Stjuardese: Decenijama se zna za problem toksičnih isparenja u avionima

Federalna administracija za avijaciju (FAA) malo je uradila na rešavanju rastućeg problema tzv. „fume events“. To su slučajevi kada toksična isparenja iz mlaznih motora dospeju u kabinu aviona. Oni ostavljajući posadu i putnike sa simptomima koji variraju od glavobolja i mučnine do dugotrajnijih neuroloških posledica sličnih onima kod sportista sa potresom mozga.
Hiljade takvih „fume events“ prijavljene su FAA od 2010. godine. Ponekad su članovi posade i putnici zadobili neurološka oštećenja nalik simptomima potresa mozga, otkrila je istraga Volstrit žurnala.
Ovi događaji uglavnom su se dešavali na avionima Erbas A320, a u manjoj meri i na avionima Boinga.
Agencija priznaje da problem postoji
U saopštenju koje je FAA poslala magazinu Forbes, agencija je istakla svoje „stroge standarde kvaliteta vazduha u kabini“. Ali, priznala je da „u retkim slučajevima mehanički problemi, poput kvara zaptivke motornog ulja ili ležajeva ventilatora za recirkulaciju, mogu izazvati prodor isparenja u kabinu“. U takvim situacijama aviokompanije su dužne da prijave incidente, kako bi FAA sprovela istragu.
FAA je uputila Forbes na svoj informativni list o kvalitetu vazduha u kabini. On se poziva na izveštaj iz 2015. u kojem se procenjuje da se curenje zagađenja iz motora dešava u proseku „manje od 33 puta na milion poletanja aviona“, odnosno 0,0033%.
Međutim, analiza Volstrit žurnala, sprovedena na više od milion prijava FAA tokom jedne decenije, pokazala je da su se ovi incidenti „naglo povećali poslednjih godina“. I da su se u 2024. dešavali devet puta češće nego pre 10 godina.
Smrad prljavih čarapa
Izveštaj Los Anđeles Tajmsa iz 2023. otkrio je da su aviokompanije i proizvođači aviona često prepoznavali kontaminaciju vazduha uljem i hidrauličnim tečnostima po karakterističnom smradu „prljavih čarapa“ ili „svlačionice“.
Pored zvaničnih prijava aviokompanija, sedam anonimnih bezbednosnih prijava koje se odnose na smrad „prljavih čarapa“ podneto je između januara 2023. i maja 2025, prema analizi Forbes na osnovu NASA sistema za izveštavanje o bezbednosti u avijaciji (ASRS). On omogućava zaposlenima da anonimno prijave incidente bez straha od sankcija.
Sistem protoka vazduha do kabine
Većina komercijalnih aviona koristi tzv. „bleed air“ sistem, gde se vazduh uzima spolja i provodi kroz motor, gde se zagreva i pod pritiskom ubacuje u kabinu. Ako neispravna zaptivka motora propusti toksična isparenja, posada i putnici koji udišu vazduh u kabini mogu da iskuse različite simptome. Od mučnine, glavobolja, vrtoglavice i kognitivnih smetnji, pa sve do hroničnih neuroloških problema, pokazale su brojne studije. I Erbas i Boing koriste ovaj sistem za većinu velikih putničkih aviona, osim Boinga 737.
Analiza Volstrit žurnala pokazala je da je broj incidenata sa isparenjima porastao za 660% između 2016. i 2024. kod kompanija JetBlue Airways i Spirit Airlines, koje uglavnom koriste Erbas avione.

Dugotrajna analiza
Godinama su proizvođači aviona i aviokompanije umanjivali rizike od udisanja ovih toksičnih isparenja, prema pisanju Žurnala. FAA je takođe sporo reagovala. Kao odgovor na Zakon o ponovnoj autorizaciji FAA iz 2018, agencija je decembra 2020. podnela Kongresu preliminarni izveštaj na 17 strana o „izvodljivosti, efikasnosti i isplativosti sertifikacije i ugradnje sistema za procenu kvaliteta bleed air vazduha“.
FAA je procenila da bi sveobuhvatna studija koštala do 1,4 miliona dolara i trajala do 54 meseca. Napomenuli su da proizvođači aviona tvrde kako treba dokazati prihvatljiv odnos troškova i koristi pre nego što FAA uvede obaveznu ugradnju senzora za detekciju zagađenja.
Pokušaj uvođenja zakona
Poslanik Džon Garamendi (demokrata, Kalifornija) i senator Ričard Blumantal (demokrata, Konektikat) godinama su predlagali zakon o bezbednosti vazduha u kabini (Cabin Air Safety Act). Njime bi se uveli senzori u avionima i zahtevale detaljnije istrage incidenata. Pod pritiskom industrije, usvojena je blaža verzija zakona koja nalaže više istraživanja i bolje izveštavanje. Ali, bez obaveze za senzore.
Prošlog meseca, kongresmen Maksvel Frost (demokrata, Florida) ponovo je podneo predlog zakona Safe Air on Airplanes Act. Njime bi se aviokompanije obavezale da ugrade filtere u bleed air sisteme na postojećim avionima u roku od sedam godina. I da postepeno ukinu ovu tehnologiju u novim dizajnima. Frostova kancelarija potvrdila je za Forbes da je predlog upućen Odboru za saobraćaj i infrastrukturu na razmatranje.
Profit ispred bezbednosti
„Već decenijama znamo da bleed air sistemi mogu ubacivati toksične hemikalije i goriva u kabinu, trujući vazduh za sve putnike“, izjavila je Sara Nelson, predsednica Udruženja stjuardesa (AFA). Ono predstavlja više od 55.000 članova posada u 20 aviokompanija. „Umesto da sprovedu jednostavne izmene radi naše zaštite, proizvođači i aviokompanije stavili su korporativni profit ispred bezbednosti“.
Iako posade nisu obavezne da prijave svaki incident sa isparenjima FAA, neki od sedam anonimnih slučajeva koje je Forbes pregledao završili su prinudnim sletanjem. Ili, ako avion nije poleteo, evakuacijom putnika. Na primer, u aprilu 2025. pilot je zatražio prioritetno sletanje nakon što je osetio „miris prljavih, ustajalih čarapa iz teretane, praćen mirisom sagorele gume sa primesama paljevine elektrike“ i postao „trenutno ošamućen, uz iritaciju grla“.
U maju 2024. stjuardesa je prijavila „veoma jak i prepoznatljiv miris zavoja ili prljavih čarapa“. Iskusila je „suzenje očiju, zapušen nos i stezanje u grudima“. Nakon toga je potražila medicinsku pomoć. U aprilu 2024. stjuardesa je prijavila „miris prljavih čarapa iz svlačionice“ tokom ukrcavanja. To je dovelo do evakuacije putnika i odlaganja leta.
Suzan Rouen Keler, novinarka Forbes