Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena u prva dva meseca 2024. 10,5 milijardi evra

Vesti Forbes Srbija 29. mar 2024. 15:07 > 29. mar 2024. 15:08
featured image

29. mar 2024. 15:07 > 29. mar 2024. 15:08

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za prva dva meseca ove godine iznosila je 10,5 milijardi evra i bila je 0,6 odsto veća nego u istom periodu prošle godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).

U periodu januar-februar izvezeno je robe u vrednosti od od 4,6 milijardi evra, što je 3,2 odsto više nego u isto vreme 2023. godine, dok je uvezeno robe u ukupnoj vrednosti od 5,8 milijardi evra, što je 1,3 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, navodi se u saopštenju RZS.

Deficit je iznosio 1,2 milijarde evra, što je smanjenje od 15,4 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je bila 79,2 odsto i bila je veća od pokrivenosti u istom periodu 2023. godine, kada je iznosila 75,7 odsto.

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, pa je tako sa zemljama članicama Evropske unije činila 60,8 odsto ukupne razmene.

Glavni spoljnotrgovinski partneri što se tiče izvoza su Nemačka, Italija, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Kina, a što se uvoza tiče Nemačka, Kina, Mađarska, Italija, Ruska federacija.

Drugi po važnosti partner Srbije bile su zemlje CEFTA, sa kojima je ostvaren suficit u razmeni od 427,8 miliona evra, koji je bio rezultat uglavnom izvoza električne energije, žitarica i proizvoda od njih, nafte i naftnih derivata, drumskih vozila i pića.

Izvoz Srbije na CEFTA tržišta bio je 645,2 miliona evra, a uvoz 217,4 miliona evra, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 296,8 procenata.

Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmeni ostvaren je sa zemljama iz okruženja: Bosnom i Hercegovinom (izvoze se najviše gasna ulja i motorni benzin, a uvozi se električna energija i lignit), Crnom Gorom (izvoze se električna energija i lekovi za maloprodaju), a uvoze se najviše električna energija i sušeno meso) i Severnom Makedonijom (izvoz električne energije i električnih provodnika, a uvozi se najviše električna energija i katalizatori na nosaču).

Kako navod RZS, zabeležen je suficit sa Bugarskom, Slovačkom, Švedskom, Češkom, Hrvatskom, Austrijom, Velikom Britanijom.

Najveći deficit ostvaren je u trgovini sa Kinom (zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova), a slede deficiti u trgovini sa Rusijom, Mađarskom, Turskom, Kazahstanom, Azerbejdžanom, Italijom, Holandijom, Belgijom, Korejom, Španijom, Poljskom, Slovenijom, Švajcarskom, Danskom, Nemačkom, Francuskom, SAD.

Posmatrano regionalno, najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (34,6%), sledi Beogradski region (23,3%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (20,7%), Region Južne i Istočne Srbije (20,1%), a oko 1,3% izvoza je nerazvrstano po teritorijama.

Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski region (42,0%); slede Region Vojvodine (36,4%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (12,8%),

U strukturi izvoza po nameni proizvoda (princip pretežnosti) najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju- 62,3%, slede roba za široku potrošnju, 24% ( i oprema, 13,7% ).

U strukturi uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, 56,5%, slede roba za široku potrošnju, 20,3%, i oprema, 11,7% . Neklasifikovana roba po nameni iznosi 11,4% .

U poslednjem mesecu, februaru izvezeno je robe u vrednosti 2, 7 miliona evra, što čini povećanje od 6,6% u odnosu na isti mesec prethodne godine. Uvoz je iznosio 3, 5 miliona evra, i to je povećanje od 4,3% u odnosu na isti mesec prethodne godine.

Na listi prvih pet proizvoda u izvozu, prvo mesto zauzima izvoz setova provodnika za avione, vozila i brodove. drugo mesto pripada izvozu rude bakra i koncentrata, na trećem mestu je izvoz rafinisanog bakra , sledi izvoz električne energije, a poslednje mesto pripada izvozu delova i pribor za motorna vozila.

Lista prvih pet proizvoda u uvozu pokazuje da je prirodni gas prvi uvozni proizvod, drugi po značaju je uvoz sirove nafte, na trećem mestu liste je uvoz lekova za maloprodaju, sledi uvoz gasnih ulja, poslednje mesto zauzima uvoz telefona za mrežu stanica.