavezivao.
Takođe, najniža cena bila je jedini kriterijum za dodelu ugovora u 96% slučajeva, zbog čega se javila potreba za dodatnim merama.
Prednost kvalitetu, a ne ceni
Istraživanje koje je sproveo NALED prošle godine, pokazalo je da skoro 70% građana smatra da u javnim nabavkama prednost treba dati kvalitetu u odnosu na cenu, a kao prioritet za ulaganje vide sektore zdravstva, obrazovanja, životne sredine i infrastrukture, rekao je koordinator za regularnu reformu u NALED-u Nikola Komšić.
On je dodao da izmene zakona osim zelenih javnih nabavki, donose još jednu dobru novinu za sistem, a to je da će kriterijumi kvaliteta biti obavezni i kod razvoja softvera, ugovaranja konsultantskih, arhitektonskih ili inženjerskih usluga, kao i usluga prevođenja.
„Naručioci će i na ovom polju morati dobro da poznaju predmet nabavke, istraže tržište radi boljeg sastavljanja tehničkih specifikacija i pažljivo odaberu uslove za učešće i kriterijume za dodelu ugovora, kako bi podstakli konkurenciju i obezbedili najbolji mogući kvalitet“, rekao je Komšić.
Najavio je da će NALED kako bi pomogao i ponuđačima i naručiocima nastaviti da organizuje obuke za primenu propisa, pripremu postupaka nabavki ili ponude.
Rekao je i da su za predstavnike javnog sektora i privrede razvili i besplatnu e-learning platformu lppp.rs na kojoj mogu da usavršavaju svoja znanja o javnim nabavkama, što je do sad iskoristilo više od 1.100 korisnika.
Komšić je dodao da je istraživanje pokazalo da su naručioci rekli da bi hteli kvalitetnu uslugu, ali da tek nešto više od polovine ispitanih primenuje koncept kvaliteta, a kao razloge oni koji to ne čine naveli su da su to rizičnije nabavke i da nemaju iskustva i modele po kome bi mogli da primenjuju i druge kriterijume.
Nikola Komšić je podsetio na to da Direktiva EU dozvoljava državama članicama da odrede za koje predmete nabavke moze da se propiše da cena ne bude jedini kritirijum.
„Ne može cena biti jedini kriterijum, kod nekih usluga je to posebno važno. Bitno je, da na primer osoba koja će raditi neku analizu ili na primer prevod zna to da uradi i da zaista poznaje temu“, objasnio je Komšić.
Istakao je da je istraživanje takođe pokazalo da naručioci žele da primene načela kvaliteta, ali nemaju dovoljno znanja i ističu da moraju da vode računa o rokovima, kao i da takođe imaju ograničena sredstva za to.
Šta još predviđaju izmene zakona?
Izmenama Zakona o javnim nabavkama predviđeno je da službenik za javne nabavke odnosno lice koje je steklo sertifikat za službenika obavezan član komisije u postupcima nabavki čija je procenjena vrednost veća od 3.000.000 dinara, rečeno je na konferenciji.
Predviđeno je i formiranje baze podataka koja pored informacija o svim ugovorima zaključenim nakon sprovedenog postupka javne nabavke i njihovim izmenama sadrži i podatke o ugovorima/narudžbenicama izdatim u skladu sa članom 27. Zakona o javnim nabavkama kojim su propisani pragovi do kojih se odredbe ovog zakona ne primenuju.