Veliki i neočekivani potres u SAD: Stvarnog vlasnika moraće da prijave samo strane kompanije

Američke kompanije više nisu u obavezi da se pridržavaju zahteva za prijavu informacija o stvarnom vlasništvu (BOI) prema Zakonu o korporativnoj transparentnosti (CTA). Ovu dramatičnu promenu politike Ministarstvo finansija prvo je najavilo na društvenim mrežama. Nakon toga je usledilo saopštenje za javnost objavljeno na njihovoj veb stranici. Predsednik Donald Tramp na mreži Truth Social proslavio je ukidanje sprovođenja onoga što je nazvao „nečuvenim i invazivnim“ zahtevom.
CTA, koji je usvojen uz dvostranačku podršku, imao je za cilj ograničavanje upotrebe anonimnih fiktivnih kompanija u trgovini drogom, pranju novca i drugim kriminalnim aktivnostima. Informacije o stvarnim vlasnicima svake korporacije bile bi dostupne organima za sprovođenje zakona. Ali, ne bi bile javno objavljene.
Pomoć ruskim oligarsima
Član Senatskog odbora za finansije Ron Vajden (demokrata iz Oregona) odmah je osudio ovu odluku. „Pouka ovde je da je Tramp bogati finansijski kriminalac, a svoju administraciju vodi u korist drugih bogatih finansijskih kriminalaca. Konkretno, ovo je još jedan poklon mračnim ruskim oligarsima i peračima novca. Oni ovih dana imaju mnogo razloga za slavlje zahvaljujući Trampu“.
U objavi na svom veb sajtu, Ministarstvo finansija navelo je da ne samo da neće primenjivati nikakve kazne povezane sa BOI pravilom u skladu sa postojećim regulatornim rokovima (tj. prema pravilima koja je donela Bajdenova administracija), već da neće primenjivati kazne ili novčane globe ni protiv američkih državljana, domaćih kompanija ili njihovih stvarnih vlasnika „ni nakon stupanja na snagu predstojećih promena pravila“.
Prema Ministarstvu finansija, nova pravila koja će predložiti suziće obim obavezne prijave samo na strane kompanije. Još nije potpuno jasno da li će se to odnositi samo na strane kompanije registrovane u SAD. Ili i na američke kompanije u vlasništvu stranih lica i entiteta.
Pre objave ove odluke, zahtevi za prijavu odnosili su se na kompanije osnovane u SAD, kao i na strane kompanije registrovane za poslovanje u bilo kojoj američkoj saveznoj državi ili kod indijanskih plemena.
Nisu svi obavešteni
„Ovo je pobeda zdravog razuma“, rekao je američki ministar finansija Skot Besent povodom objave. „Današnja odluka deo je smelog plana predsednika Trampa da oslobodi američki prosperitet smanjujući prekomerne regulative. Posebno za mala preduzeća koja su okosnica američke ekonomije“.
Mreža za sprovođenje finansijskih zločina (FinCEN) — odeljenje zaduženo za sprovođenje CTA — izgleda da nije unapred obaveštena o promeni politike. Prošle nedelje, nakon serije sudskih odluka koje su omogućile nastavak BOI zahteva, FinCEN je na svom sajtu objavio da će izdati privremeno pravilo kojim će se rokovi za BOI prijavu produžiti najkasnije do 21. marta 2025.
Od jutros, FinCEN-ova veb stranica još nije ažurirana kako bi odražavala najnoviju odluku Ministarstva finansija. Zahtev za komentar o ovoj promeni nije odmah dobio odgovor.
Pozadina
Kongres je usvojio Zakon o korporativnoj transparentnosti nakon godina rasprava o problemima koje stvaraju anonimne fiktivne kompanije. Zakon je bio deo Zakona o nacionalnoj odbrani za fiskalnu 2021. Tadašnji predsednik Tramp stavio je veto na taj zakon iz nepoznatih razloga. Kongres je preglasao njegov veto u januaru 2021, pre nego što je Džo Bajden preuzeo funkciju predsednika.
Ministarstvo finansija zvanično je počelo da prima prijave o stvarnom vlasništvu (BOI) 1. januara 2024.
Prema CTA, obveznici izveštavanja mogu biti domaće kompanije osnovane prema zakonima neke države ili indijanskog plemena, kao i entiteti formirani prema zakonima strane zemlje, a registrovani za poslovanje u bilo kojoj američkoj saveznoj državi ili kod plemenskih jurisdikcija. To može uključivati komanditna društva, partnerska društva sa ograničenom odgovornošću (LLP), poslovne trustove, društva sa ograničenom odgovornošću (LLC, uključujući SMLLC) i korporacije. U suštini, bilo koji entitet koji bi registrovali kod države.
Postoji nekoliko izuzetaka — tačnije, 23 vrste entiteta izuzete su iz zahteva za prijavu. Među njima su berzanske kompanije, neprofitne organizacije i određene velike operativne kompanije.

Oštre kazne
Kazne za nepoštovanje zahteva su oštre. Lice koje namerno prekrši zahteve izveštavanja može biti podvrgnuto građanskim kaznama do 500 dolara za svaki dan trajanja prekršaja. Kao i krivičnim kaznama u vidu zatvorske kazne do dve godine i novčane kazne do 10.000 dolara.
Prema zakonu kako je napisan i usvojen u Kongresu, približno 32 miliona kompanija bilo je podložno CTA u 2024. Međutim, prema najnovijoj odluci Ministarstva finansija, zahtev za izveštavanje sada bi se odnosio samo na strane kompanije. Broj kompanija koje će biti pogođene novim pravilom još nije jasan.
Sudske presude
Mesecima nakon što je CTA stupio na snagu, savezni sud ga je proglasio neustavnim. Presuda je doneta u postupku koji su pokrenuli National Small Business United (takođe poznat kao National Small Business Association, ili NSBA – Nacionalna asocijacija za mali biznis) i Isaac Winkles. Američki okružni sudija Liles C. Burke iz Alabame utvrdio je 1. marta 2024. da je CTA neustavan „jer prevazilazi ustavna ograničenja moći Kongresa“.
Od tada su širom zemlje pokrenuti različiti sudski postupci, uključujući i one pred Vrhovnim sudom. Cilje je bio da se proglasi neustavnom. Neposredno pre najnovije objave Ministarstva finansija, sud u Teksasu presudio je da su zahtevi za izveštavanje o vlasničkim podacima (BOI) prema CTA ponovo na snazi. Kao rezultat toga, FinCEN je produžio rok za prijavu većini kompanija do 21. marta 2025. godine.
Šta dalje?
Iznenadna objava ostavila je kompanije sa brojnim pitanjima bez odgovora. Uključujući i šta će se dogoditi sa podacima koji su već prikupljeni.
Zakon je imao za cilj da oteža prikrivanje identiteta i nezakonito stečene imovine kroz fiktivne firme i netransparentne korporativne strukture. Od kompanija i vlasnika se zahtevalo da dostave podatke koji uključuju ime, datum rođenja, adresu i skeniranu kopiju ličnog dokumenta (vozačke dozvole ili pasoša) za svakog „krajnjeg vlasnika“. Slični podaci su morali biti dostavljeni i za podnosioce prijave. Obično osobu koja je pomogla u osnivanju firme (najčešće kompaniju koja pruža usluge osnivanja firmi ili advokata).
Pre nego što je doneta ova odluka, milioni kompanija su već ispunili ovu obavezu. To otvara pitanje šta će se desiti sa podacima koji su već poslati. FinCEN još nije dao odgovor na ovo pitanje.
Takođe, ostaje nejasno šta će biti sa slučajevima koji su još u toku pred sudovima. Trenutno se vode postupci pred najmanje četiri savezna apelaciona suda. Moguće je da će biti podneti i dodatni zahtevi kako bi se primorala administracija da poštuje zakon.
Važno je napomenuti da zakon još postoji. Uprkos tvrdnjama Ministarstva finansija, izvršna vlast ne može jednostavno poništiti zakon koji je donet u Kongresu. Može, međutim, odlučiti da ga ne sprovodi agresivno (što smo videli i u drugim oblastima, poput kriminalizacije kanabisa). Ovo može izazvati komplikacije, jer bi neka buduća administracija mogla odlučiti da ponovo započne sprovođenje zakona.
Reakcije

Nacionalna asocijacija za male biznise (NSBA), koja je prva tužila Ministarstvo finansija zbog CTA, pozdravila je ovu objavu. Predsednik i izvršni direktor Tod Mekraken izjavio je:
„Danas je dobar dan za mala preduzeća. Pohvaljujem administraciju što je prepoznala ovaj zakon kao ono što jeste. To je ogroman teret za one koji otvaraju radna mesta, a koji neće značajno doprineti borbi protiv pranja novca. Godinama smo upozoravali na probleme ove regulative. Drago mi je što smo konačno uspeli da prenesemo našu poruku“.
Koalicija za finansijsku odgovornost i korporativnu transparentnost (FACT), nestranačka koalicija više od 100 organizacija, nije bila oduševljena ovom odlukom. Izvršni direktor Ian Gari izjavio je:
„Jednim tvitom, administracija je poništila 15 godina napora dve stranke u Kongresu da se okonča problem anonimnih fiktivnih kompanija. One su omiljeni alat globalnih neprijatelja i kriminalaca. Uključujući trgovce fentanilom, perače novca i utajivače poreza. Ovo osujećivanje CTA je neustavna subverzija namera Kongresa i neće opstati na sudu“.
Main Street Alliance (MSA) veruje da će odluka štetiti malim preduzećima. Izvršni direktor Ričard Trent izjavio je:
„Neodgovorni pokušaji administracije Donalda Trampa da potkopa zahteve za izveštavanje o vlasništvu nad kompanijama ugrožavaju ključne zaštitne mere. Slabljenje ovih pravila omogućiće lošim akterima da nastave sa zloupotrebama i štete poštenim vlasnicima malih preduzeća i narušavaju tržište u korist korupcije. Zbog toga MSA čvrsto stoji uz principe transparentnosti i fer poslovanja. Preduzeća u Main Street alijansi zaslužuju bolje“.
Nejt Sibli, istraživač i direktor Kleptokrasi inicijative u okviru Hadson instituta, smatra da će ova odluka podrivati zvaničnu politiku administracije u vezi sa borbom protiv trgovine narkoticima. On je izjavio:
„Ovaj potez slabi sposobnost administracije Donalda Trampa da istražuje finansije kartela i suzbije profite koji podstiču smrtonosnu trgovinu fentanilom i ljudima preko južne granice. Terorističke organizacije poput Hamasa i Hezbolaha, kao i veliki američki protivnici poput komunističke Kine, oslanjaju se na fiktivne kompanije kako bi sakrili aktivnosti koje ugrožavaju bezbednost i prosperitet Sjedinjenih Američkih Država. Američko povlačenje iz napora da se razotkriju ove mračne finansijske mreže je ozbiljna greška. Ona koristi i jača naše najgore neprijatelje“.
Keli Filips Erb, novinarka Forbes